Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj posljednjih je godina, zahvaljujući ponajviše inicijativama civilnog društva, u stalnom porastu. Najviše društvenih organizacija usmjereno je još uvijek na pružanje socijalnih usluga, ali to ne treba zavaravati. Cilj je njihove djelatnosti, kao i svakog poduzetničkog pothvata, ostvarivati dobit. Jedina je razlika od uobičajenog poduzetništva obaveza da se dobit od društvenog poduzetništva vraća zajednici otvaranjem novih radnih mjesta ili ulaganjem u društvene i socijalne usluge koje podižu razinu kvalitete života. Prema podacima iz pripremljenog nacrta Strategije razvoja društvenog poduzetništva, od prodaje svojih roba i usluga na tržištu razne udruge u Hrvatskoj 2012. ostvarile su gotovo milijardu kuna ukupnog prihoda. Statistike o prihodima koje donosi socijalno poduzetništvo teško je mjeriti jer njihov prvi cilj nije gomilanje dobiti, nego održivi razvoj i rast. Uspjeh takvih poduzetničkih pothvata ponajprije ovisi o tome koliko je ljudi prepoznalo uslugu ili proizvodnju kao korisnu za zajednicu. Široka podrška zajednice društvenopoduzetničkim poduzećima i zadrugama razlog je zbog kojeg je taj oblik poduzetništva i u vrijeme ekonomske krize u Europi bio u porastu.

[quote_box_center]

  • Braniteljska zadruga Arka naša okuplja 26 članova među kojima su Irena Jajaš s obrtom Teta fritulica, Vinko Mihaljević, vlasnik pečenjare Winnero, Želimira Vrabec iz zadruge Arka naša, Darko Marinac s obrtom Pristan, upravitelj zadruge Zoran Gruić i Sanjica Petrinić sa šivaonicom Biker Kids Factory u zagrebačkom Folnegovićevom naselju
  • Zadruga Okus doma radi na integraciji azilanata po principu kulturne razmjene koja započinje uzgojem vrtnih sadnica ili pripremom hrane prema receptima iz njihove domovine, a nastavlja kroz razne prevodilačke aktivnosti

[/quote_box_center]
Nositelji društvenog poduzetništva u Hrvatskoj većinom su organizacije civilnog društva. Brojne su prepreke širenju njihova poslovanja i one se gotovo podudaraju s onima uobičajenom poduzetništvu. To je nedostatak upravljačkog kadra, neiskustvo i nepostojanje znanja i vještina za poslovno planiranje, marketing, kao i brojne administrativne i zakonske barijere koje se pojavljuju pri svakom poduzetničkom pothvatu u Hrvatskoj. Unatoč svemu tome, Udruga invalida Križevci uspjela je prošle godine otvoriti tvornicu čokolade Hedona u kojoj su osobe s invaliditetom većina zaposlenika, a sva se dobit ulaže u razvoj njihovih kompetencija i povećanje kvalitete života. Udruženje Baranja iz Bilja na tržištu je uspješno ponudilo začinsku mljevenu papriku “Baranjka”. Uzgoj paprike povjeren je socijalnoj zadruzi Ruke koja zapošljava žene žrtve obiteljskog nasilja, ali dio uroda otkupljuje se i od obiteljskih malih gospodarstava. Delikatesna mljevena paprika “Baranjka” brendirala se kao suvenir hrvatskog kraja čija je tradicionalna kuhinja nezamisliva bez tog začina.

Poticajan okvir za razvoj dobre ekonomije i društvenog poduzetništva u Hrvatskoj prvi je put definiran u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020. koju bi Vlada, kako doznaje Nacional, trebala donijeti već na sljedećoj sjednici. Financijski okvir tog dokumenta predviđa 270 milijuna kuna za sljedećih pet godina. Većina tog iznosa namijenjena je razvoju financijskih instrumenata podrške društvenim poduzetnicima, kao i obrazovnim i promotivnim aktivnostima za društvenu poduzetničku djelatnost, koju i Europska komisija zagovara kao efikasan odgovor na ekonomsku krizu.

Prema definiciji Europske komisije, društvenom poduzetniku primaran je cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare. Svoju robu ili usluge na tržištu pruža na poduzetnički i inovativan način, a ostvarenu dobit koristi prije svega za ispunjavanje društvenih ciljeva. U upravljanje društvenim poduzećem uključeni su zaposlenici, korisnici i ostali sudionici na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika.

“Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj se pojavilo prije desetak godina. Neke od prvih tadašnjih društvenopoduzetničkih inicijativa poznate su široj javnosti – od platnenih pelena koje razvija i plasira na tržište udruga Roda do naših pothvata u Čakovcu poput ACT Printlaba, studija za dizajn koji zapošljava mlade, visokoobrazovane dizajnere, Socijalne zadruge Humana Nova i drugih”, govori Teo Petričević iz ACT Grupe. ACT Grupa vodeći je primjer društvenog poduzetništva ne samo u Hrvatskoj, nego i s obzirom na niz zemalja u susjedstvu.

Društveno poduzetništvo razvija se u dva smjera: kroz zelenu ekonomiju te kroz razvoj socijalnih usluga u zajednici. Danas unutar ACT Grupe djeluje osam društvenopoduzetničkih organizacija. Tako je ACT Printlab nastao kao odgovor na širi interes za tiskane materijale Kluba mladih Čakovec, koji je koordinirala udruga ACT. Nakon toga osnovan je ACT Konto, računovodstveni servis specijaliziran za neprofitne organizacije i Socijalna zadruga Humana Nova koja sakuplja tekstilni otpad, sortira ga, obrađuje, proizvodi reciklirane i dizajnerske proizvode i plasira ih na tržište.

Među njihovim je organizacijama i CEDRA Čakovec, jedan od ukupno šest regionalnih centara za podršku postojećim i potencijalnim društvenim poduzetnicima koji djeluju kao nacionalna mreža CEDRA HR. Danas u Hrvatskoj djeluje 100-tinjak društvenih poduzeća, procjenjuje Teo Petričević, a gotovo ih je 90 posto prošlo kroz neki od programa CEDRA-e HR.

“CEDRA HR ili Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj mreža je regionalnih i lokalnih centara podrške razvoju dobre ekonomije. U tri godine aktivnoga rada našu je podršku dobilo više od 300 društvenopoduzetničkih i razvojnih organizacija u lokalnim zajednicama. Više od tisuću osoba iz raznih lokalnih zajednica sudjelovalo je u našim edukacijskim programima. Uz edukacijske programe pružamo i tehničku, savjetodavnu i inkubacijsku podršku društvenim poduzetnicima”, ističe Teo Petričević samo neke od brojnih aktivnosti koje su osigurale razvoj društvenog poduzetništva usprkos nedostatnoj podršci države, banaka i institucija lokalne i regionalne samouprave.

“Danas dobra ekonomija obuhvaća relativno velik broj organizacija u hrvatskom kontekstu. Stotinjak organizacija djeluje u različitim djelatnostima – od kulture, ugostiteljstva, gospodarenja otpadom do onih koje pružaju socijalne usluge u zajednici”, kaže Petričević koji smatra da društveno poduzetništvo može i mora biti održivo i konkurentno na tržištu. Tako je i CEDRA HR neprofitna organizacija koja svoje poslovanje temelji dijelom na projektnom financiranju, a dijelom na prodaji svojih usluga na otvorenom tržištu. Odnos u ukupnim prihodima otprilike je pola-pola.

“To znači da uspijevamo pokriti plaće šest radnika trenutačno samo u središnjici u Zagrebu, a imamo zaposleno još 15 osoba koje rade u regionalnim i lokalnim centrima širom Hrvatske. Društvena poduzeća koja danas djeluju moraju imati održive modele jer dosad nije postojao institucionalni i zakonodavni okvir koji bi omogućavao ili poticao razvoj takvih organizacija. Jednom kad se približimo praksi EU i kad bude postojalo poticajno okruženje koje podrazumijeva i specifično usmjerene poticaje i olakšice za društvena poduzeća, ona će postati još stabilnija i još više utjecati na pozitivne društvene promjene u zajednici u kojoj djeluju”, smatra Petričević, napominjući da će se donošenjem Strategije i država uključiti u podršku koju su društveni poduzetnici dosad mogli očekivati samo od organizacija civilnog društva.

Do kraja ove godine trebao bi biti osnovan i poseban Fond za financiranje društvenog poduzetništva te otvorena prva hrvatska etična banka koja bi, po uzoru na ostalih 28 etičnih banaka koje posluju u EU, kreditirala proizvodne projekte koji stvaraju dodatnu vrijednost i pothvate društvenog poduzetništva. Osnovni kriterij za financiranje takvih poslovnih pothvata neće biti samo očekivana dobit nego procjena koristi projekta za društvo i zajednicu. Upravo je to onaj faktor koji uspješna društvena organizacija mora imati.

Uspješne organizacije i pojedinci u ovom gospodarskom sektoru najčešće su oni koji su pronašli način da zadovolje potrebe i ponude rješenja za probleme u lokalnoj zajednici ili među skupinama koje teško ostvaruju svoja osnovna ljudska prava.

Udruga za kreativni socijalni rad u svom se radu na resocijalizaciji mladih bivših ovisnika često nalazila pred istim problemom – kako zaposliti korisnike i ponuditi im pravu priliku za novi početak. Ideja o socijalnom poduzetništvu razmatrala se punih pet godina. Tražio se model koji bi najbolje angažirao bivše ovisnike, posao koji bi im najviše odgovarao. Rješenje se pojavilo neočekivano.

“Jedan naš korisnik bio je u terapijskoj zajednici Mondo Novo, gdje je učio o pčelarstvu i zavolio taj posao. Upoznali smo se na grupi za resocijalizaciju kamo je morao dolaziti jer je bio uvjetno pušten iz velikogoričke Kaznionice u Turopolju. Prvih mjeseci bio je potpuno nezainteresiran za rad u grupi i bila sam uvjerena da samo čeka da mu istekne uvjetna i više se nikad neće pojaviti, ali prevarila sam se. Došao je na proljeće s još jednim dečkom s kojim je bio u komuni na grupu za resocijalizaciju i rekao da ima ideju: ‘Zašto mi ne bismo osnovali grupu koja bi se bavila pčelarstvom?’“, o počecima socijalnog poduzeća koje otvaraju govori Danijela Đurak, predsjednica udruge. Već je odslušala sva predavanja na Pčelarskoj školi i počinje s praksom nakon koje će polagati završni ispit za verificirano zanimanje pčelara. Istu edukaciju socijalno poduzeće ponudit će svim svojim zaposlenicima, ali i bivšim ovisnicima koji žive izvan Zagreba, kojima će ustupiti desetak košnica kao poticaj za samozapošljavanje i osigurati im plasman proizvoda.

“To je samo jedan od modela rada. Planiramo proizvoditi i brendirati med iz parkova prirode diljem Hrvatske koji će se proizvoditi na zdrav način bez štetne upotrebe lijekova za pčele. Važnu potporu pruža nam Udruga pčelara Pčelinjak koja nam je dovela pčelare mentore”, kaže Danijela Đurak koja je, uz tim s kojim pokreće ovo društveno poduzeće, u godinu dana prošla i brojne druge edukacije nužne za pokretanje posla. Napominje da je za većinu takvih inicijativa najveći problem odgovarajući poslovni prostor. Budući da socijalna i društvena poduzeća svoju dobit vraćaju zajednici, za njih pri najmu poslovnog prostora ne bi trebala vrijediti pravila koja vrijede za profitna poduzeća. Prazni prostori u vlasništvu državne i lokalne uprave, baš kao i napuštene obradive površine kakvih u Hrvatskoj ima napretek, zapravo su značajni resursi za društveno poduzetništvo.

IMG_1875 (1)
Socijalno poduzetništvo kao odgovor na ekonomsku krizuFoto: Dag Oršić

Gradski prostor rado bi koristila i zadruga Okus doma, čija će se osnivačka skupština održati na proljeće.

“Mi ćemo osnovati kulinarsko-vrtno-jezičnu zadrugu koja počiva na nekoliko ideja kulturalne razmjene. Najprije na kulinarskim umijećima izbjeglica i kulturnoj razmjeni s ljudima u Hrvatskoj. Ta je ideja pokrenula i druge, kao što je vrt i sadnja određenih kultura kojih ovdje nema ili ih je teško nabaviti. Na sve to veže se važna jezična perspektiva s obzirom na to da izbjeglice govore više jezika, tako da vidimo veliki potencijal za njihovu emancipaciju u upotrebi tog konkretnog znanja u prevodilačkim aktivnostima ili na tečajevima jezika”, kaže Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije.

Do te poslovne ideje dovele su ih višegodišnje aktivnosti Centra na različitim programima integracije azilanata u Hrvatskoj u suradnji s organizacijom Fade In. Vrlo uspješnom akcijom pokazala se organizacija proslave Praznika rada u Dugavama, zagrebačkom naselju gdje su smješteni tražitelji azila. Tom prilikom izbjeglice iz raznih zemalja zahvaćenih ratom, bijedom ili političkim progonom ponudili su grah, svaki po receptu iz svoje domovine. Godinu za godinom ta su prvomajska okupljanja postajala sve brojnija. Okus doma inicijativa je kojom se ta akcija nastoji proširiti, ali i omogućiti izbjeglicama da se zaposle.

“Osnovat ćemo socijalnu zadrugu koja će ostvarenim prihodima ne samo osigurati radna mjesta izbjeglicama, nego moći i vratiti nešto zajednici ili drugim socijalno depriviranim skupinama te omogućiti pokretanje sličnih pothvata. Želimo razviti poslovni model koji će nam omogućiti ravnopravnost bez hijerarhije u upravljanju i radu i koji će omogućiti ekonomsku i socijalnu emancipaciju ljudima kojima je to iz bilo kojih razloga uskraćeno”, objašnjava Emina Bužinkić. Na internetskoj stranici Okus doma već sada se mogu pronaći egzotični recepti popraćeni potresnim biografijama izbjeglica kojima je okus doma ostala jedina uspomena na život koji su morali ostaviti za sobom.

Ideja o osnivanju zadruge umjesto trgovačkog društva činila se prirodnom, jer Okus doma želi osigurati ravnopravnost svih svojih radnika i članova.

“Osnivanje zadruga jest donekle zahtjevno u financijskom smislu, jer od svakog člana iziskuje ulog od tisuću kuna i najmanje sedam članova”, kaže Emina Bužinkić, no kako su i oni prije pokretanja posla prolazili brojne edukacije i treninge kod CEDRA-e HR i međunarodne organizacije NESsT, uspjeli su privući i mnogo ljudi koji ih podržavaju i namjeravaju se učlaniti u zadrugu. Ulozi članova bit će početni kapital za implementaciju poslovnog modela koji želi uključiti sve ljude koji su dio ovoga društva i ove zemlje bez obzira na njihove dokumente i njihov status”, tumači Emina Bužinkić. Za zadrugarstvo se odlučilo i 26 članova braniteljske zadruge Arka naša osnovane prije četiri godine. “Ideja se pojavila jer su se branitelji morali pokrenuti i angažirati u društvu. Na ovaj način pomažu malo i svojoj obitelji i svom zdravlju. Osim tri poljoprivredna gospodarstva u vlasništvu zadruge drugi članovi imaju vlastita obiteljska poljoprivredna gospodarstva od kojih otkupljujemo proizvode. Tako različite proizvode pokušavamo plasirati na različitim mjestima”, govori Želimira Vrabec iz zadruge Arka naša.

Osim sezonskog voća i povrća iz organskog uzgoja i prerađevina prema tradicionalnim i suvremenim recepturama za delikatese, zadruga ima i svoju šivaonicu u zagrebačkom Folnegovićevu naselju, ali i pečenjarnicu u kojoj na bukovu drvetu peče odojke i janjce po narudžbi.

“Dovoljno je naručiti, a mi imamo svoje dobavljače, mala poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem i od kojih uzimamo svježu robu”, otkriva Želimira Vrabec kako funkcionira taj catering za specijalne prigode. Zadruga planira i osnivanje novih poljoprivrednih gospodarstava na području Slunja za proizvode za koje bi tražila i službene certifikate za ekološku proizvodnju. Registrirani su i za branje šumskih plodova pa su u ponudi i sušeni šumski vrganji u domaćoj jadranskoj soli.

Ideja je društvenog poduzetništva da društvenopoduzetnička organizacija posluje s dobiti, ali u prvom redu za korist same lokalne zajednice u kojoj djeluje. Društvenom poduzeću svojstveno je i načelo ekonomske demokracije, svi radnici u organizaciji imaju pravo glasa pri donošenju odluka o poslovanju. A sva imovina koju je steklo društveno poduzeće nakon njegova eventualnog gašenja ostaje na raspolaganje lokalnoj zajednici. Takvo poslovanje temelj je dobre ekonomije. Zagreb će ove godine biti domaćin Druge konferencije o dobroj ekonomiji koja će se, u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), Zadruge za dobru ekonomiju, CEDRA-e HR i Zadruge za etično financiranje održati od četvrtka do subote u Matici hrvatskih obrtnika. Zatvorit će je Sajam dobre ekonomije koji će se u subotu održati u pasažu zgrade Matice hrvatskih obrtnika, gdje će posjetitelji moći upoznati ponudu roba i usluga društvenih poduzetnika iz cijele Hrvatske.

Pokretanje etične banke start-up socijalna poduzeća

Do kraja ove godine trebala bi se otvoriti i prva hrvatska etična banka čiji je osnivač Zadruga za etično financiranje. Premda je kod nas pojam etičnog bankarstva novost, u Europi djeluje čak 28 etičnih banaka udruženih u Europsku federaciju etičnih banaka. Njihova je politika investiranje u realnu ekonomiju koja proizvodi dodatnu vrijednost i puno je otvorenija za kreditiranje projekata koje komercijalne banke odbijaju kao visokorizične.

“Društvena poduzeća vrlo teško mogu podići kredit u komercijalnim bankama jer su u istom položaju kao i svi start-up projekti bez imovine kojom bi mogla jamčiti povrat kredita. Budući da su najčešći pokretači društvenog poduzetništva organizacije civilnog društva, jasno je da one nemaju imovinu koju bi mogle uložiti kao zalog za kredit”, kaže Teo Petričević iz ACT Grupe.

Zadruga za etično financiranje nakon samo tri mjeseca ima 250 članova, dok otprilike još toliko ljudi upravo prolazi proceduru upisa, kaže Goran Jeras, idejni pokretač tog pothvata, koji očekuje da će broj članova do kraja godine biti i dva-tri puta veći.

Svaki budući klijent banke mora se upisati kao član Zadruge i uplatiti ulog od 2500 kuna. Time, osim svih potrebnih bankarskih usluga od vođenja računa do domaćeg i inozemnog plaćanja, kartičnog poslovanja i internetskog bankarstva, stječe i pravo glasa na skupštini gdje se odlučuje o poslovnim planovima i upravljanju bankom.

“Neće biti nenamjenskih potrošačkih kredita niti će biti odobreni ulasci u minus. Kreditiranje će prije svega biti okrenuto proizvodnim projektima koji stvaraju novu vrijednost i koji su usmjereni na zajednicu, društvenom poduzetništvu koje nema izravnu financijsku korist ili je ona mala, ali su planirane aktivnosti korisne za društvo”, kaže Jeras.

Zadrugari kao fizičke osobe postaju klijenti banke bez obaveze da uplate dodatni ulog, koji se traži od pravnih osoba u minimalnom iznosu koji ovisi o njihovoj strukturi i veličini. Predviđen je tako minimalan ulog od 2500 kuna za neprofitne organizacije bez zaposlenih do 50.000 kuna obaveznog dodatnog uloga za manja poduzeća i jedinice lokalne samouprave. Maksimalan iznos uloga nije ograničen, ali veći ulog ne znači veća prava – u zadrugama vrijedi načelo jedan član – jedan glas, bez obzira na kapital unesen u zadrugu. “Visina kreditiranja za pravne osobe tako će biti do osam puta visine uloga u banku, dok će se građanima svakako ponuditi namjensko kreditiranje za kupnju prve nekretnine, zdravstvene usluge ili obrazovanje, dakle stvari koje su nužne za povećanje kvalitete života”, tumači Jeras što se od etične banke može, a što ne može očekivati.

Etična banka uz CEDRA-u HR i još pet organizacija, među kojima je i Europska federacija etičnih banaka, do kraja ove godine u Hrvatskoj planira osnovati i poseban Fond za financiranje društvenog poduzetništva.

“Sredstva za razvoj Fonda osigurala je Europska komisija, a budući da je to novi oblik Fonda u europskoj praksi, ovaj koji mi osnivamo bit će među prvima u Europi. To će biti lijep mehanizam suradnje zahvaljujući kojoj će banka i Fond, budući da financiraju slične stvari, moći dijeliti rizik ondje gdje postoji veći potencijal ulaganja u pothvate društvenih poduzetnika”, kaže Jeras. Popularnost društvenog poduzetništva u razvijenim europskim zemljama, dodaje, lako je objasniti. Pokazalo se da su društvena poduzeća i u vrijeme krize otvarala najviše novih radnih mjesta i pritom uspijevala podizati razinu kvalitete života u zajednici.

Komentiraj

FOTO:Dag Oršić
PODIJELI
Tiskanim novinarstvom bavi se posljednjih 20 godina od gradske rubrike Večernjeg lista do Nacionala u kojem je pisala od 2000. do 2008. s kraćim izletima u estradno novinarstvo i modu. Stalni suradnik strukovnog glasila Hrvatskog novinarskog društva Novinar i alumni Balkanske istraživačke novinarske mreže od 2013. Područje interesa ostalo je široko, ali se u posljednje vrijeme fokusiralo se na medije i medijske politike, civilno društvo i građanske inicijative.