U Oslu će danas biti proglašen dobitnik Nobelove nagrade za mir a među potencijalnim kandidatima ističu se njemačka kancelarka Angela Merkel, papa Franjo i UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR.

Pojedinci i organizacije iz cijeloga svijeta ove su godine za Nobelovu nagradu za mir nominirali 273 kandidata. Javnosti nisu poznate sve kandidature što potpiruje spekulacije i oklade uoči dodjele.

Kristian Berg Harpviken, ravnatelj Instituta za mirovne studije u Oslu, koji svake godine sastavlja kratku listu potencijalnih dobitnika no nije povezan s odborom što dodjeljuje nagradu, kaže da bi ove godine nagrada mogla biti povezana s izbjegličkom krizom. Njegova favoritkinja je Angela Merkel. “Radi se o kombinaciji njezina moralnog vodstva i donošenja teških odluka koja zaslužuje nagradu”, rekao je Harpviken.

Međutim, gotovo dvije trećine Nijemaca u ovotjednoj anketi izjasnilo se protiv toga da njihova kancelarka dobije nagradu. Šezdeset i jedan posto Nijemaca kaže da ona nije “priladna kandidatkinja” koja bi trebala biti nagrađena u Oslu, dok je 34 posto suprotnog mišljenja.

Harpvikenov drugi favorit je ruski list Novaja Gazeta, rijedak slučaj neovisnog novinarstva u Rusiji.

Trojica norveških povjesničara i analitičara koji uređuju internetsku stranicu posvećenu Nobelovoj nagradi za mir kažu da je snažan kandidat UNHCR, koji je već dvaput dobio Nobela, 1954. i 1981.

Analitičari smatraju da bi se Odbor za dodjelu Nobela mogao odlučiti za neki međunarodni sporazum, poput onoga između Irana i šest svjetskih sila o rješavanju problema iranskog nuklearnog programa. Drugi mirovni ugovor koji se spominje je između kolumbijske vlade i revolucionara FARC-a.

“To je riskantno. Već su to radili u prošlosti s bliskoistočnim mirovnim sporazumima ili Vijetnamskim mirovnim sporazumom iz 1973.” koji su poslije propali, smatra analitičar Asle Sveen.

Ravnatelj švedskog Instituta za mirovne studije Dan Smith misli da bi Odbor mogao naglasiti da je ovo “godina klime” zbog toga što će se u prosincu održati međunarodna klimatska konferencija u Parizu na kojoj bi trebao biti usvojen globalni sporazum o redukciji stakleničkih plinova odgovornih za globalno zagrijavanje.

“Ne bih se iznenadio i bilo bi mi jako drago da vidim nagradu povezanu s klimatskim promjenama”, rekao je.

Dvoje kandidata koji se spominju u tom kontekstu su američki znanstvenik James Hansen i voditeljica UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama Christina Figueres.

Papa Franjo mogao bi biti pobjednik ako Odbor odluči nagraditi socijalnu pravdu. Njega je nominirao norveški parlamentarni zastupnik Abid Raja, zbog njegova zalaganja za društvenu pravdu i za obranu vjerskih sloboda. “Kao muslimanu, čast mi je što mogu nominirati Papu”, rekao je Raja.

U utrci je i kongoanski liječnik Denis Nukwee koji liječi silovane žene u Kongu, kao i preživjeli iz Hirošime i Nagasakija.

Nobelov odbor savjetuje one koji nominiraju kandidate da ne iznose njihova imena, ali nema nikakva pravila koje to zabranjuje, što objašnjava zašto su neka imena javnosti poznata, a druga ne.

Peteročlani Odbor za dodjelu Nobela imao je iznenađujuće, pa i kontroverzne izbore u prošlosti. Najsvježiji je primjer iz 2009. kada je nagradu dobio Barack Obama, tada manje od godinu dana na dužnosti. Godinu poslije nagrada je otišla kineskom disidentu Liuu Xiaobu što je izazvalo burnu reakciju iz Kine. Takva bi ove godine mogla stići iz Kremlja bude li za dobitnika proglašena Novaja Gazeta.

Osobe i organizacije koje su posljednjih deset godina dobili Nobelovu nagradu su Malala Yousafzai (2014.) za borbu za pravo djece na obrazovanje, Organizacija za zabranu kemijskog oružja (2013.) za napore kojima želi osloboditi planetu od tog oružja za masovno uništenje, EU (2012.) za projekt koji je pridonio pacificiranju kontinenta uništenog s dva svjetska rata,  te Ellen Johnson Sirleaf i Leymah Gbowee iz Liberije i Tawakkol Karman iz Jemena (2011.) za nenasilnu borbu za sigurnost žena i njihovo pravo na sudjelovanje u mirovnom procesu.

Disident Liu Xiaobo iz Kine dobio je nagradu 2010. za borbu za ljudska prava u Kini, američki predsjednik Barack Obama dobio je Nobela 2009. za iznimne napore prema jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima, Finac Martti Ahtisaari 2008. za brojna mirovna posredništva u svijetu, bivši američki potpredsjednik Al Gore  i panel UN-a za klimu za širenje znanja o klimatskim promjenama 2007., Muhamad Junus iz Bangladeša i njegova banka za mikrokredite “jer se trajni mir ne može postići dok jedan veliki dio svjetskog stanovništva ne izađe iz bijede” 2006. te Međunarodna agencija za atomsku energiju i njezin direktor Mohamed ElBaradei 2005. za napore na neširenju nuklearnog oružja.

 

Komentiraj


FOTO:faH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.