Mađarski MOL pobjedonosno je zamahnuo presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu kojom je dosuđeno da Republika Hrvatska MOL-u zbog povreda odredbi o plinskom biznisu mora platiti 235,8 milijuna dolara s kamatama. Međutim, financijski dio presude MOL-u je od puno manjeg značenja.
Reakcije MOL-a nakon presude, uključujući i subotnji nastup odvjetnika MOL-a Dalibora Valinčića u programu N1 televizije, pokazuje da je pitanje broj 1 za MOL pokušaj rušenja pravomoćne presude protiv glavnog šefa MOL-a Zsolta Hernádija, osobe s tjesnim vezama prema mađarskom premijeru Viktora Orbána.
Glavni argument MOL-a je da je presuda ICSID-a “nedvosmisleno pokazala da Hrvatska nije uspjela dokazati bilo koju od svojih tvrdnji o korupciji u Hrvatskoj u vezi s energetskom kompanijom Ina” i da je “tročlani tribunal jednoglasno odlučilo da su tvrdnje o korupciji koje je Hrvatska iznijela nakon MOL-ova stjecanja dionica u društvu Ina potpuno neosnovane”, iz čega izvlače zaključak da “presuda arbitražnog suda u Washingtonu znači da je predsjednik i izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernádi nevin”.
Vlada je službeno osporila takav mađarski stav, a i visoki pravosudni izvori Nacionalu su potvrdili da se arbitraža ne bavi kaznenom odgovornošću, nego trgovačkim odnosom između dviju suprotstavljenih strana. Nacional je od Vlade zatražio da prokomentiraju činjenicu da je presuda ICSID-a u jednom dijelu dala mišljenje prema kojem su tvrdnje o korupciji koje je Hrvatska iznijela nakon MOL-ova stjecanja dionica u Ini neosnovane, iako moguća kaznena odgovornost bilo koje od strana u postupku nije bila predmet razmatranja toga suda koji se bavi isključivo trgovačkim odnosima među strankama.
Iz Plenkovićeva ureda odgovoreno je da je Arbitražni sud (ICSID) u svojem pravorijeku iznio i određene tvrdnje u vezi s kaznenim postupkom protiv bivšeg predsjednika vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija, pri čemu je konstatirao da u arbitražnom postupku nije dokazano djelo podmićivanja.
“Međutim, isto tako, a u skladu s ovlastima koje imaju nacionalni kazneni sudovi i međunarodni arbitražni sudovi, Arbitražni sud je u pravorijeku jasno utvrdio da on ne predstavlja viši žalbeni sud u odnosu na kazneni postupak koji se vodio pred pravosudnim tijelima Hrvatske, niti je to ovlašten biti, već je
Arbitražni sud ovo pitanje razmatrao samo u okviru svoje ograničene nadležnosti u smislu utvrđivanja odgovornosti Hrvatske za povredu Ugovora o energetskoj povelji i naknade štete u investicijskom sporu. S tim u vezi, ističemo da je Arbitražni sud odbio sve zahtjeve MOL-a za naknadom štete po osnovi navodno neopravdanog vođenja kaznenog postupka protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija, kao i njihov zahtjev da se Hrvatskoj naredi obustava kaznenog progona. U tom je smislu pravorijek Arbitražnog suda sasvim jasan i bilo kakvo izvođenje drugih zaključaka iz njega bilo bi suprotno njegovom jasnom sadržaju”, tvrde iz Vlade i dalje navode:
“Hrvatska Vlada smatra da je pitanje kaznene odgovornosti bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija pitanje o kojem je konačno i pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih hrvatskih sudova pred kojima su stranke imale priliku iznijeti sve relevantne dokaze, što je uključivalo i saslušanje svih relevantnih svjedoka. Naime, za razliku od postupaka pred hrvatskim sudovima, pred Arbitražnim sudom nisu svjedočili svi relevantni svjedoci, jer ICSID ne može primorati svjedoke na svjedočenje pred njim. Slijedom presuda hrvatskih sudova Vlada je 2014. pokrenula odgovarajući postupak pred drugim međunarodnim pravosudnim tijelom (UNCITRAL), koji je koncem 2016. završio nepovoljno za Hrvatsku. Ova Vlada je početkom 2022. okrenula postupak za reviziju UNCITRAL-ovog pravorijeka pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a na temelju pravomoćnih presuda donesenih u ponovljenom kaznenom postupku.”
Komentari