PRAVOBRANITELJICA SLOŠNJAK Dostojanstven život žena s invaliditetom pravo, a ne povlastica

Autor:

Zagreb, 07.03.2017. - Saborski Odbor za ravnopravnost spolova organizirap je tematsku sjednicu s temom "Važnost ratifikacije Konvencije Vijeæa Europe o sprjeèavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji". Na fotografiji pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. 
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

U povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako je dostojanstven život žena s invaliditetom njihovo pravo, a ne povlastica, kao i pravo na dostojanstven život, na obrazovanje, zaposlenje, zdravstvenu skrb, reproduktivna prava i obiteljski život, a što jamči i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.

Međutim, statistički podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prikazuju stanje koje je daleko od konvencijskih načela, upozorila je u utorak priopćenjem pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Slonjšak.

Navodi kako je 31. prosinca 2016. godine u Republici Hrvatskoj ukupno  bilo 203.265 žena s invaliditetom s time da je starijih od 60 godina najviše i to 132 502 žene.  Zaposlenjem odnosno primanjima, svaka osoba stječe samostalnost pa bi tako  trebale i žene s invaliditetom, međutim zaposleno ih je samo 6.000, što je izrazito mali broj u odnosu na broj žena s invaliditetom koje su u radno aktivnoj dobi (od 20 do 64 godine – njih 82,050).

Žene s invaliditetom su u pravilu nižeg stupnja obrazovanja koji ima za posljedicu i manje plaćena radna mjesta, primjerice trgovkinja, čistačica, frizerka, kuharica, poljoprivredna tehničarka, upravna referentica, NKV radnica, knjigoveža, daktilografkinja, koja su u pravilu zastupljena u većini hrvatskih županija.

Kod onih žena s invaliditetom koje se i nalaze u svijetu rada, prisutni su problemi u smislu omalovažavanja s osnova invaliditeta, mobbinga, ne omogućavanja razumne prilagodbe i slično, upozorava pravobraniteljica.

Nadalje, društvo često na ženu s invaliditetom gleda kroz prizmu invaliditeta, a ne kroz njenu rodnu ulogu i potrebe koje iz nje proizlaze. Podrška za emocionalnom potrebom, partnerskim vezama, briga o zdravlju, realizacija na privatnom i poslovnom aspektu su prirodne potrebe svake žene, a koje su često za žene s invaliditetom teško dostupne. Naime, za zdravlje svake žene kao i planiranje i kontroliranje trudnoće vrlo su važni ginekološki pregledi. Osim pristupačnog i educiranog medicinskog osoblja važna su i pomagala kojima se medicinsko osoblje služi u radu i to je prvenstveno bitno za žene s tjelesnim invaliditetom u pogledu prilagođenih ginekoloških stolova, kojih je na području RH nedovoljno, smatra pravobraniteljica Slonjšak.

Hrvatska ne prepoznaje ranjivost trudnica i majki s invaliditetom

Isto tako, rezultati provedenog istraživanja na temu „Majčinstvo i žene s invaliditetom“ su uznemirujući i ukazuju na to da Hrvatska, iako potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, ne prepoznaje ranjivost trudnica i majki s invaliditetom. Rezultati istraživanja podudarni su s iskustvima Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom po tom pitanju te potvrđuju da sustavna podrška ženama s invaliditetom u ostvarivanju majčinstva i roditeljstva kao novim životnim ulogama, naročito u zdravstvenom sustavu – nedostaje, navodi se u priopćenju.

Obilježavajući Međunarodni dan žena pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u suradnji sa SOIH-om i Centrom za ženske studije organizira skup na temu “Žene u svijetu rada“, koji će se održati na Tribini grada Zagreba, na Kaptolu, u četvrtak, 9. ožujka u 10 sati. Posebna pozornost bit će posvećena položaju žena s invaliditetom u svijetu rada, najavljeno je iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)