Nakon što je prije nekoliko godina zatvorena diskoteka Ćuvita, na istome mjestu prošlog vikenda, na plaži u općini Nečujam, na otoku Šolti, otvorio se beach bar Choovita, kojeg su preuredili Jurica Zorman i Alen Živadinović. Ćuvita je, inače, sova koja živi samo na tom otoku u splitskom arhipelagu, a time se želi oživjeti ne samo Nečujam, nego i cijeli otok.

“Šolta je predivan otok s mnogo zelenila i našim prekrasnim Jadranskim morem koje je na cijeloj obali otoka visoke čistoće, a što se vidi i u sve većem dolasku gostiju. Ono što nam je inače blizu, na žalost često zaobilazimo jer ‘uvijek se stigne’, tako da razmjerno mali broj Hrvata poznaje ovaj biser, no možda upravo i to daje Šolti i prednost nad drugim otocima koji su se već profilirali, da se usmjeri prema ciljanim gostima i gradi svoju ponudu. Diskoteka Ćuvita poznata je svim generacijama otoka, poznata je i među Splićanima kao jedno od rijetkih mjesta za zabavu na našoj obali u osamdesetima. Kao dio apartmanskog naselja u Nečujmu, Ćuvita je bila top ponuda za zabavu, no posljednjih deset godina polako je blijedio njen značaj, a kao rezultat pada ponude apartmanskog naselja”, rekao je za Nacional Zorman. Kaže da su, nakon izrađene studije o mogućnostima razvoja Šolte te razgovora sa stručnim osobama u turizmu i razvoju otoka, zaključili da je upravo najbolje vrijeme za revitalizaciju jednog takvog zdanja na Šolti.

“Naši prijatelji i kolege restauratori govorili su nam kako ih gosti nakon večere i popijene butelje, dvije vina pitaju – i što sad? Gdje ćemo? Upravo taj dio ponude je nedostajao na otoku što se tiče noćnog dijela, a za koji vjerujemo da će pronaći u Chooviti. Prema planovima općinskog vijeća na čelu s načelnikom Nikolom Cecićem Karuzićem, otok će u idućim godinama napraviti zaokret gradnjom marina u Nečujmu i Stomorskoj, a što će upravo djelovati kao jedan zamašnjak potencijalu i održivom razvoju otoka upravo s kontroliranim razvojem nautičkog turizma”, kazao je Zorman i dodao da za iduću godinu planiraju privući što više nautičara, a već su Choovitu posjetili gosti s dvaju katamarana i triju brodova.

“U uređenju objekta sve je predvođeno dizajnerskim okom poznate hrvatske dizajnerice interijera i eksterijera Angelike Kolarić koja je slušajući naše ideje znala prepoznati potencijal i sjajno izvesti projekt do kraja u rekordnom roku. Prema dosadašnjim reakcijama, a čak i ako uzmemo u obzir subjektivitet estetskog doživljaja, vidimo kako su reakcije gostiju sjajne, što nas posebno veseli jer to znači da smo uspjeli u našoj nakani da uklopimo ambijent u prekrasan nečujamski zaljev s protkanom pričom naše sove”, istaknuo je Zorman. Ono što je posebno zanimljivo, a i nudi ogroman, dosad zanemareni, turistički potencijal jest to da se ispred Choovite nalazi kuća u kojoj su svoja djela stvarali slavni Marko Marulić i Petar Hektorović, naši velikani pisane riječi.

“Oni mogu postati i zaštitni znak Nečujma, kao i jedna fantastična podloga za daljnje kulturne i turističke sadržaje. Upravo i nakon razgovora s direktoricom Turističke zajednice Šolta, Zoranom Kaštelanac, saznali smo da postoje planovi za restauraciju kuće, što ostavlja veliki prostor i za razvoj festivala književnosti i glume”, otkriva Zorman.

Zorana Kaštelanac, direktorica turističke zajednice Šolta, za Nacional je istaknula da je preuređenje Choovite sjajan potez, smirujućeg a i ujedno profinjenog prostora koji ujedno poziva na zabavu i većina stanovnika dijeli to mišljenje te da je Šoltanima nedostajala Ćuvita.

“Osim toga, ovaj krasan objekt nalazi se iza povijesno važne kuće, u kojoj je pisao Marko Marulić, otac hrvatske književnosti koji je bio u posjeti svom kumu, don Dujmu Balistriliću, čija je obitelj prema zapisima splitskog biskupa Priulija, imala patronat nad crkvicom sv. Petra u Nečujmu. Nije poznato točno vrijeme boravka velikog hrvatskog književnika, no pretpostavlja se da je to bilo oko 1500. godine kada je prevodio jedno djelo na molbu svog kuma, kojemu je posvetio i spjev ‘Judita’. Iako smo često naišli na nekoliko mjesta u literaturi da je u ovoj kući pisao i Petar Hektorović, znatno mlađi od Marulića, ovaj hrvatski pjesnik bio je samo u posjeti tri dana, kako spominje i u svom djelu ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’ te je zamijetio ‘otočki raj’ u kojem je boravio Marulić. Sklad kuće i okolnog imanja na kojem je Balistrilić imao voćnjake posebno je opisao stihovima: ‘Taj hvaljena mista paka ophodismo Kâ lipa i čista pomljivo vidismo, Ki se zelenjaše, vartal i gustirnu (…) (…) Vidismo njih stanje, kakovo je bilo, I sve pribivanje obično i milo: Zemlju ka se teži, i lipu poljanu, Kon kuće ka teži kakono na dlanu, I pridvorje i dvor, k tomu stabla nika Više hiže odzgor od voća razlika …’ Da sumiramo, Marulić je pozivao svoje prijatelje u posjetu poslanicom i u stihovima je opisivao mir i ljepotu ove ‘gluhe uvale’ Nečujma (latinski naziv je Vallis Surda), opisivao je okuse i okoliš, istom skladu divio se i Petar Hektorović, valjda ne bez razloga”, zaključila je Zorana Kaštelanac i dodala da je kuća povijesni spomenik, svjedočanstvo jednog kreativnog boravka, no da tek mora zaživjeti kako i zaslužuje. Zbog toga trojica mladih poduzetnika već od iduće godine planiraju festivale književnosti koji bi uz takvu ‘’podlogu’’ zasigurno oživjeli pomalo zaspalo mjesto. Nečujam je bio fantastična destinacija i prije Hvara ili Bola, ali on ima svoju infrastrukturu i potencijal i dan-danas te se uz kontrolirano upravljanje i zajednički nastup može razviti u biser Jadrana.

“Taj pravac prepoznali su i svi ugostitelji u Nečujmu koji nude konkretnu ponudu kako ugostiteljskih, tako i zabavnih sadržaja, a što je pravi put za destination management. Upravo takav stav sviju sudionika Nečujamske plaže doveo nam je brodare iz Splita koji su oduševljeni novim Nečujmom, ponovo je pokrenuta turistička nedjeljna linija Split-Nečujam-Bol, a sve više jedrilica odabire Nečujam i Dioklecijanove ribnjake za prenoćište ili nekoliko dana mira i ponude”, govori Zorman.

Nečujam je, inače, najpoznatije turističko mjesto na otoku, zahvaljujući najvećoj uvali i najduljoj pješčanoj plaži. U 4. stoljeću car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači, današnjoj jezgri Splita, rabio je najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato je toj uvalici i danas ime Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora. U Piškeri je Dioklecijan imao i terme gdje je dolazio na kupanje. Tada je Nečujam od Splita bio udaljen sedam, osam sati veslanja, a danas je to svega 15 do 20 minuta brzim brodom, s obzirom na to da se radi o udaljenosti od devet nautičkih milja. Još od tog vremena Nečujam je ostao samo mjesto za odmor, ne za rad. Za Rimljane vjerojatno je u Nečujmu bila tvornica opeka, zatim terme i ribnjak. Uz crkvu se nalazi spomenuta kuća, nekad vlasništvo Splićanina Dujma Balistrilića, gdje je boravio i Mako Marulić, no gusarski napadi primorali su Marulića da se ponovo vrati u Split. Ta kuća bit će, uz Choovitu, temelj nove vrste turizma na otoku.

Komentiraj

PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture