Vujčić: “Nije na HNB-u da upozorava potrošače”

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je kako “nije na HNB-u da upozoravaju potrošače” na visinu prekoračenja na računima i opasnosti koje donosi ta vrsta trošenja.

U intervjuu za rtl.hr, Vujčić je kazao kako će “regulativu koja vrijedi za dopuštene minuse, prenijeti i na prešutna prekoračenja”. “Na koji način ćemo to napraviti, vidjet ćemo kad vidimo kojim modelom ćemo to napraviti”, dodao je.

Nije odgovorio dokad će to biti napravljeno. “To ipak ovisi o prijedlogu Vlade prema Saboru u donošenju nekakvih uredbi ili promjeni odluka HNB-a, ali ja bih rekao da ne treba puno vremena da se to riješi”, kazao je.

Objasnio je zašto su banke dozvoljeni minus pretvorile u prešutno odobrenje. “Zbog toga što se 2017. godine, s početkom 2018. kad je ta odluka postala efektivna, naša regulativa uskladila s regulativom EU koja je definirala na koji način se efektivna kamatna stopa izračunava. Međutim, efektivna kamatna stopa u drugim zemljama EU-a u principu služi za informativne svrhe, kod nas je ona i ograničenje na minuse po tekućim računima. I sad u tom smislu ona ima jedno čudno značenje, u smislu da za manje minuse, ako imate naknadu za vođenje računa koje vam ulazi u efektivnu kamatnu stopu za male minuse, za male plaće, za male prihode, mirovine, vam ona pojede veliki dio efektivne kamatne stope. Da banke to izbjegnu, jer prešutno prekoračenje postoji u našem zakonodavstvu od 2010. godine, ali se tek 2018. banke to počele značajnije koristiti da izbjegnu to ograničenje koje je efektivna kamatna stopa, kad u nju morate uračunati naknadu, a morate ju uračunati prema toj EU regulativi, da ne pojede ukupnu kamatnu stopu. Na prešutnom se ne računa prešutna kamatna stopa”.

Kada bi im se zabranio prešutni minus, “vjerojatno banke ne bi išle u gubitak nego bi jednostavno ukinule minuse na kojima bi radile gubitak. Zato je bitno u ovom rješenju pronaći modalitet da minusi i na male plaće ili mirovine ostanu i dalje”, kazao je Vujčić.

“Jako je teško reći”, kazao je, koliko su banke tako zaradile. “Radi se financijskim značajnim efektima”, kazao je Vujčić.

Kazao je da treba postići ograničenje kamatne stope, te da potrošači imaju barem 12 rata da otplate višak minusa kojih imaju u odnosu na neko ograničenje. “Mi čak predlažemo da imaju 24 ili 36 mjeseci za veće minuse da im banke moraju dati kredit i polako ih svesti u neki minus koji je prihvatljiv”, kazao je Vujčić.

Vujčić tvrdi kako “nije na nama da jasno i glasno upozoravamo potrošače”. “Moramo osigurati da svaki potrošač ima zaštitu i u ovim prešutnim ograničenjima kakvu ima i u dopuštenim prekoračenjima”. Dodao je kako postoji “loša praksa banaka” da umanjuju kreditnu sposobnost građanima koji koriste prešutno prekoračenje. “Tu praksu moramo ukinuti. To nije u redu”, kazao je Vujčić.

 

Komentiraj