Hrvatska je protiv toga da se privremeno financiranje Grčke osigura iz Mehanizma za europsku financijsku stabilizaciju (EFSM), fonda koji je uspostavljen 2010. i za koji jamče svih 28 zemalja članica i smatra da to trebaju osigurati članice eurozone, izjavio je u utorak u Bruxellesu ministar financija Boris Lalovac.

“Naš je stav vrlo jasan i rješenje za privremeno financiranje Grčke trebalo bi se naći unutar članica eurozone. Mi nismo sudjelovali ni u pregovorima ni u bilo kakvom odlučivanju. Komisija je samo rekla da je to jedan od prijedloga i vidjet ćemo kakvi će prijedlozi doći na stol, ali naš je stav da eurozona mora unutar svojih mehanizama pronaći rješenje za privremeno financiranje”, rekao je Lalovac, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica i na kojem je privremeno financiranje Grčke bila glavna tema.

Grčkoj treba hitan novac koji treba osigurati i prije nego što je moguće završiti pregovore o trećem programu financijske pomoći, koji još nisu ni započeli i koji se mogu u najboljem slučaju dovršiti do sredine kolovoza.

 

  • Grčkoj u sljedećih manje od mjesec dana treba 12 milijardi eura i to sedam milijardi do 20. srpnja i dodatnih 5 milijardi do 5. kolovoza.

 

Stoga se pojavilo nekoliko ideja otkuda bi se mogao namaknuti taj novac. Komisija je spomenula mogućnost da se reaktivira EFSM, fond koji je formiran u svibnju 2010. godine i za koji jamče sve države članice. Taj fond je korišten za spašavanje Irske i Portugala. Navodno je u tom fondu ostalo 13 milijardi eura od kojih bi se dvije ili tri milijarde mogle koristiti za privremeno financiranje Grčke. Međutim, tome se protivi većina zemalja članica koje su izvan eurozone.

Eurozona je kasnije, 2012. uspostavila novi privremeni fond EFSF, koji je financirao Grčku, a nakon toga i trajni fond Europski stabilizacijski mehanizam (ESM).

Odluke o korištenju EFSM-a ne donose se konsenzusom nego kvalificiranom većinom, što znači da je teoretski moguće da se odluka donese i mimo volje nekih članica. Ali, s obzirom da je većina nečlanica eurozone protiv, teško je očekivati da se može prikupiti kvalificirana većina.

Na pitanje u kolikoj bi mjeri Hrvatska bila izložena u slučaju da takav prijedlog prođe, Lalovac je rekao da su “rađene neke projekcije”, prema kojima bi to bilo 50-tak milijuna eura jamstva, dakle ne bi išlo izravno iz proračuna.

Za privremeno financiranje Grčke razmatra se nekoliko opcija. Finski ministar financija Alexender Stubb rekao je da je problem u tome što zemlje članice ne žele staviti svjež novac na stol bez ikakvih uvjeta. Grčki parlament tek treba izglasati zakone koji su preduvjet za početak pregovora o trećem paketu financijske pomoći.

O tome u utorak popodne razgovaraju stručnjaci u radnoj skupine Euroskupine, a u srijedu je moguća telefonska konferencija ministara financija eurozone.

Jedna od opcija je da se za privremeno financiranje Grčke iskoriste kamate koje je Europska središnja banka zaradila trgujući grčkim obveznicama. Za prošlu i ovu godinu riječ je o iznosu od 3,2 milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje hitnih grčkih potreba.

Komentiraj

PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.