U Hrvatskoj bi u ovoj godini, nakon šest godina pada gospodarske aktivnosti, trebalo doći do blagog oporavka gospodarstva, ali uz nisku stopu rasta od oko 0,5 posto, predviđaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori napominjući kako se u prvoj polovici ove godine bilježe naznake oporavka u realnom sektoru, no i nastavak nekih nepovoljnih kretanja kao što je rast javnog duga, a pogoršani su i izglede kreditnog rejtinga.

Prvih šest ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj su obilježeni laganim rastom industrijske proizvodnje od 1,4 posto, realnim rastom prometa u trgovini na malo za 2,1 posto, osjetnim usporavanjem pada građevinske aktivnosti u odnosu na prethodne godine, znatnim rastom vrijednosti robnog izvoza od približno 13 posto te povećanjem broja turističkih noćenja za 6,2 posto.

No, uz ova pozitivna kretanja, od kojih se većina odvijala na znatno nižoj razini u odnosu na pretkrizno razdoblje, hrvatsko gospodarstvo i dalje ima i svoju negativnu stranu, upozoravaju iz Komore u analizi prve polovice ove godine.

 

  • Navode kako je nastavljen rast javnog i vanjskog duga, ukupan broj zaposlenih (unatoč padu stope nezaposlenosti) u lipnju je i dalje bilježio pad na godišnjoj razini, a kreditna aktivnost poslovnih banaka se nastavila smanjivati. Investicije bi prema očekivanjima trebale zabilježiti blagi rast u 2015. godini, ali će i nadalje biti na daleko nižoj razini nego u pretkriznom razdoblju, dok javne financije ostaju opterećene visokom razinom proračunskog deficita.

 

Napominju kako je početkom ove godine nezaposlenost padala sporije nego prošle godine, uslijed čega je razina nezaposlenosti u lipnju ostala visoka. S 260.073 nezaposlenih u lipnju, još uvijek je 17 posto viša nego u istom razdoblju pretkrizne, 2008. godine.

Nakon pada od 0,06 posto u četvrtom tromjesečju 2014. godine (u odnosu na treće tromjesečje), hrvatski BDP je u prvom tromjesečju 2015. godine porastao za 0,01 posto u odnosu na prethodno, tj. četvrto tromjesečje 2014.

“Sukladno ekonomskoj teoriji, s obzirom da nisu zabilježena dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta, hrvatsko gospodarstvo tehnički još nije izašlo iz recesije”, kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Usporedbom s drugim članicama EU, vidljivo je da je u prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska, prema stopi rasta na godišnjoj razini, ostala među članicama u kojima je zabilježen najmanji godišnji rast BDP-a. U HGK ocjenjuju da će se na razini 2015. godine ostvariti neznatan rast, za oko 0,5 posto u odnosu na godinu prije.

Iz Komore upozoravaju na kretanja proračunskog deficita i javnog duga. U Hrvatskoj bi ove godine deficit opće države trebao pasti s prošlogodišnjih 5,7 posto, ali ne očekuju da bi mogao pasti na 5,0 posto BDP-a, kako je predviđeno Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Pritom napominju kako je u EU već u prvom kvartalu ove godine došlo do pada razine deficita s prošlogodišnjih 3,1 posto BDP-a na 2,6 posto.

 

  • Europsku uniju, poput Hrvatske, obilježava i nastavak rasta javnog duga koji je povećan s 86,2 posto BDP-a u prvom kvartalu prošle godine na 88,2 posto. Pri tome se Hrvatska uz Belgiju i Italiju nalazi među članicama u kojima taj udio na godišnjoj razini najviše povećan.

 

Iz Komore upozoravaju kako je dinamika pogoršavanja pokazatelja kretanja javnog duga u Hrvatskoj i nadalje prisutna te se do kraja godine očekuje dosezanje 90 posto udjela javnog duga u BDP-u.

Također ukazuju kako je, zbog visokih potreba za financiranjem, Hrvatska snažno izložena rizicima kretanja kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima, što bi već u idućoj godini moglo stvarati pojačane pritiske vezane uz financiranje i refinanciranje obveza.

Dodaju kako će blagi gospodarski oporavak i realizacija većeg dijela ovogodišnjeg planiranog inozemnog zaduživanja države utjecati na smanjenje udjela vanjskog duga u BDP-u do kraja ove godine. Međutim, ističu, Hrvatska se svrstava među visoko zadužene zemlje, s trenutnih oko 115 posto udjela inozemnog duga u BDP-u, što je među najvišim razinama u usporedbi s nama sličnim zemljama

Napominju kako međunarodne agencije za kreditni rejting ipak nisu optimistične u odnosu prema Hrvatskoj pa su tako Fitch i Standard & Poor’s tijekom srpnja i kolovoza smanjile svoje procjene izgleda kreditnog rejtinga sa “stabilnih” u “negativne”, što je povijesno najlošiji rejting Hrvatske.

Prema trenutnoj razini kreditnog rejtinga, Hrvatska je među najlošijim članicama EU. Točnije, samo Grčka i Cipar imaju niži kreditini rejting, a među članicama izvan eurozone Hrvatska ima najniži.

Komentiraj

FOTO:Hrvoje Jelavic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.