Skoro tri godine, kineski čelnik Xi Jinping svoj politički legitimitet i prestiž stavio je na kocku mjera nulte tolerancije na Covid.

Nazivajući se “glavnim zapovjednikom” “narodnog rata” protiv virusa, hvalio je tvrdolinijašku politiku, jer je “ljude i njihove živote stavio na prvo mjesto”, i istaknuo njezin uspjeh kao dokaz superiornosti Kineskog autoritarnog sustava. Sada, dok se njegova skupa strategija demontira u naglom zaokretu nakon prosvjeda širom zemlje protiv nje, Xi je utihnuo.

Diljem zemlje, kabine za testiranje na Covid, znakovi za skeniranje zdravstvenih kodova i barijere za zaključavanje uklanjaju se vrtoglavom brzinom. Dok infekcije haraju, vlasti su ukinule aplikaciju za praćenje virusa i potpuno odustale od prijavljivanja asimptomatskih infekcija (one su činile najveći dio službenog broja slučajeva u zemlji). Ostatak mjera također je učinjen besmislenim, jer gradovi ukidaju masovno testiranje i dopuštaju ljudima da koriste antigenske testove i izoliraju se kod kuće.

Dok je ublažavanje zagušujućih ograničenja dugo očekivano olakšanje za mnoge koji su postali frustrirani ekonomskim i društvenim troškovima nulte epidemije Covida, njegova naglost i slučajnost ostavile su stanovnike zaprepaštene, zbunjene ili zabrinute.

Budući da su im svakodnevni životi bili diktirani kontrolom Covida koju je nametnula država i strahom od virusa koji je ulijevala propaganda tijekom pandemije, javnosti se sada govori da bude “prvo pojedinac odgovoran za svoje zdravlje” – ili u biti, da se brine sama za sebe .
Državni mediji i zdravstveni dužnosnici okrenuli su se od propovijedanja opasnosti virusa do umanjivanja njegove prijetnje. Zhong Nanshan, vrhunski stručnjak za Covid-19 i ključni glas javnosti u pandemiji, predložio je u četvrtak da bi se Omicron doista trebao nazvati “prehladom od koronavirusa”, navodeći njegovu sličnu stopu smrtnosti kao sezonska gripa i ograničenu infekciju pluća.

U Pekingu su stanovnici požurili napraviti zalihe lijekova koji se izdaju bez recepta i antigenskih testova, što je dovelo do nestašica u ljekarnama i na stranicama za online kupovinu. Ulice i trgovački centri i dalje su uglavnom pusti, jer ljudi ostaju kod kuće kako bi se oporavili od Covida ili kako bi izbjegli zarazu.

Dok se kineska prijestolnica bori s valom koronavirusa bez presedana, očekuje se da će ga slijediti ostatak zemlje – ako već nije usred njega.

Cijelo to vrijeme Xi nije javno komentirao ključnu promjenu ili kaos koji je ona izazvala.

Najviši čelnik posljednji je put citiran u državnim medijima zapovijedajući borbom protiv Covida 10. studenog, na sastanku vladajućeg Politbiroa Komunističke partije. Tamo je obećao da će “nepokolebljivo” provoditi “dinamičnu nultu-Covid strategiju”, dok će minimalizirati njegov utjecaj na gospodarstvo i društvo. Pozvao je dužnosnike da ispravno usmjeravaju javno mnijenje i kanaliziraju javne osjećaje, obećavajući da će “odlučno dobiti bitku”.

Sljedećeg dana, kineska vlada izdala je 20 novih smjernica za “optimiziranje” Covid mjera kako bi se ograničilo njihovo ometanje svakodnevnog života i gospodarstva, istodobno inzistirajući da “to nije bilo popuštanje kontrole, a kamoli ponovno otvaranje ili ‘ležanje ravno'” – izraz koji se obično koristi za opisivanje obavljanja minimuma.

Xijeve upute za eliminaciju virusa i ekonomsku stabilnost pokazale su se nemogućom misijom za lokalne vlasti, s obzirom na visoku prenosivost Omicrona. Dok su se slučajevi povećavali diljem Pekinga, Guangzhoua i Chongqinga, lokalne su se vlasti vratile na stroge mjere zatvaranja i karantene, poništavajući nade javnosti u predah od zagušljivih mjera koje su preokrenule živote, zatvorile tvrtke i dovele do sve većeg popisa tragedija.

Zatim je smrtonosni požar u stanu u gradu Urumqiju na zapadu postao kap koja je prelila čašu, izazvavši kolektivnu pobunu ljudi kojima je bilo dosta. Prosvjedi protiv zero-Covida izbili su diljem zemlje, predstavljajući najveći izazov Xijevoj vlasti otkako je došao na vlast.

Ono što je uslijedilo je brza i sveobuhvatna demontaža nultog Covid režima i ishitreni zaokret u propagandnim porukama. Ekonomski danak, financijski teret i nezaustavljiva priroda vrlo zaraznog virusa temeljni su čimbenici koji su iziskivali promjenu, ali bila je potrebna eksplozija neslaganja bez presedana da potakne vladu da ubrza dugo očekivani proces, piše u analizi CNN.

“To samo pokazuje koliko su ti društveni prosvjedi bili važni u uvjeravanju samog vrhovnog vođe da je vrijeme da se krene dalje”, rekao je Yanzhong Huang, viši suradnik za globalno zdravlje pri Vijeću za vanjske odnose u New Yorku. “Drugače se ne bi moglo objasniti zašto su neposredno prije prosvjeda zapravo udvostručili nultu razinu Covida i preokrenuli politiku opuštanja.”