Zbog većeg broja kreveta, manje noćenja imali su samo privatnici

Autor:

13.09.2023., Plaza Banje, Dubrovnik - Gradski kadrovi. Mnogobrojni turisti unutar gradske jezgre.
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Hrvatska se u špici sezone, nakon dvije izvanredne i neuobičajene pandemijske, vratila na sezone od nekada, kada govorimo o turističkom prometu, ali po mnogo višim cijenama. Odlično su poslovali hoteli, a nešto je slabije bio popunjen privatni smještaj koji čini okosnicu smještajne strukture u Hrvatskoj, piše u petak Jutarnji list.

Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) kažu da je u kolovozu u hotelima ostvareno 1,1 milijun dolazaka (+4% u odnosu na lani) i 5 milijuna noćenja (izjednačenje rezultata u odnosu na lani), dok je u objektima u domaćinstvu ostvareno 2 milijuna dolazaka (+1% u odnosu na lani) i 13,3 milijuna noćenja (98% rezultata u odnosu na lani).

Dakle, nešto manje noćenja imao je privatni smještaj, što i ne čudi s obzirom na ponudu novih soba. Lani je bilo u tom segmentu 627.602 osnovna kreveta, a ove godine ih je 655.477, što je porast od 27.875 kreveta.

Baš zbog svega toga u kolovozu se, za razliku od lani, mogla naći soba više, i to po nešto povoljnijim cijenama nego lani. Osjetio se zastoj bukinga u najskupljim terminima, kaže nam Nedo Pinezić, vlasnik tvrtke za konzalting u turizmu Quanarius i pružatelj usluga smještaja u domaćinstvu na Kvarneru.

“Ali nisu samo cijene u pitanju, svjedočimo i klimatskim promjenama. Ako više od pola dana moraš provesti u hladovini ili klimatiziranom prostoru, a skupo si platio ljetovanje na suncu i moru, svjedočimo tome da se putovanja produljuju kroz rujan, kada su i cijene i temperature niže. Kao zemlja smo spontano postigli cilj, a to je da moramo smanjiti promet u špici u korist predsezone i posezone. Još se dobro radi i nadamo se da će se te neke manjkavosti špice poravnati u rujnu i listopadu”, izjavio je Pinezić.

Ističe da će u sljedećem razdoblju biti najveći izazov kako se cjenovno postaviti prema idućoj 2024. godini s obzirom na iskustva iz srpnja i kolovoza, piše novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.