Čak 90 milijuna kuna Hrvatska će iz proračuna za 2019. izdvojiti za razne projekte i potrebe Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a da pri tome ne postoji transparentni način kontrole na što se ta sredstva doista i troše. Predsjednik Vlade Andrej Plenković prije desetak dana u Tolisi kod Orašja potpisao je ugovore o dodjeli sredstava za 89 ugovora o financijskoj potpori “projektima od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini”. Nacional je istražio za što će točno Plenkovićeva vlada izdvojiti novac hrvatskih poreznih obveznika te je pokušao saznati kako Vlada kontrolira realizaciju projekta za koje je će se izdvojiti 90 milijuna kuna.

Od tih 90 milijuna kuna, čak 40 milijuna još je u veljači dodijeljeno Sveučilišnoj bolnici u Mostaru, dok je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji vodi HDZ-ovac Zvonko Milas početkom kolovoza vladi predložio 89 projekata za koje će iz proračuna biti izdvojeno 25,8 milijuna kuna. Upravo u tih nešto manje od 26 milijuna kuna nalazi se cijeli niz projekata, festivala, obnova zgrada ili gradnje raznih domova s kojima je vrlo lako manipulirati jer je kontrola njihove provedbe vrlo slaba. Isto tako, iz nekih se primjera iz prošlosti vidi da se novcem hrvatskih poreznih obveznika financira gradnja objekata koji kasnije ne obavljaju svrhu za koju su dobili novac iz Hrvatske, već služe za financijsku zaradu određenim skupinama hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Na što odlazi preostalih 24 milijuna kuna od ukupno 90 milijuna koliko će Hrvatska izdvojiti ove godine za Hrvate u BiH, iz vlade nisu otkrili.

Tih 25,8 milijuna kuna koje se vode preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske raspodijeljeno je u nekoliko područja pa je tako programima i projektima iz područja kulture dodijeljeno 6 milijuna i 820 tisuća kuna, za obrazovanje i znanost odlazi 6 milijuna i 290 tisuća, za zdravstvo odlazi 6 milijuna i 120 tisuća, a za projekte ostalih područja još 6 milijuna i 570 tisuća kuna. Sveukupno je to 25 milijuna i 800 tisuća kuna za koje iz ovog državnog ureda kažu da su dodijeljena jer “Republika Hrvatska, u skladu sa svojom ustavnom obvezom, kontinuirano skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u Bosni i Hercegovini čime se ujedno potvrđuje snažna potpora i odgovorna politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi.”

Zanimljivo je da popriličan dio od tih gotovo 26 milijuna kuna odlazi Katoličkoj Crkvi u BiH, a dio novca odlazi i institucijama koje su blisko povezane s vodećim ljudima HDZ-a BiH i predsjednikom te stranke Draganom Čovićem. Tako je vlada premijera Plenkovića kao potporu Hrvatima izdvojila, između ostalog, 400 tisuća kuna Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, 450 tisuća franjevačkom samostanu u Tuzli, franjevcima u Ljubuškom i Tolisi ide ukupno 700 tisuća, dok franjevačkom samostanu Plehan Hrvatska daje pola milijuna kuna. Dakle, za samo pet crkvenih lokacija Hrvatska će iz proračuna izdvojiti dva milijuna kuna.

No, to nije jedini način na koji Katolička Crkva u BiH dobiva novac iz hrvatskog državnog proračuna jer im se daju sredstva i za programe u kulturi, obrazovanju i zdravstvu. Vlada RH tako financira 34 programa i projekta u kulturi, no kada se pogleda tko taj novac dobiva, jasno je da su 16 primatelja razne crkvene ustanove, dakle skoro pola od sveukupnog broja odobrenih projekata za financiranje. Oni će dobiti skoro 4 milijuna kuna od sveukupnih 6,8 milijuna kuna koje idu za kulturu. Katolička Crkva je samo iz programa za kulturu Hrvata u BiH koje financira hrvatska vlada dobila više od pola sredstava.

Od 25,8 milijuna koje Hrvatska daje za pomoć Hrvatima u BiH kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Katolička Crkva dobiva oko 7,2 milijuna kuna ili nešto više od četvrtine svih sredstava

Međutim, ni to nije kraj izdvajanju novca za Katoličku Crkvu u susjednoj nam državi pa je tako od 17 projekata iz područja znanosti pet crkvenih, na koje odlazi oko milijun i tristo tisuća kuna od sveukupno 6,3 milijuna za ovo područje. Crkva se ugurala i u programe zdravstva, u kojima od 6,1 milijun kuna dobiva milijun i 550 tisuća, a i u ostalim programima dobiva 360 tisuća kuna od sveukupno 6,5 milijuna. Kad se sve to zbroji, od 25,8 milijuna koje Hrvatska daje za pomoć Hrvatima u BiH, Katolička Crkva dobiva oko 7,2 milijuna kuna ili nešto više četvrtine svih sredstava.

Osim što se izdašno financira Katolička Crkva, Vlada je odlučila dati nešto manje od pola milijuna kuna za obnovu i opremanje Hrvatske radiotelevizije Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru. Ovom financijskom injekcijom najviše bi se ponovno mogao okoristiti šef HDZ-a BiH Dragan Čović jer je riječ o televiziji koja ne skriva svoje simpatije prema najmoćnijem hrvatskim političarom u BiH. Tu su još i svote od 400 tisuća kuna za sportsku dvoranu na Kupresu i pola milijuna kuna za onu u Čitluku i to u trenutku kada mnoga mjesta u Hrvatskoj nemaju dovoljno sredstva za obnovu svojih školskih dvorana pa se zato čak i pokreću razne humanitarne akcije. Pola milijuna kuna vlada je dodijelila i Širokom Brijegu za izgradnju Kulturno-športskog doma Jare.

Kako vlada planira kontrolirati troši li se tih 26 milijuna kuna na transparentan način, nismo uspjeli saznati jer nam nisu odgovorili na naš upit koji smo poslali sredinom prošloga tjedna. No neki primjeri iz prošlosti pokazuju koliko se sredstva koje hrvatski građani izdvajaju za Hrvate u BiH troše netransparentno. Pokazuju to i dva primjera o kojima je prije nekoliko mjeseci pisao Nacional. Riječ je o Domu za starije osobe na Ramskom jezeru i Domu HKD-a Napredak na Trebeviću. Osim što se novac iz Hrvatske troši na sumnjiv i netransparentan način, slučaj s Ramskog jezera pokazuje da se istovremeno koriste i za političke obračune.

Naime, vodeći hrvatski političar u Bosni i Hercegovini Dragan Čović već duže vrijeme opstruira projekt otvorenja Doma za starije osobe na Ramskom jezeru i to samo zato što bi se uspješnost projekta pripisala njegovu političkom protivniku, načelniku Općine Prozor-Rama Jozi Ivančeviću koji dolazi iz stranke HDZ 1990. Ta priča za Hrvatsku možda ne bi bila zanimljiva da u pitanju nije novac hrvatskih poreznih obveznika jer je riječ o domu u čiju je izgradnju značajan dio sredstava, čak 3,3 milijuna kuna, uložila hrvatska vlada i to najvećim dijelom još u vrijeme premijera Zorana Milanovića. Stvar je tim zanimljivija što iza projekta izgradnje doma stoji franjevačka udruga “Kuća mira”.

Dom koji se nalazi na samoj obali Ramskog jezera, a izgleda poput hotela koji pruža fantastičan pogled, već je tri godine gotovo u potpunosti dovršen i spreman za useljenje stanara, starijih i nemoćnih osoba kojima je potrebna tuđa njega, ali dovršetak i otvorenje doma te zadnje tri godine se opstruira – i to, kako tvrde Nacionalovi izvori, otkad je na mjesto predsjednika “Kuće mira” došao fra Andrija Jozić. Politički element cijeloj priči daju informacije da je upliv u dolazak fra Andrije Jozića na to mjesto imao upravo Dragan Čović i da njih dvojica u međusobnom dogovoru opstruiraju projekt.

Te podatke Nacionalu je potvrdio i načelnik Prozor-Rame Jozo Ivančević koji baš fra Andriju Jozića i Dragana Čovića smatra najodgovornijima za zaustavljanje otvorenja Doma. Da je ovaj slučaj poprilično neugodan za vladu u Zagrebu pokazuje i reakcija iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u čijoj je ingerenciji financiranje projekta. Iz tog su ureda zaprijetili da će zahtijevati povrat sredstava ako se sporni dom ne otvori: “Dom za stare i nemoćne osobe Rama što prije treba biti stavljen u funkciju. U slučaju nemogućnosti postizanja dogovora suvlasnika Doma oko upravljanja istim, Ured će sukladno zakonskim i drugim propisima, kao i pravima i obvezama koje proizlaze iz potpisanog Ugovora, zatražiti povrat dodijeljenih sredstava koja nisu namjenski i svrhovito utrošena.” Međutim, od tog odgovora do danas se problem doma na obali Ramskog jezera nije riješio. Održano je nekoliko sastanka, ali dom nije otvoren, a nisu niti vraćena sredstva. Iz ovakve reakcije Središnjeg ržavnog ureda, može se zaključiti da baš u tom uredu i leži najveća odgovornost za ovakve slučajeve u kojima se bez ikakve kontroletroši državni novac.

Za Napretkov dom na Trebeviću Hrvatska je dala 1,2 milijuna kuna i taj je dom trebao biti mjesto okupljanja BiH Hrvata. Danas se on iznajmljuje u komercijalne svrhe i u njemu je luksuzni hotel

Interesantno je da je među projektima kojima su dodijeljena sredstva za 2019. godinu i 1,3 milijuna kuna za Dom za starije i nemoćne osobe u Kiseljaku pa će biti zanimljivo pratiti hoće li i s ovim domom biti jednakih problema kao i s domom na obali Ramskog jezera.

Drugi zanimljivi primjer koji prikazuje kako se novac hrvatskih poreznih obveznika troši na netransparentan način je slučaj doma Hrvatskog kulturnog društva Napredak na planini Trebević iznad Sarajeva.

Taj dom je 2011. svečano otvoren kao mjesto na kojem će se okupljati Hrvati iz BiH i za koje su tamošnji mediji pisali da ga je djelomično financiralo hrvatsko Ministarstvo znanosti koje je Napretku za njegovu gradnju dodijelilo 400 tisuća KM ili 1,2 milijuna kuna. Prilikom otvorenja tadašnji predsjednik Napretka Franjo Topić je izjavio: “Ovo nije Dom samo Napretka i svih naših prijatelja koji su pomogli u izgradnji, nego i svih Sarajlija i drugih gostiju koji budu ovdje dolazili.” Zanimljivo da je početkom srpnja 2011. na otvorenju tog doma podršku njegovoj izgradnji dao i Bakir Izetbegović, rekavši da je projekt izgradnje doma na Trebeviću veoma značajno i pozitivno za hrvatski narod u BiH.

No, taj veoma značajan dom koji je trebao biti mjesto okupljanja Hrvata iz BiH nikada nije zaživio i HKD Napredak iz Sarajeva danas tu vrijednu nekretninu koja je sagrađena i novcem hrvatskih poreznih obveznika iznajmljuje tvrtki koja je u toj zgradi otvorila hotel.

Na društvenim mrežama mogu se naći promotivni filmovi iz kojih je vidljivo da je riječ o luksuznom hotelu Level Up, čiji vlasnici ciljaju na točno određenu klijentelu pa se tako hvale da kuhinja posjeduje halal certifikat. Kako se neslužbeno doznaje tvrtka koja je iznajmila Napretkov dom dolazi s Bliskog istoka, iz jedne od arapskih zemalja koje u posljednje vrijeme u BiH ulažu ogromne količine novca, ali istovremeno potiču i islamizaciju Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, HKD Napredak iz Sarajeva danas zarađuje veliki novac zahvaljujući sredstvima koja su iz Hrvatske stigle za potpuno drugu svrhu.

Koliko točno Napredak zarađuje iznajmljujući dom na Trebeviću nije poznato jer nam iz tog društva na to pitanje nisu odgovorili ni nakon nekoliko upita, a o problematici ovog doma nisu se osvrnuli ni u demantiju koji su poslali Nacionalu na tekst objavljen početkom srpnja, u kojem se problematizirao ovakav način poslovanja HKD-a Napredak sa sredstvima hrvatskih poreznih obveznika.