Znanstveni simpoziji, likovne kolonije i hodočašća, samo su neke od ideja za obilježavanje 50. obljetnice od proglašenja Nikole Tavelića svetim, predstavljene u ponedjeljak u samostanu sv. Frane u Šibeniku.

Ideje su, nakon konstituirajuće sjednice Organizacijskog i Izvršnog odbora, medijima predstavili Tomislav Rogić, šibenski biskup, Ivan Bradarić, gvardijan samostana sv. Frane u Šibeniku i Josip Blažević, provincijal Hrvatske Provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca.

„Na sjednici smo izložili ideje kako i na koji način proslaviti 50 godina od proglašenja Šibenčanina Nikole Tavelića svecem i prenijeti njegovo svjedočanstvo. Jedna od ideja je organizirati događaj da budemo nazočni i na mjestu mučeništva u Jeruzalemu, a obilježavanje bi htjeli prenijeti i na nacionalnu razinu stoga ćemo  Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) predložit da 2020. godinu cijelu proglasi ‘godinom Nikole Tavelića’ “,  kazao je biskup Rogić, predsjednik Organizacijskog odbora proslave.

Fra Ivan Bradarić rekao je da su na prvoj sjednici načelno dogovarali kako bi moglo izgledati obilježavanje velike obljetnice.

„Ideja je da manifestaciju podijelimo u dva glavna aspekta, kulturno-znanstveni i duhovno-liturgijski. Dio kulturno-znanstvenog aspekta bit će znanstveni simpozij koji će se održati 20. i 21. listopada ove godine, a koji će kroz petnaestak predavanja približiti vrijeme te povijesno-društveni ambijent u kojem je živio Nikola Tavelić. Slične simpozije planiramo organizirati i sljedeće dvije godine“,  kazao je fra Bradarić.

Uz stručni simpozij, kulturno-znanstveni aspekt, ideja organizacijskog odbora je i organizacija likovne kolonije te postavljanje kipa na prostoru ispred crkve sv. Frane. U sklopu drugog, duhovno-liturgijskog aspekta plan je organizirati tri hodočašća – u Jeruzalem, Bosnu i Hercegovinu te Vatikan.

Provincijal Blažević naglasio je kako je Nikola Tavelić neopravdano zapostavljeni svetac te da se o njemu općenito vrlo malo zna, iako je upravo on prvi hrvatski kanonizirani svetac

„Ova godišnjica je veliki izazov i šansa da je kao zajednica predstavimo, ne samo na nacionalnoj, nego i međunarodnoj razini“ istaknuo je.

Franjevac  sv. Nikola Tavelić prvi hrvatski svetac, mučenik

Sv. Nikola Tavelić (Šibenik, oko 1340. – Jeruzalem, 14. studenog 1391.), prvi je hrvatski svetac, franjevac, mučenik.

Franjevcem je postao u gradu Bribiru, sjedištu velikaša Šubića. Oko 1365. godine Nikola Tavelić zaređen je za svećenika i kao misionar pošao je u Bosnu oko 1372. godine, gdje je djelovao među bogumilima. Nakon 12 godina misijskog djelovanja u Bosni, 1384. godine pošao je u Palestinu zajedno s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija).

Jednom prilikom je pošao sa subraćom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. Kadiju je to razbjesnilo i zaprijetio im je smrću. Budući da ih ni prijetnja smrću nije odvratila od katoličke vjere, kadija je prijetnju ostvario, osudivši ih na smrt. Okolni muslimani su tada napali Nikolu Tavelića i subraću. Zlostavljali su ih tri dana, a onda je kadijinu presudu potvrdio i građanski sud, nakon čega je svjetina mačevima sasjekla Tavelića i subraću i bacila ih na lomaču.

Sva četvorica su podnijela mučeničku smrt u Jeruzalemu pred Vratima Jafe. Izvršenju smrtne kazne bio je nazočan i fra Gerard Chelvet, gvardijan samostana sv. Spasa na Sionu, uz Dvoranu Posljednje večere. On je s fra Martinom Šibenčaninom opisao njihovu mučeničku smrt i izvješća poslao u Vatikan, Leipzig, Šibenik i drugdje.

Odmah od 1391. godine su ih u Europi počeli slaviti kao mučenike, posebno u Šibeniku.

Papa Lav XIII. odobrio je Nikolino štovanje 1889. godine na molbu šibenskog biskupa Josipa Fosca. Između dva svjetska rata raširilo se Nikolino štovanje, a rad na kanonizaciji je sretno završen i papa Pavao VI. proglasio je Nikolu Tavelića svetim u Rimu, 21. lipnja 1970. godine. Veliku zaslugu za njegovu kanonizaciju ima poznati hrvatski kanonist fra Ante Crnica koji se na ovome intenzivno angažirao od 1958. godine.

Komentiraj

FOTO:HINA/ ds
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.