Nazif Xhaferi, otpravnik poslova u Veleposlanstvu Republike Sjeverne Makedonije govori o procesu približavanja njegove države Europskoj uniji i otkriva zašto smatra da bi se pristupni pregovori mogli otvoriti za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a

Otvaranje pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju te potvrda europske perspektive zemljama Zapadnog Balkana, visoko su među prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Nakon što je prošloga listopada zbog protivljenja Francuske, Danske i Nizozemske blokirano otvaranje pregovora za koje su zeleno svjetlo dali i Europski parlament i Europska komisija, makedonski premijer Zoran Zaev, razočaran takvom odlukom, najavio je prijevremene izbore 12. travnja ove godine i podnio ostavku. Sto dana prije izbora Sjeverna Makedonija dobila je tehničku vladu, a mnogi se pribojavaju da bi zbog „izdaje“ Europske unije, koja je otvaranje pregovora uvjetovala dogovorom s Grčkom oko promjene imena, ponovo mogle ojačati snage koje su deset godina držale Sjevernu Makedoniju u pat-poziciji.

U međuvremenu je intenzivno radila „tiha diplomacija“ Andreja Plenkovića, kojem je i osobno stalo do toga da se početkom svibnja na Zagreb Summitu, najvažnijem događaju hrvatskog predsjedanja, svečano otvore pregovori za te dvije zemlje. Jedan od uvjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona bio je novi model pregovaranja, koji je početkom veljače predstavio povjerenik Europske komisije za proširenje Olivér Várhelyi. O njemu je već raspravljao Savjet za opće poslove EU-a i očekuje se da će odluka o deblokadi procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju biti donesena do kraja ožujka.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Nazifom Xhaferijem, otpravnikom poslova u Veleposlanstvu Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu. Po obrazovanju je magistar znanosti međunarodne i europske politike i diplomacije, karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova započeo je 1996., a u Hrvatsku je stigao 2018. godine. Područje njegova djelovanja je multilaterala, a iza njega su mandati u Stalnoj misiji Republike Makedonije u Ženevi, kao i u kabinetu predsjednika 62. Opće skupštine UN-a Srđana Kerima u UN-u u New Yorku.

NACIONAL: Otvaranjem turskih granica izbila je nova izbjeglička kriza. Osobito je žestoko na grčko-turskoj granici. Budući da Sjeverna Makedonija graniči s Grčkom i Bugarskom, jeste li zatražili dodatnu pomoć EU-a i hoćete li je dobiti? Postoji li plan slanja vojske na granice?

Republika Sjeverna Makedonija ima dobro uspostavljenu komunikaciju i suradnju s EU-om kad je pitanju izbjeglička kriza. Već godinama na svojoj južnoj granici imamo 100 pripadnika policijskih snaga, tzv. Guest Border Officers, i to iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Češke i Slovačke. Njih financira EU iako je prisutnost tih snaga na našem teritoriju regulirana na bilateralnoj osnovi između Sjeverne Makedonije i šest prijateljskih zemalja. Imajući u vidu eskalaciju situacije, za sada slanje vojnih snaga na južnu granicu nije opcija. Planira se zadržavanje postojećih policijskih snaga ili njihovo eventualno pojačanje.

NACIONAL: Krajem prošle godine Vijeće EU-a odbilo je otvoriti pregovore za pristupanje u punopravno članstvo Makedoniji i Albaniji, iako su i Europski parlament i Europska komisija dali zeleno svjetlo. Koliko je takva odluka utjecala na javnost u Makedoniji i njenu potporu članstvu u Uniji? 

Odluka Vijeća EU-a bila je razočaravajuća i neočekivana za sve aktere u zemlji – kako za Vladu tako i za nevladin sektor, za širu javnost, za političke elite, pa čak i za međunarodnu zajednicu. Jer veliki dio te zajednice nije bio na istoj liniji s onim trima članicama EU-a koje su blokirale proces. Dogodio se taj paradoks da su zemlje koje su u kontinuitetu davale potporu Sjevernoj Makedoniji i procesu proširenja, na kraju blokirale te pregovore. Prije sastanka Vijeća u listopadu mi o tome nismo imali informacije niti najave da bi se tako nešto moglo dogoditi. Francuska je bila malo rezerviranija, ali prema Albaniji. A što se javnosti u Makedoniji tiče, razočaranje je bilo veliko, ali ne do te mjere da se okrene protiv EU-a. Potpora članstvu i dalje je veća od 80 posto.

NACIONAL: Neki su likovali. Oni koji su bili protiv promjene imena, osobito iz stranke VMRO–DPMNE, tvrdili su da je EU izdao Sjevernu Makedoniju? 

Pa bilo je takvih pokušaja, ali stranka VMRO–DPMNE, koja nije poduprla Prespanski ugovor i koja se, kao što ste rekli, protivila promjeni imena države, ipak nije mogla javno reći da je protiv ulaska u EU. I oni su deklarativno za članstvo jer bi u suprotnom to za njih bilo kontraproduktivno.

NACIONAL: Premijer Zoran Zaev dao je ostavku i raspisao prijevremene izbore za 12.  travnja. Koliko je ta situacija opasna za stabilnost Sjeverne Makedonije? 

Mislim da ne trebamo problematizirati pitanje stabilnosti iz nekoliko razloga. Kao prvo, zato što je Zoran Zaev do sada dobio mnogo bitaka na političkoj sceni u Sjevernoj Makedoniji. Izvukao je zemlju iz duboke političke krize, normalizirao je odnose sa susjedima – imamo ugovor o bilateralnoj suradnji s Bugarskom, s grčkim premijerom Ciprasom potpisao je povijesni Prespanski ugovor, uveo je zemlju u NATO, demonstrirao je odlučnost, liderstvo i dugoročnu viziju. I za Sjevernu Makedoniju i za regiju. Stoga ne vidim razloga za destabilizaciju zemlje jer se ide na prijevremene parlamentarne izbore.

‘Emmanuel Macron, kao i danski i nizozemski premijeri, dali su naslutiti da ima promjena. Macron je na neki način već dao zeleno svjetlo i naglasio je da je u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije napravljen progres’

NACIONAL: Je li Zoran Zaev morao raspisati te izbore? 

Nije morao, ali je odlučio potvrditi svoj demokratski legitimitet. To je normalna stvar u demokratskom društvu. On je sada primijenio tzv. Pržinski ugovor i povukao se s pozicije premijera, kako bi do izbora djelovala tehnička vlada u kojoj opozicija ima pravo na dva ministra i dva zamjenika, a imaju i predsjednika Centralne komisije za izbore. To je učinjeno kako bi se opozicija osjećala komotnije i bez nekih pritisaka u izbornom procesu.

NACIONAL: Odbijenica EU-a uslijedila je unatoč kompromisu Zaeva s Grčkom o promjeni imena Makedonije u Sjeverna Makedonija, nakon čega je Cipras izgubio izbore. Bojite li se sličnog scenarija? 

Točno je da je u susjednoj Grčkoj na prijevremenim izborima došlo do smjene vlasti. Premijer Cipras izgubio je izbore, ali nemojmo zaboraviti da nije izgubio Prespanski ugovor. Nova vlast u Grčkoj prije izbora kritizirala je Prespanski ugovor, ali otkada je pobijedila, u potpunosti ga poštuje. To znači da je prevladao državnički pristup, a ne usko stranački interesi. I u Makedoniji postoji opozicija koja se protivi Prespanskom ugovoru, ali očekujem da će na proljetnim izborima pobijediti opcija koja daje najveću podršku euroatlantskim integracijama, dakle ona koja je dovela zemlju pred vrata EU-a. A zna se tko je to bio. Mislim da unutarnjopolitička stanja u Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji po mnogim parametrima nisu ista. Mislim da nije realno povlačiti paralelu s grčkim scenarijem.

NACIONAL: Može li VMRO–DPMNE s novim predsjednikom Hristijanom Mickoskim, koji je i novo lice u politici, dobiti izbore? 

Tko će biti pobjednik na predstojećim parlamentarnim izborima, ovisi o političkoj ponudi. S ove pozicije Veleposlanstva iskoristit ću pravo da se ne upuštam u komentare i prognoze izbora, već se nadam da će, kao i na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima, sve proći fer i korektno, u skladu sa zakonima i najvišom demokratskom praksom.

NACIONAL: Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Goran Radman nedavno je bio u Skoplju, dok su Hrvatsku prije toga posjetili vaš ministar vanjskih poslova Nikola Dmitrov i potpredsjednik sjevernomakedonske vlade i politički pregovarač za EU Bujar Osmani, koji je tom prilikom rekao da očekuje pozitivnu odluku Europskog vijeća o početku pristupnih pregovora u ožujku. Budući da je uvjet predsjednika Macrona bio novi model pregovaranja, vjerujete li da će ga Vijeće prihvatiti? 

Taj dokument koji su tražili sada imaju i idemo dalje! No moramo tu napraviti jednu malu rekapitulaciju: 16. veljače usvojen je Zakon o Javnom tužiteljstvu i Zakon o Vijeću javnih tužitelja. To su bila dva glavna preduvjeta iz reformskog  Paketa (3-6-9-18) koja su preostala, jer se opozicija i vlast nisu mogle usuglasiti i pronaći kompromisno rješenje. Na dan kada su usvojeni ti zakoni, Parlament je raspušten. U kontekstu deblokiranja pristupnog procesa, rekao bih da se to već događa –  na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu Emmanuel Macron, kao i danski i nizozemski premijeri, dali su naslutiti da ima dosta pozitivnih  promjena. Macron je na neki način već dao zeleno svjetlo i naglasio je da je u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije napravljen progres. S druge strane, Europska komisija objavila je novu metodologiju pod naslovom „Jačanje pristupnog procesa, kredibiliteta europske perspektive za Zapadni Balkan“. U tom dokumentu novi moment je da se garantira europska perspektiva svim zemljama Zapadnog Balkana, ali pod većim restriktivnim uvjetima. Dakle, tih 35 pregovaračkih poglavlja bit će podijeljeno u šest, sedam grupa. Mjere su sada postale rigoroznije – naime, ako se primijeti nazadak u nekome od poglavlja, proces se zaustavlja. To je novi momentum s kojim je EU zapravo potvrdio da se želi više angažirati kada je u pitanju provođenje reformi u zemljama Zapadnog Balkana. Moram reći da su predstavnici političkih elita takve vrste restrikcija prihvatili otvorenih ruku, jer to znači uvođenje vladavine prava i demokratizaciju. Prilikom posjeta Hrvatskoj Nikola Dimitrov je rekao da je to dobro za građane, ali delikatnije za političare. Može biti dobro i za političare – ako rade u skladu sa zakonom.

NACIONAL: Koliko Hrvatska, kao predsjedavajuća Vijećem EU-a, može tu učiniti?

Hrvatska pripada u grupu od 10 najsnažnijih zagovarača procesa proširenja EU-a na Zapadni Balkan. Kao zemlja koja predsjedava Vijećem EU-a, politiku proširenja kao strateško pitanje postavila je na najvišu moguću razinu u svom programu predsjedanja. Hrvatska se zalaže za što raniji početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i želi iskoristiti šansu da se isporuče konkretni rezultati prema zemljama Zapadnog Balkana, u situaciji kada imamo novi narativ poslije Brexita. Ovo je trenutak u kojem treba djelovati i tu se potpuno slažem s Hrvatskom, da bi se sada EU trebao ponašati kao „svjetski igrač“ ako mu je to prioritet. Premijer Plenković je glasnogovornik takve politike, u ime 27 zemalja članica. On u tome nije sam i ima jaku potporu. Profil premijera Plenkovića dosta je moćan i utjecajan u europskim krugovima. Prijateljska Hrvatska može puno učiniti i to vrlo uspješno radi i zahvalni smo joj za iskrenu podršku u ovim povijesnim trenucima za Sjevernu Makedoniju.

NACIONAL: Prošloga tjedna, 2. ožujka, Europska komisija predstavila je ažurirane informacije o napretku Albanije i Sjeverne Makedonije u rješavanju reformi povezanih s vladavinom prava. Kako ste zadovoljni izvješćem?

Izvješće Europske komisije zasniva se na njenim preporukama za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom, od travnja 2018. godine, lipnja 2019. godine, kao i na diskusijama vođenima na tu temu u Vijeću Europe do danas. Europska komisija potvrdila je napredak i ispunjavanje uvjeta koji se odnose na: sudske reforme, borbu protiv organiziranog kriminala, reforme sigurnosne službe, reforme javne administracije. U zaključku se navodi da je Sjeverna Makedonija pojačala napore i dala održive rezultate. Stoga Izvješće Europske komisije ocjenjujemo vrlo objektivnim i pozitivnim. Smatramo da ono omogućuje svim članicama EU-a da jednoglasno glasaju za otvaranje pregovora s Republikom Sjevernom Makedonijom. Osim toga, nemojmo zaboraviti da je još u lipnju prošle godine, u izvješću Europske komisije, Sjeverna Makedonija navedena kao blistavi primjer u regiji, kao zemlja koja zapravo proces proširenja održava živim. Da je doista tako, potvrđeno je na prošlogodišnjoj Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, kada su premijeri Cipras i Zaev dobili nagradu kao ikone, odnosno profili političara koji ulijevaju nadu u politiku kompromisa i suradnje u svrhu mira i stabilnosti u regiji. Smatram da ćemo ovoga puta iskoristiti svoju povijesnu šansu za članstvo u EU-u i uvjeren sam da se neće ponoviti odluka Vijeća EU-a iz listopada prošle godine. Mislim da nakon usvajanja dvaju spomenutih zakona o javnom tužilaštvu, možemo ponovo očekivati pozitivnu ocjenu o provedenim reformama.

‘Nakon Hrvatske predsjeda Njemačka, a oni među svojim prioritetima nemaju proširenje. Dakle, i oni očekuju da će to pitanje biti riješeno i konkretizirano tijekom hrvatskog predsjedanja’

NACIONAL: Sjevernu Makedoniju posjetili su krajem prošle godine predstavnici EPP-a Željana Zovko i Manfred Weber. Željana Zovko bila je pregovarateljica za rezoluciju Europskog parlamenta kojom je izraženo razočaranje odlukom Vijeća koju su nazvali povijesnom pogreškom. Kome je izaslanstvo EPP-a dalo podršku prilikom posjeta Sjevernoj Makedoniji? Vladi Zorana Zaeva ili svojoj članici VMRO-u? 

Točno, izaslanstvo EPP-a posjetilo je Sjevernu Makedoniju, a nadam se da će to činiti i ubuduće. Oni su došli dati potporu načelima EU-a i cijeloj državi Sjevernoj Makedoniji na njenom putu u članstvo. Naravno, sastali su se s predsjednikom svoje sestrinske stranke Hristijanom Mickovskim, ali i sa  Zoranom Zaevom, čija politička opcija je najbliže europskim načelima. Inače, ovoga tjedna u Sjevernu Makedoniju dolazi šest ministara vanjskih poslova iz redova socijalista i demokrata, također kako bi izrazili podršku ulasku Sjeverne Makedonije u EU.

NACIONAL: Što je s procesima protiv bivšeg premijera Gruevskog, koji je pobjegao kod Orbána u Mađarsku? Može li se on vratiti u zemlju? 

Iskreno, to je vrlo nezahvalno pitanje jer se radi o procesu koji vode institucije i pravosuđe. Ima nekoliko procesa protiv Gruevskog – i zbog korupcije i zbog afere prisluškivanje – ali pravosuđe je neovisno i politika se ne smije miješati u njihov rad. Naravno, teško je završiti te procese jer Gruevskog nema. On je u statusu bjegunca pred pravosuđem. U Mađarskoj je zatražio politički azil i od tamo daje instrukcije svojoj stranci. Ne mogu reći bi li ga uhitili ili ne da se vrati u zemlju, jer o tome odlučuje pravosuđe.

NACIONAL: Oliver Spasovski, ministar unutarnjih poslova, postao je tehnički premijer. Kako ta vlada funkcionira, s obzirom na to da je nedavno smijenjena ministrica rada Rasela Mizrahi jer je najmanje dvaput izišla pred novinare ispred natpisa na kojem je pisalo staro ime države, Republika Makedonija?

Već sam rekao da se sto dana prije izbora primjenjuje Pržinski ugovor. U slučaju gospođe ministrice, koja je nekoliko puta prekršila zakon u dijelu koji se odnosi na primjenu imena Republike Sjeverne Makedonije, tehnički premijer Spasovski je reagirao i razriješio je. Očekujemo da na njeno mjesto VMRO imenuje drugog ministra. Opozicija očito nije dobro iskoristila mogućnost koju je dobila u tako važnom resoru kao što je Ministarstvo rada i socijalne politike.

NACIONAL: Očekujete li da će na Zagreb Summitu početkom svibnja biti otvoreni pregovori za članstvo Sjeverne Makedonije i Albanije u EU-u? 

U završnom dokumentu Vijeća EU-a iz listopada 2019. godine piše da će odluka biti donesena prije Summita. Nadamo se da će se to dogoditi već u ožujku, a na Zagreb Summitu očekujemo svečanu inauguraciju na kojoj ćemo slaviti s prijateljskom državom Hrvatskom. To su naša očekivanja. Novi momentum je da nakon Hrvatske predsjeda Njemačka, a oni među svojim prioritetima nemaju proširenje. Dakle, i oni očekuju da će to pitanje biti riješeno i konkretizirano tijekom hrvatskog predsjedanja.

NACIONAL: Ima li panike oko koronavirusa u Sjevernoj Makedoniji? 

Ministar zdravstva je prošloga tjedna na konferenciji za medije obavijestio javnost o mjerama koje vlada poduzima. Potvrđena je pojava koronavirusa u Sjevernoj Makedoniji, što se i očekivalo jer dosta naših građana radi u Italiji. Čini mi se da mediji kod nas ne stvaraju toliko paniku kao u Hrvatskoj.