Od 88 javnih visokih učilišta, koliko ih je 2014. bilo u Hrvatskoj, Državni ured za reviziju pregledao je poslovanje i financijske izvještaje njih 68, od kojih je u 34 utvrdio određene nepravilnosti, zbog čega im je dao uvjetno mišljenje, otkriva revizijsko izvješće poslano Hrvatskome saboru.

Revizija nije pregledavala sva učilišta, nego se pozabavila samo onima čiji su prihodi za 2014. bili veći od 20 milijuna kuna: sedam sveučilišta, 55 fakulteta i akademija te šest veleučilišta.

Među ustanovama koje su dobile uvjetno mišljenje pet je sveučilišta: u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku, a zamjerki nije bilo na poslovanje sveučilišta u Osijeku i Puli.

Uvjetno mišljenje dobilo je 27 fakulteta i akademija, među njima osječki Ekonomski i Elektrotehnički, zagrebački Pravni, Arhitektonski, Građevinski, FER, PMF, Stomatološki i Muzička akademija te medicinski fakulteti u Osijeku i Rijeci itd.

Na istom popisu našlo se i Tehničko veleučilište Zagreb te Veleučilište u Karlovcu.

Nalozi revizije bez odjeka

Neizvršeni nalozi prošle revizije, računovodstveno poslovanje i planiranje najčešći su propusti koje je u spomenutim učilištima utvrdila revizija.

Zamjera im da nisu uspostavila dovoljnu unutarnju kontrolu kojom bi osigurala zakonito i namjensko korištenje financijskih sredstava, što je utjecalo na nepravilnosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju, prihodima i rahodima…

Veći dio visokih učilišta nije u poslovnim knjigama evidentirao tražbine o školarinama za dodiplomske i diplomske studije, a neka ni tražbine za školarine za poslijediplomske i izvanredne studije.

Učilišta imaju različit pristup pri evidentiranju prihoda od školarina, jedni ih evidentiraju u sklopu vlastitih prihoda, a drugi u sklopu namjenskih prihoda. Pojedina učilišta evidentiraju rashode kad podmire obvezu, umjesto kad nastane poslovni događaj. Za istovrsne poslove neka zaključuju ugovore o djelu, druga ugovore o autorskom djelu…

Petina prihoda vlastita i namjenska

Ukupni prihodi i primitci 68 visokih učilišta koje je ‘pregledala’ revizija bili su 3,99 milijarda kuna, što je 2,1 posto ili 87,5 milijuna kuna manje nego 2013. Revizija je obuhvatila javna visoka učilišta (sedam sveučilišta, 55 fakulteta i akademija te šest veleučilišta) čiji su prihodi za 2014. bili veći od 20 milijuna kuna.

‘Potrošili’ su 3,97 milijarda kuna ili 358 tisuća manje u odnosu prema godini prije.

Novac iz državnog proračuna bio je najvažniji prihod visokih učilišta u 2014. i činio je prosječno oko 70 posto prihoda i primitaka.

Ipak, taj se postotak znatno razlikuje od učilišta do učilišta, najmanji je u Veleučilištu u Požegi (24,9 posto) i osječkom Ekonomskom fakultetu (35, 8 posto), a najviši u zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (93,9 posto) i splitskome Kemijsko-tehnološkom fakultetu ( 91,9 posto).

Petinu ukupnih prihoda (20,1 posto ili 828 milijuna) čine vlastiti i namjenski prihodi visokih učilišta, dakle školarine, prihodi od projekata, analiza i drugih usluga ostvarenih na tržištu, prihodi za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata itd.,

Višak prihoda 38 učilišta, manjak 28

Višak prihoda i primitaka u 2014. imalo je 38 visokih učilišta, manjak njih 28. Ostvareni višak u pravilu se odnosi na višak iz vlastitih i namjenskih prihoda.

Glavninu rashoda visokih učilišta (60,7 posto) čine rashodi za zaposlene. U 2014. iznosili su 2,4 milijarde kuna i u odnosu prema godini prije bili su manji 1,6 posto, dijelom zbog zaustavljenog uvećanja vrijednosti koeficijenta složenosti radnog mjesta.

Na pojedinim visokim učilištima, konkretno, filozofskim fakultetima u Osijeku i Splitu, udio za zaposlene prelazi 80 posto, a vrlo blizu tome je Filozofski fakultet u Zagrebu, splitska Umjetnička akademija, Pravni fakultet i PMF.

S druge strane, na Sveučilištu u Zagrebu udio za zaposlene iznosio je 14,9 posto ukupnih rashoda, a na Sveučilištu u Rijeci 27,9 posto.

Posljednjeg dana 2014. ukupna imovina visokih učilišta vrijedila je gotovo osam milijarda kuna i u odnosu prema početku godine bila je veća za 184 milijuna kuna.

Komentiraj

FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.