Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Vesna Škare Ožbolt u srijedu je održala konferenciju za medije na kojoj je predstavila plan upravljanja gradskom imovinom.

“Grad Zagreb je u lipnju prošle godine donio Strategiju upravljanja imovinom za razdoblje 2020. – 2026. koji je obvezujući dokument u funkciji učinkovitijeg upravljanja imovinom u vlasništvu ili na raspolaganju Grada Zagreba. Međutim, ova strategija kasni punih sedam godina za državnom strategijom”, rekla je Vesna Škare Ožbolt i dodala da s obzirom na veliku vrijednost portfelja pokretne i nepokretne imovine, Grad mora pronaći najbolja rješenja koja će dugoročno očuvati imovinu i generirati gospodarski rast i osigurati kvalitetniji život svih građana.

Vesna Škare Ožbolt poručila je da smo u međuvremenu svjedočili netransparentnom vođenju imovinskog portfelja na koje nedostatke je često upozoravalo izvješće državne revizije. Takvo stanje, istaknula je, dovodi do propuštanja razvojnih projekata. Istaknula je i da su imovinskopravni odnosi u dobrom djelu neuređeni, te da se građani žale na tromost i sporost rješavanja postupaka vezanih za povrat imovine.

Navodi da Grad Zagreb još uvijek nema na jednom mjestu evidentiranu svu imovinu. Evidencije nekretnina nisu usklađene sa sustavom središnjeg državnog registra nekretnina. Strategija je donesena, ali nisu doneseni tzv. provedbeni dokumenti odnosno akcijski planovi kojim će se operacionalizirati određeni koraci navedeni u strategiji.

PHOTO: Press

“Brojne nekretnine grada Zagreba i dalje nisu u funkciji te grad ne uprihođuje onoliko koliko bi mogao s obzirom na bogati nekretninski fond. Posebno je tu riječ o poslovnim prostorima koji su u centru grada Ilica, Vlaška, Maksimirska itd. Takvi prostori su zapušteni i godinama prazni . Poslovni prostori na gradskim tržnicama su prazni i neiskorišteni”, rekla je kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba i kao primjer neadekvatne brige o imovini grada navela tržnicu na Savici gdje je više od pola poslovnih prostora godinama prazno.

Predložila je da se svi ti manje atraktivni i zapušteni prostori daju obrtnicima i poduzetnicima u zakup na pet godina za jednu kunu uz obvezu uređenja prostora u prvoj godini zakupa. “Drugi problem su zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba na kojima su sagrađene kuće građana i koje su legalizirane. Takva zemljišta su potpuno bez koristi za građane. Vode se kao imovina grada, a grad s njima ne raspolaže”, naglasila je i dodala da sve rtakve nekretnine odmah treba dati na prodaju.

Vesna Škare Ožbolt zaključila je da od takve prodaje i grad i građani imaju koristi – Grad dolazi do prihoda, a građani do mogućnosti da konačno mogu upisati svoje nekretnine u zemljišne knjige.