Treći Festival svjetske književnosti (FSK) zaključilo je u petak navečer gostovanje u Zagrebu nagrađivanog beogradskog romanopisca, dramatičara i esejista Filipa Davida, velikog književnog erudita čije se pripovijedanje bavi različitim oblicima zla, Židova posvećenog suprotstavljanju “avetima ideologija” na našim prostorima.

Jedan od najvažnijih autora naših područja, David je u Hrvatskoj poznat kao nepopustljivi protivnik nacionalističke politike Slobodana Miloševića: od početaka 90-tih godina prošloga stoljeća dio je intelektualne oporbe Miloševićevu režimu.

“Svaku vlast treba kritizirati, pa čak i onu najbolju”, kazao je David u sklopu festivalskog programa “Razotkrivanje” u Kinu Europi u

razgovoru s kritičarom, novinarom i piscem Vlahom Bogišićem.

A kada je ta vlast takva kakva je bila u vrijeme Slobodana Miloševića, onda je to posebno važno: “Važno je boriti se da se nešto promijeni, biti glasan – ne šutjeti – način je da se režim opomene”, istaknuo je.

David je bio jedan od osnivača udruge Nezavisnih pisaca 1989. koja je okupljala najznačajnije pisce iz svih dijelova bivše Jugoslavije; osnivač Beogradskog kruga (1990.) te 1999. udruge nezavisnih intelektualaca Forum pisaca, kao i član međunarodne književne asocijacije Grupa 99, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.

Njegovi su angažirani tekstovi objavljivani u listovima Naša borba i Feral Tribune, te emitirani na francuskom radiju RFI. Bio je i dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd sve dok nije smijenjen 1992., zbog angažmana u obrani novinarskog i uređivačkog integriteta u vrijeme miloševićevskih pritisaka na medije.

“Moja obitelj i ja spadali smo u one malobrojne – jer bilo je takvih ljudi – koji su se suprotstavljali režimu i po cijenu života”, napomeno je David.

No, unatoč prijetnjama kojima je bio izložen i činjenici da su ga, “kada su počele podjele”, zbog njegova židovstva mnogi tretirali kao stranca, Beograd osjeća kao svoj zavičaj.

“Nikada nisam poželio živjeti u nekoj drugoj sredini a zbog toga što je ta sredina u kojoj sam živio u nekom trenutku bila takva kakva je bila – izvitoperena – ja sam osjećao potrebu braniti je na svoj način”, pojasnio je.

Bez čitatelja nema literature

Kritika Davida opisuje kao izvanrednog pripovjedača, obrazovanog, pametnog i hrabrog autora vrhunske literature koja očarava magijom pisanja i pričanja, majstora pripovijedanja i velikog književnog erudita koji se u svojim romanima bavi važnim pitanjima čovjekova života – pitanjima ljubavi i smrti.

“Nakon što napiše knjigu, kad se ona nađe u izlozima knjižara, pisac više nema nikakve veze s njom a čitatelji su ti koji odlučuju o tome hoće li neka knjiga ostati ili neće. Zato je za pisca najvažnije da ima dobrog čitatelja”, kazao je David.

Isto tako, svaki čitatelj ima svoju varijantu knjige, svatko je vidi na svoj način pa tako koliko ima čitatelja toliko ima varijanti neke knjige: “Možda neki od njih mogu neku moju knjigu pročitati na bolji način nego što sam je ja napisao”, dodao je.

U Zagrebu je predstavljao svoj roman “Kuća sećanja i zaborava” (2015.), objavljen u izdanju Frakture. Roman je dobio prestižnu NIN-ovu nagradu, te nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Pisac je kazao da je naslov ‘hommage’ Danilu Kišu i “njegovoj sjajnoj pripovjetci ‘Enciklopedija mrtvih'”.

Fraktura je dosad objavila i njegov kratki roman “San o ljubavi i smrti” (2008.), diptih sastavljen od “Kratkog romana o ljubavi” i “Kratkog romana o umiranju”; “Knjigu pisama 1992.-1995.” (2008.), koju je objavio zajedno s Mirkom Kovačem; te knjigu pripovijedaka “Princ vatre” (2013.).

Objavio je i knjige pripovijedaka “Bunar u tamnoj šumi” i “Zapisi o stvarnom i nestvarnom”, roman “Hodočasnici neba i zemlje”, te knjige eseja “Fragmenti iz mračnih vremena”, “Jesmo li čudovišta” i “Svetovi u haosu”.

David je dobitnik brojnih nagrada za prozu, između ostalih nagrada Mladost, Milan Rakić, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, Andrićeve nagrade, te NIN-ove i Nagrade Meša Selimović. Knjige su mu prevedene na više jezika, a pripovjetke uvrštene u dvadesetak antologija.

Dobitak nagrade David smatra stjecajem sretnih okolnosti: “Da imate prijatelje u žiriju, da imate dobrog izdavača i da u tome trenutku politika nije protiv vas”.

“Najveća mi je satisfakcija kada vidim da postoje ljudi koji čitaju moje knjige i da su ih te knjige dotaknule. Tada vidite da to što radite ima nekog smisla jer dolazi do nekog, dotiče nekog. Već je to ispunjen cilj, smisao pisanja”, kazao je.

Filmski angažman

Osim spisateljske karijere napisao je i više televizijskih drama i filmskih scenarija, te je kao dramaturg, scenarist ili suscenarist radio na nizu filmova koji su obilježili jugoslavensku kinematografiju: “Ko to tamo peva” Slobodana Šijana, “Okupacija u 26 slika” i “Pad Italije” Lordana Zafranovića, “Bure baruta” Gorana Paskaljevića i drugima.

U sklopu festivalskog programa prikazan je i film Gorana Paskaljevića “Kad svane dan” (2012.), za koji je David koscenarist, a pisac je sudjelovao i u okruglom stolu za kojim je zajedno s argentinskim piscem Ernestom Mallom i slovenskom ilustratoricom Samirom Kentrić razgovarao o “Osobnim povijestima”.

U svojem trećem izdanju FSK je od 3. do 11. rujna okupio u Zagrebu neke od najvažnijih glasova suvremene svjetske i domaće literarne scene. Gotovo osamdeset gostiju sudjelovalo je u ukupno pedesetak festivalskih događanja u programima književnih tribina “Razotkrivanje” i “Pisac i njegov čitatelj”, Književnim matinejama za školarce, okruglim stolovima, projekcijama filmova, te “malim noćnim razgovorima” o stripu.

Glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević zahvalio je Frakturinu organizacijskom timu, festivalskom programskom odboru, te svim volonterima i suradnicima, kao i sponzorima i pokroviteljima koji su pomogli realizirati festivalski program i učiniti ga središnjim mjestom susreta publike s knjigom.

Istaknuo je da je festivalska događanja pohodilo više od pet tisuća gostiju.

“To pokazuje da je Zagreb itekako spreman na intelektualnu pustolovinu u koju smo se upustili prije tri godine i koju ćemo s jednakom snagom nastaviti provoditi i ubuduće”, poručio je Serdarević.

Tribina s Davidom privukla je u Kino Europu veliku čitateljsku publiku koja je zainteresirano pratila piščev razgovor s Vlahom Bogišićem, a kraj festivalskih događanja okrunio je nastup DJ-a Filippa Lippija u predvorju Kina Europe.

Komentiraj

FOTO: Zarko Basic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.