Izložba “Veličanstveni Vranyczanyjevi – umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji”, otvorena u subotu u prepunom zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), sveobuhvatni je prikaz povijesti obitelji koja u Hrvatskoj nije imala samo važnu gospodarsku i političku ulogu, već je uvelike pridpnijela razvoju hrvatske kulture i umjetnosti.

Uz brojne uzvanike iz domaćeg kulturnog i političkog života, na izložbi su bili potomci obitelji Vranyczany, kojima je autorica izložbe Marina Bagarić posebno zahvalila.

“Otkrivali su nam svoje obiteljske tajne, albume i arhive, što je bilo iznimno važno za rekonstrukciju cijele priče te posuđivali umjetnine od kojih se mnoge sada u punom sjaju mogu vidjeti prvi put”, istaknula je Bagarić.

Objasnila je kako je naslov, s obzirom na filmičnu povijest i biografiju obitelji, bio nadahnut naslovom filmske sage Orsona Wellesa “Veličanstveni Ambersonovi”. “Taj zvonki pridjev obitelj Vranyczany apsolutno zaslužuje”, rekla je.

Hrvatska plemićka obitelj Vranyczany bila je protagonistom nekih od najuzbudljivijih događaja u hrvatskoj povijesti, od selidbe pred Turcima u 15. stoljeću, sukoba s Francuzima u Dalmaciji na početku 19. stoljeća, preko istaknute uloge u ilirskom pokretu i hrabrih gospodarskih pothvata do veze s Habsburgovcima i diplomacije. S druge strane, utemeljila je Narodnu (Ilirsku) čitaonicu, financijski poduprijela osnutak Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te transformaciju dotad germanofilskoga zagrebačkoga kazališta u hrvatsku nacionalnu instituciju, stipendirala slikara Vjekoslava Karasa.

“Obitelji je bila samosvjesna i ispred svog vremena, a stjecanje materijalnog dobra nije ju spriječilo u stjecanju duhovnog i simboličkog bogatstva, što se vidi na izložbi”, ocijenila je Bagarić, dodavši kako “u retrospektivi njihovi životi pokazuju kako biti bolji čovjek”.

Lederer: Doprinos Vranyczanyjevih  gotovo nemjerljiv

Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, napomenuo je da, kada se gleda nekoliko stoljeća unatrag, nema područja na kojemu se ne može naići na nekoga iz te obitelji, od graditeljstva do umjetnosti.

“Bili su gospodarstvenici, ali i svjesni onoga što se danas zove društvena odgovornost, nisu se samo htjeli pokazati kao veliki, moćni i sjajni, nego su pomagali užoj i široj društvenoj zajednici”, naglasio je.

S obzirom na veliki broj okupljenih na otvorenju, zamjenica ministra kulture Ana Lederer, naglasila je da je riječ o “kulturnom događaju sezone”.  “Doprinos Vranyczanyjevih je gotovo nemjerljiv, a izložba otkriva poznate i nepoznate detalje iz duge povijesti te velike hrvatske plemiće obitelji”, rekla je.

Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, rekao je kako se ta institucija odazvala pozivu za suradnju na izložbi, zbog niza članova obitelji koji su bili značajni za Maticu, od njih petorice koji su donirali sredstva za njezino utemeljenje do predsjednika Matice hrvatske Ambroza ml., koji ju je vodio od 1851. do 1858. “u ružna vremena Bachova apsolutizma”, znajući kako “čuvati i štititi hrvatske hrvatske interese”.

Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a nakon otvorenja, autorica izložbe i ravnatelj Muzeja proveli su uzvanike kroz njezin postav.

Vranyczanyjevi podigli reprezentativna zdanja u Zagrebu

Posjetitelji izložbe moći će saznati, među ostalim, koja je sve reprezentativna zdanja u Zagrebu obitelj podigla – palača Ljudevita Vranyczanyja danas je Moderna galerija, palača Dragana Vranyczanyja Arheološki muzej, a Klotilda Vranyczany Buratti oporučno je Zagrebu ostavila palaču Dverce.

Izloženi su i vrijedni povijesni dokumenti vezani uz njihove aktivnosti, portreti istaknutih članova obitelji, te djela hrvatskih modernista kojima su Vranyczanyjevi bili mecene, od Bukovca i Medovića do Krizmana i Račkog.

U uvodnome dijelu predstavlja se rodoslovlje obitelji i njezina najranija povijest, kroz sačuvane dokumente i fotografije mjesta u kojima su živjeli, a kao posebna cjelina ističe se ona posvećena ženama u obitelji Vranyczany–Dobrinović. Svakodnevni život obitelji oživljen je uz pomoć obiteljskog srebra, porculana, namještaja te fotografija koje su snimali krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Neki od najatraktivnijih artefakata potječu s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada je obitelj bila na vrhuncu društvene moći, kada grade i uređuju raskošne palače u Zagrebu, kupuju barokne dvorce u Hrvatskom zagorju, nabavljaju umjetnine i luksuzne uporabne predmete, odijevaju se u najboljim bečkim modnim salonima.

Stagnacija obitelji počinje raspadom Austro-Ugarske monarhije, kada prodaju raskošne palače i mijenjaju stanovima i gradskim kućama, te nakon Drugog svjetskog rata kada su im jugoslavenske komunističke vlasti nekretnine nacionalizirali.

Potomci obitelji Vranyczany-Dobrinović ipak su i dalje prisutni u društvenom i kulturnom životu Hrvatske, Janko Vranyczany–Dobrinović bio je ministar u prvoj Vladi RH, po uspostavi neovisne Republike Hrvatske i diplomat, dok su praunuke Ljudevita Vranyczanyja, kiparica Renata Vranyczany Azinović i slikarica Marijana Muljević, aktivne na likovnoj sceni.

Izložba je organizirana u suradnji s nizom stručnjaka vodećih hrvatskih muzeja, kulturnih institucija i sa Sveučilišta u Zagrebu i Zadru.

Bit će otvorena do 21. kolovoza, do kada će se održavati i bogati popratni program – kreativne radionice, vodstva za građanstvo i predavanja autora pojedinih dionica na izložbi.

Komentiraj

FOTO:HINA/ MUO
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.