Mario Uroš, izvanredni profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, govori o posljedicama potresa na Baniji na već oštećene građevine u centru Zagreba

Stanovnici Zagreba i Banije s nestrpljenjem čekaju početak obnove potresom oštećenih područja. O oštećenjima u Zagrebu i Baniji i potrebnim pothvatima da se počne s obnovom za Zagreb News govori izvanredni profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu Mario Uroš.

ZgNews: Je li prosinački potres dodatno oštetio, i u kojoj mjeri, već narušene objekte u Zagrebu? Je li povećan broj crvenih naljepnica?

Potres na području Banovine je svakako mogao dodatno oštetiti zgrade u Zagrebu. Iako je po ubrzanju koje je uzrokovao bio znatno slabiji za područje Zagreba, ipak je njegovo trajanje bilo značajno. Ne treba zaboraviti da je puno toga oštećeno u zagrebačkom potresu, a nije obnovljeno. Takvi elementi ili dijelovi zgrada su posebno ugroženi pri naknadnim podrhtavanjima tla. Najčešće se događalo da su se, u ionako oštećenim zidovima, otvarale nove pukotine ili su se postojeće širile. Zagrebački potres je uzrokovao mnoge pojave koje nisu reverzibilne pa, iako se na prvi pogled puknuća nosivih zidova ne vide ili su mala, ona trajno ostaju te su takvi zidovi znatno podložniji oštećenjima u nekom budućem potresu.

ZgNews: Je li krenula ozbiljnija sanacija u gradu Zagrebu?

Obnova grada Zagreba, a to u pravom smislu riječi podrazumijeva konstrukcijsku obnovu, nije provedena. Međutim, takvo nešto nije moguće jednostavno ili brzo napraviti. Prije obnove za svaku zgradu treba napraviti ozbiljan projekt obnove. Sam projekt je izuzetno delikatan i kompliciran posao, a važno ga je kvalitetno napraviti. Naravno, postoji niz zgrada čiji su vlasnici započeli s konstrukcijskom obnovom, ali to za sada nije sustavno.

ZgNews: Koji su glavni problemi s kojima se susreće struka prilikom sanacije zagrebačkog centra, a koji prilikom sanacije kuća u okolici Zagreba od kojih su neke na klizištima?

Za obnovu zagrebačkog centra postoji niz specifičnih problema. Treba naglasiti da su predmet obnove uglavnom zidane zgrade relativno visoke katnosti koje nemaju zadovoljavajuću potresnu otpornost. Na njima su često tijekom uporabe nekvalitetno vršene rekonstrukcije i dogradnje, što je dodatno umanjilo potresnu otpornost. Većina zgrada je ili zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar urbano povijesnih cjelina te njihovu obnovu treba provesti u skladu s konzervatorskim smjernicama, što predstavlja dodatni zahtjev i izdatke za investitora i državu. U centru Zagreba su zgrade građene unutar nizova te su naslonjene jedna na drugu. U konstrukcijskom smislu, treba voditi računa i o susjedima. To sve dodatno komplicira izbor rješenja i tehnika obnove. Kod obnove nije dovoljno odabrati samo optimalna tehnička rješenja, već treba voditi računa o ukupnoj provedivosti zahvata i kroz financijske, pravne, administrativne i organizacijske aspekte. Većina zgrada u centru Zagreba ima više vlasnika, što komplicira obnovu. Uz konstrukcijsku obnovu zgrada treba razmišljati i o zahtjevima drugih struka, kao što je energetska obnova, zaštita od požara, pristup invalidnim osobama i mnogi drugih, čija bi provedba prema propisima kod dijela građevina bila teško provediva. Što se tiče konstrukcijske obnove, postoji niz konceptualnih rješenja koja se mogu primijeniti za povećanje otpornosti zgrade. Međutim, kod znatnog dijela zgrada će to rezultirati djelomičnim, a ponegdje i potpunim iseljavanjem stanara tijekom radova. U okolici Zagreba, kao i na Banovini, stradale su uglavnom obiteljske kuće gdje su jednostavniji imovinsko-pravni odnosi, a i tehnička rješenja su jednostavnija nego u urbanim povijesnim cjelinama. Obnova Banovine i okolice Zagreba bi trebala ići brže u odnosu na grad Zagreb.

ZgNews: Koliko je tlo utjecalo na narušavanja statike zgrada u Zagrebu, a koliko u Baniji?

Lokalna svojstva tla imaju bitan utjecaj na odziv zgrade u potresu. Tlo filtrira potresne valove te im mijenja svojstva, amplitudu i frekvenciju. Ovo je interdisciplinarno područje kojim se bave seizmolozi, geolozi i geomehaničari. To je izuzetno bitan dio projektiranja jer određuje potresno djelovanje na temelje zgrada. Trenutačno seizmolozi, geolozi i geotehničari provode ispitivanja tla na području Banovine pa će se znati i točniji profili tla te njegov utjecaj na potresne valove, a time i na oštećenja. U Banovini, nakon nedavnog potresa, pojavili su se problemi s tlom u znatno većoj mjeri nego je to bilo u zagrebačkom potresu. Osim pojave likvefakcije tla, vrtača i klizišta, primijećene su i mikrolokacije gdje su zgrade značajnije oštećene. Postoje temeljna tla koja nisu pogodna za gradnju ako se nalaze u seizmički aktivnim područjima zbog opasnost od sloma temeljnog tla, nestabilnosti kosina i trajnih slijeganja. U takvim područjima je moguća gradnja, ali uz posebne načine temeljenja.

ZgNews: Ima li Hrvatska dovoljno statičara da pokrije područje Zagreba i Banije?

U Hrvatskoj ima dovoljno kvalitetnih projektanata konstrukcije, statičara. To se vidi na terenu gdje se jako puno kolega javilo i uskočilo pomoći građanima. Projektanti, građevinari, arhitekti i geodeti u ovim su potresima stavili znanje i iskustvo na raspolaganje građanima i institucijama. Trenutno je aktualna tema konstrukcijska obnova i počinje se prihvaćati da je najvažnije za zgradu da ima određen stupanj otpornosti na potres. Prije ovih potresa to nije bilo tako. Često su lokacija i izgled bili presudni za kupnju nekretnine, a nerijetko su se i oslabljivali nosivi sustavi kako bi se poboljšala funkcionalnost prostora. Nosiva konstrukcija se ne vidi pa se često zanemarivala. Međutim, sve je veće zanimanje javnosti za sigurnost.