Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović izrazio je spremnost Hrvatske na provođenje Pariškog sporazuma u srijedu na 22. sastanku članica Okvirne konferencije o klimatskim promjenama u Marakešu, te ocijenio da je prijelaz na niskougljična gospodarstva prilika za novi razvoj zemalja.

Nacionalni postupak ratifikacije sporazuma u Hrvatskoj ulazi u završnu fazu. Sudjelovali smo u izradi sporazuma u okviru članstva u EU još od njegova početka te smo zainteresirani da nastavimo biti dio priprema za provedbu sporazuma, kazao je Dobrović obraćajući se predstavnicima 196 zemalja članica konferencije.

Komentirajući za hrvatske medije taj dvotjedni sastanak, ocijenio je da se radi o velikom i važnom događaju u novijoj povijesti, koji nastoji cjelovito i korjenito promijeniti suvremeni svijet.

Opisujući atmosferu na konferenciji, kazao je da je vidljiva spremnost zemalja da se postave i veći ciljevi od onih koje nalaže Pariški sporazum, ali i da postoje i zemlje koje pokazuju rezerviranost prema toj politici, imajući u vidu svoju energetsku strukturu ili koje raspolažu s velikim resursima ugljena i slično.

Ovdje se razgovara o prilično ambicioznom planu, koji predvode europske zemlje koje su sebi već zadale ambiciozne ciljeve, kazao je Dobrović.

O snazi Sporazuma govore činjenice da je on u rekordno kratkom roku stupio na snagu, te da ga je prihvatilo više od stotinu zemalja koje proizvode više od 80 posto emisije stakleničkih plinova,  kazao je Dobrović i dodao da je među njima i SAD.

Još je prerano govoriti hoće li se će SAD povući iz Sporazuma, kako je najavljivao Donald Trump u predizbornoj kampanji, kazao je Dobrović i dodao da postoji široko suglasje oko potrebe da se ide dalje na provođenju sporazuma.

Među zemljama koje su rafiticirale sporazum je i Kina. Ona može biti bitan partner Europi na tom planu, kao i druge velike zemlje, kazao je Dobrović.

Mnoge europske zemlje u ostvarivanju sporazuma vide mogućnost vlastitog razvoja, putem jačanja zelene tehnologije, osobito razvoja transporta, i sličnih grana, kazao je Dobrović i dodao: “Nema dvojbe da je to smjer kojim treba ići”.

Hrvatska je spremna na tom putu, razumije situaciju i ima svoje potencijale. Na ovom skupu Hrvatska je prezentirana s dva solarna stabla koja su izradile naše tvrtke, što nam pokazuje smjer novog razvoja. Ne treba plakati za starim nego se okrenuti promjenama i koristiti svoje potencijale, kazao je.

Dobrović je na skupu istaknuo da je izgradnja kapaciteta u borbi protiv klimatskih promjena od ključne važnosti u pomaganju zemljama u razvoju.

Bogate zemlje moraju pomoći siromašnijima u podijeli napora pomjena, ali kako će to izgledati još se ne može reći, prokomentirao je Dobrović. Također nije još poznato kako će se teret podijeliti među zemljama unutar EU, ali svakako to treba biti u skladu s našim mogućnostima, dodao je.

Hrvatska teško može biti zemlja koja će očekivati sredstva, prije će biti zemlja koja treba davati sredstva. Međutum, to može biti kroz tehnologije koje se mogu plasirati, poput ovih solarnih stabala, kazao je.

Osvrćući se na aktualno stanje mjera protiv klimatskih promjena u Hrvatskoj, Dobrović je kazao da je u većini područja Hrvatska tek na početku, ali i da se negdje  “pomakla dalje od početka”, poput obnovljivih izvora energije, kao jedne značajne mjere iz energetskog područja.

Hrvatska je prihvatila energiju vjetra, možda na nespretan način, ali ćemo prebroditi tu krizu, sasvim je zapostavila sunce iako je mediteranska zemlja, zapostavljeni su i drugi sektori u energetici, jako puno treba napraviti u transportu, a velike su mogućnosti u poljoprivredi i šumarstvu, kazao je Dobrović. Upozorio je da je Hrvatska osjetljiva na iznenadne poplavne kiše i da tu “mora napraviti još dosta”.

Hrvatska redefinira svoj prijedlog niskougljične strategije koja obuhvaća razdoblje do 2050. a koja je okvir za tranziciju u postugljično doba. Znamo da Hrvatska ima velike potencijale za to i ne bismo trebali strahovati od ambicioznih ciljeva, zaključio je Dobrović.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Ivo LUČIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.