Vlaho Bukovac, rodonačelnik hrvatskog modernog slikarstva

Vlaho Bukovac jedan je od najistaknutijih hrvatskih slikara na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Prošao je brojne slikarske faze – od akademizma, realizma, impresionizma i simbolizma. Začetnik je i glavni predstavnik moderne.

Rođen je u ljeto 1855. godine u Cavtatu kao Biagio Faggioni, a kasnije je svoje ime pohrvatio i promijenio u Bukovac.
Dolazi iz skromne obrtničke obitelji. Školovanje mu je bilo oskudno, nije se isticao u učenju, a slikarstvom se bavio od malih nogu. Sa samo deset godina prvi put je sa stricem posjetio Ameriku, a nakon njegove smrti, stričeva udovica ga šalje u popravilište za malodobne. Kasnije će reći da je to iskustvo bilo korisno jer je barem naučio dobro govoriti engleski. Drugi posjet Americi obilježio je njegov rad kao soboslikara, a kasnije faze u njegovom stvaralaštvu obilježili su gradovi gdje je slikao: San Francisco, Pariz, Zagreb, Prag, Cavtat…

Vlaho Bukovac je umro 23. travnja 1922. godine u Pragu, a u svom je dnevniku netom prije zapisao sljedeće riječi: “Željan sam Sunca i našeg mora, a bogme i domaće hrane, ljupke naše riječi i našeg čovjeka, koji je uza sve mane, najbliži našem srcu i ćudi.”

Komentiraj