Varaždinski raj za strane investitore

nacional

Objavljeno u Nacionalu br. 444, 2004-05-18

Samo u jednom dijelu Slobodne zone Varaždin 10 svjetski poznatih kompanija do ljeta će investirat u svoja proizvodna postrojenja u kojima će biti zaposleno 2000 ljudi, što će godišnje puniti državni budžet s 100 milijuna kuna

“Varaždin je raj za poduzetništvo, naše je zemljište od 50.000 kvadratnih metara hrvatska Vlada proglasila slobodnom zonom”, oduševljeno je izjavio koncem mjeseca uglednom njemačkom tjedniku Stern Christian Engel, upravitelj tvrtke BHS Corrugated koja je svjetski lider u proizvodnji strojeva za valovitu kartonažu. Ova tvrtka iz bavarskog gradića Weierhammera je prošlog tjedna započela s izgradnjom tvorničke hale u slobodnoj zoni Varaždin.

ZRAKOPLOVI MADE IN VARAŽDIN U Varaždinu će se proizvoditi mali avioni, autodijelovi za General Motors i presvlake za Porsche, Audi i BMW KONKURENCIJA MEĐU ZONAMA Slobodna zona Varaždin ukupno ima više potencijalnih investitora nego ostale slobodne zone u Hrvatsko zajednoU svom je kraćem osvrtu Sternu naglasio kako u pogonima BHS-a u slobodnoj zoni Varaždin na području Bartolovca Trnovečkog neće raditi samo 200 nižekvalificiranih radnika već i hrvatski inženjeri koji će konstruirati nove strojeve. Izjava Christiana Engela samo manjim dijelom opisuje varaždinsku poduzetničku eksploziju i realna predviđanja kako će gospodarski uspjeh Varaždina daleko premašiti državne okvire u kojima su strana ulaganja trenutno posve simbolična i ograničena birokratskim i administrativnim preprekama.

Uspoređujući poduzetničku klimu i strane investicije u ostalim hrvatskim regijama, Varaždin je po mnogo čemu otišao nekoliko koraka naprijed. U varaždinskoj regiji javljaju se strani investitori, na tom području funkcionira višestranačko tijelo gradske vlasti, a napredan i inovativni školski sustav će podržati i Svjetska banka.

Prošlog je tjedna Nacionalov novinar boravio u Varaždinu i razgovarao s čelnicima Gradskog poglavarstva koji su jednoglasni u tome da su stranački interesi ovdje, možda više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj, već godinama isključivo u funkciji gospodarskog zamaha i razvoja grada, a rezultat svega je da će Varaždin svojim demokratskim, političkim i gospodarskim standardima te funkcioniranjem javne uprave Hrvatsku uvesti u EU i prije njezina punopravna članstva.

Razlozi za gospodarski procvat Varaždina su višestruki, a ponajviše su vezani za neposrednu blizinu sadašnje granice s EU-om, autocestu Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka, magistralni put Osijek-Varaždin-Maribor, postojanje zračne luke gdje mogu slijetati transportni i putnički zrakoplovi te željezničku povezanost. Trećina nezaposlenih je mlađa od 25 godina, a osobito je razvijena burza dionica i bankarstvo.

Efikasno i promptno funkcioniranje tijela gradske uprave te već spomenute prednosti dodatno su privukle strana ulaganja. Pritom ne treba zaboraviti snažni varaždinski lobi u sadašnjoj hrvatskoj vladi: ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića i glasnogovornika MUP-a Zlatka Mehuna, glasnogovornika hrvatske vlade Ratka Mačeka, a pridoda li se tome ime bivšeg ministra javnih radova Radimira Čačića u čijem je mandatu Varaždin autocestom povezan sa Zagrebom slika uspjeha i gospodarskog napretka varaždinske regije postaje sasvim realna.

Nisu samo stranci prepoznali Varaždin kao najprivlačniju poduzetničku zonu i mjesto u kojem vrijedi provesti život. Nevjerojatan je podatak da su u posljednjih godinu dana od svih novoprodanih stanova u Varaždinu u 80 posto slučajeva kupci bili Zagrepčani, što govori koliki je značaj za stanovnike Zagreba imalo nedavno otvaranje autoceste i polusatno smanjenje putovanja automobilom do Varaždina. Posljedica izvrsne prometne povezanosti s ostatkom Hrvatske i EU odrazila se i na cijene nekretnina koje su u Varaždinu porasle za posljednjih godinu dana i više od 20 posto.

Predstavnici domaćih i svjetskih turističkih kompanija također su prepoznali značaj Varaždina i sve su češće gosti Gradskog poglavarstva u traženju mogućnosti za izgradnju novog hotela na mjestu sadašnjeg hotela Turist i sportsko-rekreacijskih sadržaja na području grada.

Poznatiji kao grad baroka, kulture, tradicionalnog špancirfesta, Varaždin je u kratko vrijeme postao najpoželjnijom investicijskom zonom i oglednim primjerom za ostatak Hrvatske. To je, među ostalim, pokazao i dolazak kanadske ABC Group u Varaždin početkom godine, vodećeg svjetskog proizvođača automobilskih dijelova i već četiri godine za redom najvećeg dobavljača autodijelova za američki General Motors.

Kanađani će zaposliti 150-200 domaćih radnika te investirati 50 milijuna eura na području dijela varaždinske slobodne zone Ribnjak, na površini od 140 tisuća kvadratnih metara.

Svoje će mjesto u varaždinskoj slobodnoj zoni od početka kolovoza ove godine pronaći i austrijska kožarska tvrtka Boxmark koja izrađuje kožne presvlake za automobile tipa Audi, BMW, VW i Porsche, avione, plovila i namještaj. Već sada Boxmark u Varteksu zapošljava 700 zaposlenika. Uskoro se očekuje investicija i dolazak u Varaždin jedne od najvećih svjetskih kompanija i proizvođača malih aviona, no čelnici gradskog poglavarstva još uvijek ne žele izlaziti u javnost s imenom kompanije.

Tvrtka BHS Corrugated s početka priče već posluje u Ivancu, nedaleko od Varaždina, s 53 ljudi, a proizvodit će strojeve za naboravanje kartona vrijedne po komadu 7-8 milijuna eura. Investicija u slobodnu zonu austrijskog Boxmarka bit će dovoljna da pokrije državni deficit Republike Hrvatske u robnoj razmjeni s Austrijom, a to dokazuje da značaj slobodne zone Varaždin daleko prelazi županijske okvire. Tome svakako treba pridodati i informaciju da svjetski poznate robne marke Neckermann i Quelle u Varaždinu namjeravaju otvoriti svoje glavne centre za tržište jugoistoka Europe što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.

U slobodnoj zoni Varaždin na uređenom građevinskom zemljištu s kompletno izgrađenom infrastrukturom površine 62 hektara i smještenoj u općini Trnovec Bartolovečki s istočne strane grada planira se postojanje deset tvrtki u kojima će biti zaposleno 2000 ljudi. Opravdanost postojanja takve zone pokazuje da bi godišnje država u svoj proračun ubirala približno 100 milijuna kuna, a grad i Varaždinska županija 5,5 milijuna kuna. “Pouzdano znam da slobodna zona Varaždin ima ukupno više potencijalnih investitora nego sve slobodne zone u Hrvatskoj zajedno. Za preostale četiri parcele u slobodnoj zoni zainteresirano je 13 potencijalnih ulagača”, rekao je Slobodan Mikac, direktor slobodne zone Varaždin.

Razlozi investiranja u slobodnu zonu Varaždin leže u činjenici kako nema poreza na dobit, velike su porezne olakšice, tvrtka se ne mora registrirati u Hrvatskoj i uvoz opreme je također bez carine. Domaći i strani kapital potpuno su izjednačeni, moguće je pravo stjecanja vlasništva nad nekretninama i slobodan je prijenos dobiti u inozemstvo.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok pojašnjava kako je zapravo došlo do pokretanja projekta: “Cjelokupni projekt slobodne zone krenuo je prije dvije godine, tada je postojala ideja, jer nismo imali zemljište. U dvije godine smo uspjeli otkupiti zemljište, gruntovno ga srediti, napraviti parcelizaciju, geodetske elaborate i potpisati predugovore s budućim investitorima. Primjerice, BHS kreće ovog tjedna u realizaciju svoje investicije.

Za razliku od većine drugih sličnih zona, otpočetka smo odlučili da to budu čisto proizvodne zone, dakle, ne zone koje bi bile mješovite proizvodno-trgovačke već isključivo slobodna zona. U Bartolovcu Trnovečkom bit će isključivo industrijska zona, a posebno ćemo izdvojiti srednje i male poduzetnike u zonu na području Jalkovca. Automobilsku industriju, odnosno ABC Group iz Kanade, stavit ćemo na posebno izdvojeno područje Ribnjaka.

Želim naglasiti da nismo željeli čekati s greenfieldom nego da se investitorima ponude hale u najam koje postoje na području grada. Za razliku od slobodne zone u neposrednoj blizini grada, zona malog poduzetništva i Tehnološki park Varaždin nastao je na prostoru bivšeg vojnog poligona Jalkovec nakon odluke Vlade i MORH-a 6. veljače 2002. da nam to daruje.

Za devet mjeseci uspjeli smo postaviti cjelokupnu infrastrukturu jer su već na prednatječaju koncem 2001. čak 64 tvrtke izrazile potrebu za građevinskim zemljištem u zoni Jalkovec”, izjavio je za Nacional Ivan Čehok. Nacional je u razgovoru s varaždinskim poglavarstvom doznao kako je na prostoru zone malog poduzetništva i Tehnološkog parka 112 tisuća kvadratnih metara zemljišta sa svom potrebnom komunalnom infrastrukturom.

Zanimljivo je da se početna cijena za ulagače s 13 eura po kvadratu smanjuje s brojem zaposlenih. Tako bi, primjerice, ulagač koji zapošljava 21-50 zaposlenika plaća kvadrat zemljišta 9 eura dok bi za 200 zaposlenih zemljište dobio besplatno. Svi su kupci oslobođeni plaćanja taksi i priključaka na infrastrukturu. Od 30 parcela već je 26 prodano i ulagači su počeli graditi.

Slobodne zone i razvoj poduzetništva na području Varaždina teško je uspostaviti ako takav razvoj ne prati i kvalitetno školstvo. Grad i Županija su od samog početka u cijelu priču uključili i školstvo. Posve je jasno da će kadrovi biti presudni za kvalitetan gospodarski razvoj varaždinskog kraja, a naročito specifični kadrovi za obavljanje pojedinih djelatnosti koje sve do dolaska stranih tvrtki nisu imali prioritete. Zbog svega toga je grad prije nekoliko godina stupio u vezu s Visokom i srednjom elektrostrojarskom školom, Srednjom strukovnom školom i s voditeljem Tehnološkog parka. Ravnatelji škola u Varaždinu shvatili su da moraju promijeniti programe u skladu sa zahtjevima investitora jer se sada pružila prilika da radnici proizvode tehnologiju, a ne da je samo primjenjuju.

Voditelj Tehnološkog parka Varaždin-impulsni centar Andrija Petrović za Nacional je izjavio: “U svijetu je prepoznato stručno visoko obrazovanje, a u zemljama koje su u tranziciji odaziv s univerzitetskih smjerova na visoke stručne škole je izrazito velik i to čak u odnosu 80 prema 20 posto u korist visokih stručnih škola jer je visoko stručno obrazovanje jedan od ključnih nositelja gospodarstva. To pokušavamo prenijeti i ovdje kako bi se dogodio prijenos studenata na stručne specijalizirane smjerove koji traju kraće nego fakultetski smjerovi da bismo ih uključili u razvojne projekte gospodarstva. Primjer je tomu i osnivanje Visoke elektrotehničke škole u Varaždinu jer na zavodu nema elektrotehničara već godinama.

Od stručnih smjerova nedostaju informatičari, grafičari pa i menadžeri u smislu vođenja pojedinih tvrtki, ali sa specijaliziranim smjerovima koji nisu vezani samo uz ekonomiju. Zato ćemo osuvremeniti varaždinsko Veleučilište kako bismo odgovorili gospodarskim i privrednim zahtjevima.”

Ravnatelj Elektrostrojarske škole i dekan Visoke elektrostrojarske škole Blago Spajić tvrdi: “Nužan je razvoj školstva, odnosno, ne smijemo čekati da gospodarstvo uči srednjoškolce novim tehnologijama, nego to mi moramo učiniti. To je mukotrpan posao jer se tehnologija ne stvara preko noći, ali unutar školskog sustava moramo stvoriti proizvode gdje će polaznici naših škola polako ući u svijet tehničkih novina i napredne tehnologije. Primjerice, u našoj školi učenici rade sav namještaj i stolariju za potrebe škole i Tehno parka. Stoga smo naše učenike morali naučiti pojedinostima moderne tehnologije zavarivanja. Budući zaposlenik bi trebao dobiti sva potrebna znanja iz tehničkih znanosti, elektrotehnike, računarstva, strojarstvo te bi kao takav mogao ući u bitku s novim tehnologijama. Stoga smo krenuli s osnivanjem Visoke elektrostrojarske škole i dobili podršku gradonačelnika. Sada će izaći prva generacija stručnjaka koji će moći gospodarstvu dati nešto novo. Idejni smo tvorci Tehnološkog parka-Impulsni centar gdje se na prostoru Jalkovca već sada obnavlja vojna zgrada u koju će moći stati 30 tvrtki s nekoliko zaposlenika. Nama nije cilj da radimo kao Mađari u sklopu svog Tehnološkog parka. Oni sklapaju mehaničke dijelove za Siemens, a to bi mogli raditi i roboti. Mađari će to raditi dok Siemens procjeni da mu odgovara jeftina radna snaga, kad će prebaciti posao negdje drugdje.

“Hrvatska ima dobre gimnazije i stručne škole, a ravnatelji su ti koji trebaju pratiti zahtjeve sredine. Danas je nemoguće razvijati bilo kakve zone bez uvida u obrazovni sustav. Primjerice, jedna tvrtka nam je uputila zahtjev za petoricom strojarskih inženjera koje bi školovala u Njemačkoj, ali mogli smo im ponuditi samo trojicu”, tvrdi gradonačelnik Čehok.

“Hrvatskoj treba 30 do 40 slobodnih zona poput varaždinske, a nikako četiri stotine. Potrebno je vjerojatno pet tehnoloških parkova, bilo ovdje ili u Zagrebu, Splitu i Osijeku”, bili su suglasni na kraju razgovora Nacionalovi sugovornici iz varaždinskog Gradskog poglavarstva i ravnatelji varaždinskih škola.

Komentiraj