UN: Iskorjenjivanje gladi do 2030. je upitno

Skupini kronično pothranjenih u svijetu u pet posljednjih godina pridružili su se deseci milijuna ljudi, a pandemija covida-19 mogla bi pridodati novih 130 milijuna te je upitno postizanje cilja iskorjenjivanja gladi do 2030., upozorava UN u ponedjeljak u izvješću.

Posljednja analiza “Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu”, objavljena u ponedjeljak procjenjuje da je u 2019. gotovo 690 milijuna ljudi gladovalo, deset milijuna više nego 2018., a gotovo 60 milijuna više nego prije pet godina.

Milijarde ljudi ne mogu jesti zdravu i hranjivu hranu zbog visokih cijena i nedostupnosti. Vlade po svijetu se i dalje teško bore s različitim oblicima neodgovarajuće prehrane, pokazala je godišnja studija Ujedinjenih naroda.

Gladnih je najviše u Aziji, ali njihov broj se najbrže povećava u Africi.

Do kraja 2020. bi pandemija covida-19 mogla više od 130 milijuna ljudi učiniti kronično gladnim.

“Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu” najrelevantnija je globalna studija koja prati napredak u iskorjenjivanju gladi i pothranjenosti. Zajedno je pripremaju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

U uvodu izvješća čelnici pet UN-ovih agencija upozoravaju da “pet godina nakon što se svijet obvezao iskorijeniti glad, nesigurnost u opskrbi hranom i sve vrste pothranjenosti, još uvijek nismo na putu postići taj cilj do 2030.”.

Kronična glad, nakon što se postojano desetljećima smanjivala, počela je polako rasti 2014. i nastavlja rasti.

Najveći broj pothranjenih je u Aziji (381 milijun), a iza nje slijede Afrika (250 milijuna) te Latinska Amerika i Karibi (48 milijuna).

U postocima je Afrika s 19,1 posto stanovnika najteže pogođena glađu i pothranjenošću. To je i više nego dvostruko u Aziji (8,3 posto) i Latinskoj Americi i Karibima (7,4 posto).

Po sadašnjim trendovima u Africi bi do 2030. moglo biti više od 50 posto kronično gladnih u svijetu.

Posljedice pandemije

Pandemija covida-19 pojačala je slabosti i probleme globalnih sustava prehrane, odnosno svih aktivnosti i procesa vezanih uz proizvodnju, distribuciju i potrošnju hrane.

Iako je još prerano za potpunu procjenu posljedica karantena i drugih epidemioloških mjera, izvješće procjenjuje da bi se u 2020. još najmanje 83 milijuna ljudi, a moguće i 132 milijuna, moglo naći u kategoriji gladnih zbog gospodarske recesije koju je izazvalo širenje covida-19. Ta pandemija dodatno u pitanje dovodi postizanje Ciljeva održivog razvoja 2 (Nulta stopa gladi).

Studija poziva vlade da prehranu uvrste u središte svojih poljoprivrednih politika i da, primjerice, rade na sprječavanju rasta cijena proizvodnje hrane, edukaciji, smanjenju bacanje hrane te pitanje prehrane uvrste u njihove nacionalne sustave socijalne zaštite i strategije ulaganja.

Komentiraj