Srbijom se trenutačno kreće oko tisuću izbjeglica, a sinoć ih je oko 1200 stiglo iz Grčke preko Makedonije u predprihvatni centar u Miratovačkom polju, objavile su vlasti suočene s teškom situacijom otkako od utorka Mađarska primjenjuje novi zakon o imigracijama i uhitila je prve izbjeglice, prema izvještavanju beogradskih medija.

Beogradski elektronički mediji javljaju da je mađarska policija uhitila skupinu od 15-ak izbjeglica koji su pokušali ilegalno prijeći granicu te da im slijedi suđenje uz prijetnju kaznom do tri godine zatvora, propisanom novim zakonima koji se prema migrantima primjenjuje od ponoći.

Povjerenstvo za izbjeglice i migracije procjenjuje da se na granici s Mađarskom, na dijelu oko pruge, te uz granični prijelaz Horgoš nalazi između 300 i 500 migranata, dok ih je u humanitarnom prihvatnom centru u Kanjiži evidentirano pedesetak.

U prihvatnom centru u Preševu boravi 500 migranata, u Beogradu ih je najmanje 300, mada je taj broj neslužbeno veći.

Prema ranijim najavama, sljedećeg tjedna može se očekivati novi val izbjeglica koji su morskim putem stigli u Grčku – između 20.000 i 23.000 ljudi.

Mađarska i Srbija različito o zakonima o izbjeglicama

Za sada nema dovoljno pouzdanih podataka kako se na Srbiju reflektira primjena strogih zakona koje Mađarska od utorka primjenjuje prema migrantima.

“Migranti koji ne uspiju prijeći mađarsku granicu i ostanu na ničijoj zemlji moći će se vratiti u Srbiju i boraviti u prihvatnim centrima, ali oni koji uđu u Mađarsku, a budu vraćeni u Srbiju – neće biti prihvaćeni”, izjavio je kasno sinoć u Horgošu srbijansski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin.

Vulin je objasnio da oni migranti koji prijeđu u Mađarsku i budu evidentirani u toj zemlji, a nakon toga budu silom vraćeni u Srbiju – neće biti prihvaćeni.

“Mi nikoga na silu nećemo zadržavati na našem teritoriju i samim tim nećemo dozvoliti nijednoj zemlji da na silu i bez odgovarajuće zakonske procedure i readmisije bilo koga vrati na naš teritorij”, rekao je Vulin.

Državni tajnik u ministarstvu rada i socijalne skrbi Nenad Ivanišević bio je još oštriji, rekavši kako Srbija neće prihvatiti izbjeglice koje Mađarska bude htjela vratiti, po cijenu da i Srbija rasporedi svoju vojsku na granici.

“Zna se šta je readmisija. I po readmisiji ćemo ljude primati. Ljude koji su prešli u Mađarsku nećemo primiti, po cijenu da i Srbija postavi vojsku na granici. Nećemo prihvatiti taj broj izbeglica koji Mađarska vraća. To jeste naše stajalište od danas i to svi treba da znaju””, rekao je Ivanišević.

Istodobno, s druge strane granice stigla je poruka glasnogovornika vlade u Budimpešti Zoltana Kovacsa da Srbija i Mađarska imaju jasne obveze prema međunarodnim propisima i prema bilateralnom sporazumu o readmisiji te da Mađarska neće primiti tražitelje azila koji ulaze iz Srbije, ako prethodno od srbijanskih vlasti nisu zatražili azil.

“Budući da su takvi međunarodni propisi, stvari će tako funkcionirati”, rekao je Kovacs na pitanje novinara hoće li Mađarska odbiti primiti takve izbeglice.

I mađarski premijer Viktor Orban poručio je ranije da će, slijedom novih zakonskih propisa, od ponoći velik broj zahteva za azil biti odbijen.

“Ako se neko izjasni kao izbjeglica, pošto nije podnio zahtjev za azil u Srbiji, njegov zahtjev bit će odbijen u Mađarskoj, pošto je Srbija sigurna zemlja”, rekao je Orban.

Beogradski mediji oštro kritiziraju mađarskog premijera

Izvjestitelji Radio-televizije Srbije (RTS) s mađarsko-srpske granice na prijelazu Roszke-Horgoš javili su jutros da je je na srpskoj strani nekoliko stotina migranata, a na mađarskoj gotovo da ih nema, ali da postoji skupina migranata koji se ne žele registrirati.

Mađarsko-srpska granica zatvorena je s mađarske strane na pruzi Subotica-Szegedin, gdje je jučer poslijepodne postavljen vagon s bodljikavom žicom. Bio je to posljednji prolaz koji su na tom dijelu granice izbjeglice mogle koristiti.

Beogradski tisak u utorak vrlo je oštar prema Mađarskoj, napose prema njezinu premijeru Viktoru Orbanu, oštro kritizirajući njegovu vladu i stroge nove zakone prema migrantima za koje se ocjenjuje “da u Europi nisu viđeni još od Drugog svjetskog rata””, aludirajući na propise njemačkih vlasti pod Hitlerom.