Ministri unutarnjih poslova Europske unije u petak se nisu uspjeli dogovoriti o imigraciji zbog različitih stavova onih država koje žele pravedniju raspodjelu i onih koje se protive bilo kakvom sustavu obaveznog prihvata migranata.

“U potrazi smo za kompromisima, no trenutno ih nema”, rekao je Thomas De Maiziere, ministar unutarnjih poslova Njemačke koja je prošle godine prihvatila oko 900 tisuća migranata.

Ministri se ne mogu složiti oko prijedloga Slovačke, države koja trenutno predsjeda EU-om, o reformi trenutnog sustava azila koji se urušio prošle godine kad je oko 1,3 milijuna migranata s Bliskog istoka i iz Afrike stiglo u Europu, što je izazvalo raskol među članicama oko upravljanja tom krizom.

Priljev migranata se sveukupno smanjio od prošle godine, no broj dolazaka u Italiji je i dalje velik, a deseci tisuća ljudi i dalje se nalazi u Grčkoj i Italiji, često u groznim uvjetima.

Usprkos prošlogodišnjem dogovoru o relokaciji oko 160 tisuća migranata iz Italije i Grčke, istočne europske države, uključujući Slovačku, Poljsku i Mađarsku, odbijaju ih primiti.

“Ne možemo glumiti da kvote kakve znamo funkcioniraju”, istaknuo je slovački ministar Robert Kalinak.

“160 tisuća ljudi je samo mali broj od milijun onih koji su stigli prošle godine u Europu, a preselili smo manje od 10 tisuća ljudi. Čak i oni koji su podržavali ovaj sustav nisu u tome uspješni”, naglasio je Kalinak, dodavši kako oni “žele smisliti sustav koji će biti djelotvoran”.

Njemačku u inzistiranju na obaveznim kvotama u reformi sustava azila podržavaju Švedska, Italija i Malta, a upravo se tomu protive istočne države.

One umjesto toga predlažu više sredstava za zaštitu vanjskih granica i veću odgovornost za deportacije unutar onoga što Bratislava naziva “djelotvornom solidarnošću”.

“Ne smijemo nikada napustiti članice na prvoj crti da se same nose s ovom veoma kompleksnom situacijom”, rekao je povjerenik Europske komisije za migracije Dimitris Avramopoulos.

“Solidarnost u svim jezicima EU-a ima isto značenje”, istaknuo je povjerenik.

Kako bi ponovno uspostavila kontrolu nad priljevom ljudi na kontinent, EU je osnažila svoje vanjske granice, postigla dogovore s nekim državama porijekla migranata i tranzita, te je suspendirala schengenski sustav slobode kretanje ljudi.

Godinu dana nakon što je u terorističkim napadima u Parizu ubijeno 130 ljudi ministri su razgovarali o strožoj provjeri ljudi na vanjskim granicama EU-a boljim povezivanjem postojećih baza podataka.

Komentiraj

FOTO:EPA/OLIVIER HOSLET
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.