VOSKAMP: ‘Nizozemska će poduprijeti Hrvatsku čim budu ispunjeni uvjeti za ulazak u Schengen’

Nizozemski veleposlanik u Zagrebu Hendrik Jan Voskamp govori o odnosima Nizozemske i Hrvatske nakon nedavnog posjeta nizozemskog ministra vanjskih poslova koji je potvrdio dobre odnose dviju država članica Europske unije

Hrvatsku je nedavno posjetio nizozemski ministar vanjskih poslova Stef Blok i tom prilikom susreo se sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i premijerom Plenkovićem. Tim povodom tjednik Nacional razgovarao je s Hendrikom Janom Voskampom, veleposlanikom Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj. Na tu dužnost stigao je 2018. godine iz Berlina, gdje je od 2015. godine bio zamjenik veleposlanika. Kao karijerni diplomat doktorirao je na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, a diplomirao na Sveučilištu u Amsterdamu, gdje je stekao i magisterij na području društvenih znanosti. Ministarstvu vanjskih poslova pridružio se 1987. i tijekom višedesetljetne karijere obnašao je različite dužnosti. Iza njega su mandati u nizozemskim veleposlanstvima u Kostariki, Kosovu, Düsseldorfu, Bonnu i Berlinu.

Hendrik Voskamp istaknuo je da je ovo bio prvi službeni posjet nizozemskog ministra vanjskih poslova nakon 2012. godine, iako su u međuvremenu ministri u dva navrata posjetili Hrvatsku: prilikom svečanog ulaska Hrvatske u EU 2013. godine i u sklopu Dubrovnik Foruma 2015. Voskamp smatra da je ovaj posjet važan jer je naglasio kvalitetu bilateralnih odnosa dviju zemalja koje su članice EU-a i NATO-a.

NACIONAL: Kakve je dojmove o hrvatskim pripremama za predsjedanje Vijećem EU-a stekao ministar Stef Blok? Naime, opozicija i mediji prilično su skeptični.

Naš ministar izrazio je uvjerenje da će Hrvatska napraviti dobar posao tijekom svog prvog predsjedanja Vijećem EU-a. To, naravno, zahtijeva pripreme, ali Hrvatska će imati podršku vrlo profesionalnog Sekretarijata Vijeća ministara, a i sam imam iskustva iz nekoliko predsjedanja EU-om i spreman sam pomoći Hrvatskoj. Uvjereni smo da će Hrvatska odraditi dobar posao!

NACIONAL: Iako svaka zemlja tijekom svog predsjedanja ne može sama učiniti puno, što očekujete od hrvatskog predsjedanja? Može li biti iznenađenja? 

Postoji mogućnost da će pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru biti završeni tijekom hrvatskog predsjedanja. Iako će Finska zacijelo dati sve od sebe da to obavi tijekom svog predsjedanja do kraja ove godine, nisam siguran da će uspjeti. Osim toga, čeka nas i implementacija Strateške agende, dokumenta koji je usvojen u lipnju, a koji određuje smjernice rada EU-a za nadolazeće godine. A siguran sam i da će se hrvatsko predsjedništvo morati pozabaviti i posljedicama Brexita. Naravno, ako do njega dođe kako je najavljeno, to će imati utjecaja na svako predsjedanje. Htio bih se referirati i na nizozemsko predsjedanje 2016. Sjećam se da smo poslali pismo Europskom parlamentu u kojem smo naveli svoje ciljeve, a tada nismo ni spomenuli migraciju. I onda se u kolovozu 2015., samo četiri mjeseca prije našeg preuzimanja predsjedanja, dogodila migrantska kriza. Dakle, uvijek može biti iznenađenja na koja ne računate.

NACIONAL: Među prioritete hrvatskog predsjedanja uvršteno je i proširenje EU-a na zemlje regije, iako se čini da to u ovom trenutku nije jako popularna tema?

Vaš premijer najavio je Zagreb Summit o proširenju i istočnom partnerstvu. Mislim da je razumljivo da zemlja poput Hrvatske, uzevši u obzir zemljopisno okruženje, ima takav prioritet. On će svakako biti na agendi EU-a sljedećih godina. No prvo moramo vidjeti kakva će biti odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Sada kada je Sjeverna Makedonija uspješno riješila pitanje imena zemlje s Grčkom, što smatram velikim postignućem, vjerujem da postoje velike šanse da će rezultat pregovora u Europskom vijeću u listopadu biti pozitivan i da će do otvaranja pregovora doista i doći. Europska komisija oduvijek je inzistirala na dobrosusjedskim odnosima kao jednom od uvjeta za početak pregovora. Oni su važni za stabilnost regije, a odnos Sjeverne Makedonije i Grčke sve donedavno je bio problematičan. Srećom, sada je to riješeno.

‘Siguran sam da će se Hrvatska tijekom predsjedanja EU-om morati pozabaviti i posljedicama Brexita. Naravno, ako do njega dođe kako je najavljeno, to će imati utjecaja na svako predsjedanje’

NACIONAL: Hoće li Hrvatska do kraja svog predsjedanja ući u Schengen i OECD ili će je Slovenija blokirati? Naime, takve najave slovenskog premijera već smo čuli.

Naš ministar bio je vrlo jasan i ustvrdio da ćemo procjenjivati Hrvatsku prema njenim vlastitim zaslugama. Čim ispuni kriterije za ulazak u Schengen, mi ćemo to poduprijeti. S OECD-om je malo kompliciranije jer se radi o globalnoj organizaciji pa će se morati uzeti u obzir interesi ostalih zemalja i kontinenata. Što se bilateralnog problema oko granice sa Slovenijom tiče, vjerujem da možete shvatiti da ja to kao nizozemski veleposlanik ne mogu komentirati. Mehanizam donošenja odluka o ulasku u Schengen je pitanje odnosa među vladama i točno je da to može blokirati bilo koja članica EU-a.

NACIONAL: Očekuje li EU da Hrvatska pristane na odluku Arbitražnog suda ili se pitanje granica treba rješavati bilateralno?

Mislim da je pozicija EU-a vrlo slična nizozemskoj poziciji. A to je princip da se odluke Stalnog međunarodnog arbitražnog suda uvijek trebaju poštovati. Za Nizozemsku taj sud ima posebnu važnost – ne samo zato što je u Haagu, već i zbog naše povijesti. Nizozemska je mala trgovačka zemlja koja se još od 17. stoljeća borila za uspostavu međunarodne vladavine prava, kako bismo mogli zaštiti svoje interese u odnosu na veće zemlje u okruženju. Ne može biti riječ o koincidenciji da se taj sud, ostali međunarodni sudovi, kao i Palača mira nalaze baš u Nizozemskoj. Mi pridajemo veliki značaj poštovanju presuda tih institucija. A što se tiče bilateralnih odnosa, Nizozemska ne izražava svoje stavove o bilateralnim sporovima trećih zemalja. U ovom slučaju Slovenije i Hrvatske.

NACIONAL: Rumunjska i Bugarska odavno su ispunile tehničke kriterije pa ipak nisu dobile zeleno svjetlo za ulazak u Schengen. Hoće li Hrvatska ući u grupi s njima ili će se postignuća svake pojedine zemlje ocjenjivati individualno?

Kao što sam već rekao, pozicija Nizozemske, a to je naglašeno i prilikom posjeta našeg ministra, vrlo je jednostavna. Mi ćemo svaku kandidatkinju za ulazak u Schengen procjenjivati prema njenim zaslugama, nema liste čekanja i nema grupiranja.

NACIONAL: Jedan od važnih uvjeta za ulazak u Schengen je i sposobnost čuvanja vanjske granice EU-a. Mnoge međunarodne organizacije, pa i UNHCR, pisale su negativna izvješća o grubom postupanju hrvatske granične policije prema migrantima i kršenju njihovih ljudskih prava. Je li o tome bilo razgovora između dvojica ministara?

Naš je ministar priznao i pohvalio napore koje Hrvatska ulaže kako bi poboljšala čuvanje i kontrolu vanjske granice Europske unije. Sličan stav imalo je i nizozemsko izaslanstvo koje je ranije ove godine posjetilo granicu i granične policajce i potvrdilo tu ocjenu. Što se tiče navedene teme o lošem postupanju prema migrantima, o njoj se nije razgovaralo tijekom ministarskog posjeta.

NACIONAL: Kakav je općenito stav Nizozemske kad je riječ o postupanju prema migrantima? Je li moguće čuvati granice uz humaniji pristup?

Mi kao EU nastojimo uspostaviti ravnotežu između ljudskih prava i pravila. Prava se odnose na pravo na azil, a pravila na način kojim se migrantima dopušta legalan ulazak u EU. Tu ravnotežu je vrlo teško pronaći, kao što se moglo čuti iz rasprava unutar Europske unije posljednjih godina. No svi se slažemo da moramo uzeti u obzir širu sliku – migracije su tu i ostat će s nama kao problem. Prije svega moramo imati na umu vlastite građane i njihovu unutarnju sigurnost, a to znači da se prvenstveno moramo brinuti o vanjskoj sigurnosti granica. To nije lako postići; bilo je puno rasprava o mjerama na Mediteranu i drugdje, no obveza je svih članica EU-a da zajedno na tome rade jer to od nas s pravom očekuju naši građani.

NACIONAL: Nizozemsko društvo oduvijek je bilo otvoreno i multikulturno. Kakva je danas pozicija nizozemskih građana prema migrantima? 

Točno, imamo dugu tradiciju imigracije: prihvatili smo francuske protestante hugenote u 17. stoljeću, zatim ljude iz svojih bivših kolonija koji su se doselili u Nizozemsku, radnike iz južnih europskih zemalja, ekonomsku migraciju iz Turske i Maroka koju smo počeli primati 1960-ih i 70-ih… O toj se temi naširoko raspravlja u Nizozemskoj, no prošloga tjedna imali smo otvorenje parlamentarne godine, a na svečanoj sjednici govorio je i naš kralj. On je naglasio da iako se o tome vode intenzivne političke polemike, to je pitanje u našem društvu rješivo i sada kao što je bilo u prošlosti. Tražio je da se napravi jasna razlika između onoga što se doista događa – a to je integracija ljudi različitih etničkih i religijskih korijena u društvo, dakle proces koji ide dobro – od žestokih političkih rasprava. Mislim da je tom izjavom našeg monarha, našeg šefa države, kralja svih građana koji žive u Nizozemskoj, poslana jako dobra poruka.

NACIONAL: Koliko je migranata Nizozemska primila od 2015. do danas?

Teško je dati točne brojke, ali rekao bih između 150 do 200 tisuća ljudi. Mi smo jedno od popularnih odredišta i to je doista veliki broj, a ja procjenjujem da u Nizozemskoj živi oko 10 posto građana čije porijeklo nije nizozemsko. Tu se, naravno, radi i o drugoj ili trećoj generaciji migranata.

NACIONAL: Trebaju li zemlje Višegradske skupine biti kažnjene zbog odbijanja kvota i nedostatka solidarnosti sa zemljama koje primaju azilante? 

Stav je Nizozemske da su migracije u Europsku uniju zajednički europski problem i na tom planu očekujemo solidarnost svih zemalja članica. Veselimo se radu nove Europske komisije, koja je najavila novi pakt o azilu i migracijama, s obzirom na činjenicu da je na tom planu postignut vrlo mali napredak posljednjih godina. Naš pristup bit će pozitivan i mi ne upotrebljavamo riječ “kažnjavanje”. Mi smo članice Europske unije i ne kažnjavamo jedni druge. No nadamo se da će biti postignut novi dogovor u kojem će dodjela novca iz fondova EU-a biti uvjetovana stupnjem suradnje na planu migracija. Nizozemska je taj svoj stav iskazala i prije, kao što je to učinilo i finsko predsjedništvo. To je jedan od elemenata puno šire rasprave i tek ćemo vidjeti kako će se pregovori o višegodišnjem financijskom okviru odnositi prema tom pitanju. Nizozemska je već predložila određene instrumente za promociju dijaloga među zemljama članicama, poput otvorenog dijaloga o tome koliko poštujemo vladavinu prava u svojim zemljama, a koji se temelji na principu zajednice koja dijeli zajedničke vrijednosti. To je još u inicijativnoj fazi, ali nadamo se da će biti uključen u raspravu o budućnosti EU-a koja bi trebala početi sljedeće godine.

‘Pohvalili smo napore koje Hrvatska ulaže u čuvanje i kontrolu vanjske granice Europske unije. Sličan stav imalo je i nizozemsko izaslanstvo koje je ove godine posjetilo granicu i granične policajce te potvrdilo tu ocjenu’

NACIONAL: Prilikom izbora za predsjednika Europske komisije, spitzenkandidat oko kojeg su se kompromisno složili Merkel i Macron bio je Frans Timmermans. Hrvatski premijer lobirao je protiv tog dogovora i kao pregovarač Europskih pučana angažirao se oko imenovanja Ursule von der Leyen. Je li mu to nizozemska vlada zamjerila ili ste zadovoljni izborom članice vaše političke obitelji? 

Mislim da je nizozemska vlada vrlo sretna s izborom Ursule von der Leyen kao prve žene predsjednice Europske komisije. Zadovoljni smo i izborom Fransa Timmermansa za jednog od troje izvršnih potpredsjednika Komisije. Gospođa Von der Leyen pokazala se vrlo kompetentnom, a činjenica da je ona uspjela biti kompromisno rješenje oko kojeg su se složili svi šefovi vlada i država u Europskom vijeću, sama po sebi vrlo je značajna.

NACIONAL: Ali ona nije bila spitzenkandidat! A kritika medija i opozicije u Europskom parlamentu odnosila se upravo na nepoštovanje principa spitzenkandidata i izigravanje demokratske procedure. 

Točno, nije bila među spitzenkandidatima, ali je bila prihvatljiva svima. Ono što je važno i u skladu s Lisabonskim ugovorom upravo je ta činjenica da se Europsko vijeće usuglasilo oko njenog imenovanja, uzimajući u obzir rezultate izbora za Europski parlament. Očekujem da će se Konferencija o budućnosti EU-a koja počinje sljedeće godine pozabaviti tim specifičnim pitanjem, u svjetlu nedavnih događaja. Treba se pronaći ravnoteža između suverenih država i europskih institucija.

NACIONAL: Pobjeda laburista u Nizozemskoj na europskim izborima bila je pravo iznenađenje. Znači li to da krajnja desnica, koja je sve do prije nekoliko godina bila favorit, slabi i da su građani shvatili da je to opasna i kriva opcija?

Nisam bio u Nizozemskoj tada pa sam se informirao čitajući novine. Pobjeda laburista doista je bila iznenađenje, a mislim da je najvažniju ulogu odigrao upravo Timmermans koji se efikasno bavio pitanjima važnim za biračko tijelo i očito uvjerio ljude da će ispuniti to što obećava. Rezultat toga je da su populističke stranke ostvarile bitno slabiji rezultat. Odaziv birača bio je niži od europskog prosjeka, ali ipak znatno viši nego u Hrvatskoj. Iznosio je oko 35 posto. Zadovoljni smo i izborom gospodina Timmermansa, koji je kao nizozemski povjerenik dobio portfolio koji je nama kao zemlji u kojoj 2/3 stanovnika živi ispod razine mora, izuzetno važan – a to su klimatske promjene. Svijest o tome sve više raste i u nizozemskoj javnosti, a odluka da zatražimo baš taj portfolio bila je odluka nizozemske vlade u dogovoru s ostalim političkim strankama. Donedavno sam radio kao zamjenik veleposlanika u Berlinu i pratio žestoke javne rasprave o klimatskim promjenama – i tamo je to pitanje postalo vrlo vruće. A postat će i u mnogim drugim zemljama.

NACIONAL: Ministar Blok sastao se i s hrvatskim gospodarstvenicima. Je li dogovorena neka šira ekonomska suradnja između dviju zemalja?

Bio sam na tom sastanku i primijetio sam da je ministar činjenicu da je imao priliku razgovarati s Nizozemcem smatrao vrlo korisnom, kao i s gospodarstvenikom koji ima i hrvatsko i nizozemsko državljanstvo pa je mogao raditi neke usporedbe. Tema je, naravno, bila poslovna i investicijska klima, a oni su ga upoznali s izazovima poslovanja u Hrvatskoj, ne krijući da postoje određene prepreke. Ipak, najviše se razgovaralo o mogućnostima koje se otvaraju i o budućnosti. Došlo se do zaključka da je za početak važno bolje se međusobno upoznati, dobiti informaciju o tome kako se Nizozemci bave poslovanjem u smislu inovacija i istraživanja. Bilo bi važno da gospodarstvenici iz Hrvatske posjete Nizozemsku i shvate što u nizozemskom društvu znače transparentnost, osobito kad su u pitanju javni natječaji, efikasnost pravosuđa u slučaju nekog sukoba i kako je zdravo poslovno okruženje s pozicija Nizozemaca zapravo pitanje vladavine prava. To je jako važno za donošenje poslovnih odluka, ali i odluka o tome gdje će netko pokrenuti biznis.

NACIONAL: Strani investitori uvijek spominju probleme prevelike birokracije i korumpiranosti. Je li to spomenuto tijekom razgovora?

Bilo je, ali o tom pitanju razgovarao sam i s hrvatskim političarima u Saboru i ugodno su me iznenadile njihova otvorenost i svijest o tome da postoje izazovi koji trebaju biti prevladani. Ipak, činjenica jest da je Hrvatska postigla znatan napredak nakon što se pridružila EU-u, iako ima još dosta posla. Kad poslovni ljudi uspoređuju poslovnu klimu u Hrvatskoj s onom u ostalim zemljama regije, Hrvatska ne stoji tako loše.

NACIONAL: Velika Britanija je u političkom kaosu. Kakav ishod oko Brexita očekujete? Hoće li izaći do 31.10. ili će doći do novog referenduma?

Nizozemska se od samog početka pripremala za najgori mogući scenarij – dakle, izlazak bez sporazuma – iako ga nikako nije željela. Naša pozicija je vrlo jednostavna i mislim da je najbolje opisana kroz riječi Jeana Claudea Junckera: “Žalimo takvu odluku, ali je poštujemo.” Pritom treba imati na umu da je Nizozemska jedna od zemalja EU-a koja je imala najbliže ekonomske i trgovinske odnose s Velikom Britanijom. Otvorene granice jako su nam važne zbog fizičkog prijevoza robe u Veliku Britaniju, no imajući to u vidu nizozemska vlada spremala se za izlazak bez sporazuma. O dinamici britanske politike, međutim, morat ćete razgovarati s britanskim veleposlanikom. Ipak, ono što mislim da je dobro u ovoj situaciji jest činjenica da je ostalih 27 zemalja članica ostalo ujedinjeno i solidarno. To je izuzetno važno jer dokazuje da žele djelovati zajedno, kao jedinstvena Europska unija.

NACIONAL: Hrvatska nije imuna na pojave kao što su rast populizma i nacionalizma koje su zahvatile cijelu Europu. Kako komentirate eskalaciju nasilja prema srpskoj nacionalnoj manjini? Je li vlada Andreja Plenkovića učinila dovoljno da to prevenira? 

Sa svoje pozicije mogu samo reći da je Hrvatska članica EU-a i članica Vijeća Europe, iz čega proizlaze određene zakonske obveze. Vjerujem da će hrvatska vlada učiniti sve kako bi osigurala vladavinu zakona i zaštitu ljudskih prava svih svojih građana.

NACIONAL: Kakav je stav Nizozemske prema novom proširenju? Francuskoj, na primjer, baš se ne žuri. 

Kao prvo, Nizozemska ostaje u potpunosti odana ideji europske perspektive zemalja Zapadnog Balkana. No kao i u slučaju Schengena, naš je stav da svaka zemlja treba ispuniti sve uvjete, provesti ekonomske, političke i zakonske reforme i svaku od njih procjenjivat će se prema zaslugama. Tu je riječ o preuzimanju političke obveze koja mora imati podršku u narodu. Za to treba vremena, znate i sami da je to dug i težak proces.

‘Hrvatska je postigla znatan napredak nakon što se pridružila EU-u, iako ima još dosta posla. Kad poslovni ljudi uspoređuju poslovnu klimu u Hrvatskoj s onom u ostalim zemljama regije, Hrvatska ne stoji tako loše’

NACIONAL: No ako se zemlje regije ne ohrabre, Srbija će se okrenuti na drugu stranu, odnosno Rusiji. Obnašali ste dužnost i na Kosovu, vjerujete li da je moguće da se taj problem riješi i Srbija prizna neovisnost Kosova? S druge strane, Putin ništa ne traži, a nudi ekonomsku pomoć…

Sve što mogu reći je da međunarodni zakon dopušta cijeli spektar fleksibilnih rješenja. Rješenje će se naći ako postoji dovoljno političke volje s obje strane, odnosno svih uključenih strana. Slično je bilo i s imenom Makedonije pa su se političari na kraju uspjeli dogovoriti. Što se tiče ideje razmjene teritorija između Kosova i Srbije, sumnjam da je to realno. Ali ako se obje strane oko toga slože ili smatraju da će to pomoći krajnjem rješenju, tko smo mi da kažemo ne?

NACIONAL: U Hrvatsku dolazite s dužnosti u Berlinu, a stupili ste na dužnost uz pjevanje nacionalne himne na proslavi Nizozemskog nacionalnog dana, odnosno kraljeva rođendana. Kako vam se sviđa u Zagrebu?

Iako idem na satove hrvatskog, moram se ispričati jer ga još uvijek ne govorim. Kao drugo, moram reći da je posao veleposlanika u Zagrebu bio na prvom mjestu moje liste želja i jako sam sretan zato što sam ovdje. Vi niste prvi koji komentirate moje pjevanje nacionalne himne, ali moram reći da je to kod nas uobičajeno. Osobito sam želio istaknuti stihove koji mnogo govore o nizozemskoj multikulturalnosti i nizozemskom identitetu, a oni glase:

“Ja sam francuski princ njemačkog porijekla i oduvijek sam bio vjeran španjolskom kralju.” Ljudi u Hrvatskoj su vrlo prijateljski i gostoljubivi, a Hrvatska zbog svog zemljopisnog položaja ima doista različite pejzaže.

Proveo sam praznike u Istri, gdje je najviše nizozemskih turista koji imaju dugu tradiciju dolaska na Jadransku obalu. To je jedan od razloga što Hrvatska u nizozemskom društvu budi pozitivne asocijacije na sunce, more, prirodne ljepote, što ujedno i dokazuje koliko je turizam važan za povezivanje različitih naroda i zemalja.

Komentiraj