13.07.2015., Zagreb - Branko Ivanda filmski redatelj. Photo: Anto Magzan/PIXSELL

Filmom “Sestre” u ponedjeljak se otvara retrospektiva hrvatskog redatelja Branka Ivande, skoro pedeset godina prisutnog na hrvatskoj filmskoj sceni, u okviru koje će se do 22. ožujka prikazati izbor iz njegova bogatog opusa televizijskih i filmskih djela.

Nakon tog filma, nastalog prema motivima drame Slavka Batušića “Komorni trio”, u kojem glume Alma Prica, Anja Šovagović-Despot, Siniša Popović i Božidar Alić, uslijedit će projekcija Ivandina nagrađivana prvijenca “Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata” iz 1968., u kojemu je svoju prvu glavnu filmsku ulogu odigrao Rade Šerbedžija.

Retrospektiva donosi i njegove filmove “Prijeki sud” o sucu prijekoga suda za talijanske okupacije i krimić s elementima nadrealizma “Zločin u školi”, te televizijske uratke “Zec”, kritiku militarizma, “Ana i Nives” koji prati slikaricu Nives Kavurić-Kurtović i montažerku koja radi na dokumentarcu o njoj.

Prikazat će se i Ivandini noviji filmovi, kostimirana povijesna drama “Konjanik” i “Lea i Darija” o Lei Deutsch, dječjoj kazališnoj zvijezdi, žrtvi ustaškog režima u Zagrebu.

Tu su i televizijska adaptacija kazališne predstave “Kraljevo” Miroslav Krleže, slavnoj predstavi Dramskog kazališta Gavella u režiji Dina Radojevića iz sedamdesetih te “U logoru” drame Miroslava Krleže čija se radnja događa za vrijeme Prvog svjetskog rata na galicijskom ratištu

TV drama “Bombaški proces” govori o suđenju Josipu Brozu za ilegalni rad Komunističke partije 1928. u Zagrebu, kada ga je branio odvjetnik Ivo Politeo, a “Slučaj maturanta Wagnera” dio je dramskog obiteljskog ciklusu Igre oko smrti u kome se, uoči Drugog svjetskog rata, kroz obiteljske odnose prelamaju predratna društveno-politička previranja.

Na velikom platnu prikazat će se i fantastična TV drama “Nocturno”, adaptacija istoimene novele Ksavera Šandora Đalskoga s Radom Šerbedžijom i Milenom Dravić u glavnim ulogama, kasnije prebačena na film pod naslovom “Noć poslije smrti”, te obiteljska drama “Dugo putovanje u bijelo”, kada se prvi put na ekranu pojavila Sanja Vejnović i “Pet mrtvih adresa”, suvremena drama o ženi na prekretnici života s Božidarkom Frajt.

Od njegovih dokumentaraca izabran je film “Poezija i revolucija – studentski štrajk 71.”, u kojemu je trideset godina nakon što je sa Zoranom Tadićem snimao povijesni prosvjed studenata u Zagrebu, montirao preostali snimljeni materijal koji je bio zaplijenjen i korišten u sudskim procesima za vrijeme Hrvatskog proljeća.

Ivandin opus karakterizira impresivna raznolikost te, ljubav prema umjetničkoj produkciji, bez obzira je li riječ o filmu ili televiziji, a okušao se i u kazališnom radu, i u zreloj fazi svoje karijere u režiji telenovela, “postavivši najviše standarde žanra, i ne obazirući se na purističke i ‘von oben’ kritike kako to da jedan ‘ozbiljni’ režiser, pa i dekan Akademije dramskih umjetnosti, uopće može prihvatiti takav angažman”, ustvrdila je u najavi retrospektive Alemka Lisinski.

Po njezinim riječima, Ivanda je s jedne strane autorski sav u europskom modernističkom kodu, a s druge, u svojim karijernim i životnim izborima, kao da je odrastao u američkoj kulturi u kojoj borba za autorski opstanak traje neprekidno i nesmiljeno, i nema vremena ni ‘luksuza’ za jadikovku oprimiranog istočnoeuropskog intelektualca.

“Branko Ivanda pravi je filmski radnik, režiser koji nije opterećen intelektualnim snobizmom, a koji istovremeno najveće inspiracije vuče iz poznavanja literature, filma, povijesti, politike. U samopromociji, u kojoj se mnogi današnji režiseri gotovo natječu, Branko Ivanda je klasik starog kova i pušta da njegovi radovi govore u njegovo ime”, zaključila je.

Komentiraj


FOTO:Anto Magzan/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.