U Zagrebačkoj županiji prvi su osnovali zajedničkog isporučitelja vode i realizirali projekt od 884 mil. kn

Stanovnici gradova Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec i desetak pripadajućih općina dobit će pristup vodi iz javnog vodovoda te smanjiti cijenu vode za oko 106.000 stanovnika tog područja, a cijeli projekt u najvećoj se mjeri financira iz bespovratnih sredstava Kohezijskog fonda Europske unije

U gradu Vrbovcu i njemu pripadajućim općinama Dubravi, Farkaševcu, Gradecu, Preseki i Rakovcu upravo su započeli radovi na izgradnji i rekonstrukciji vodoopskrbnih cjevovoda i pripadnih objekata ukupne vrijednosti od oko 284 milijuna kuna. Izgradit će se vodoopskrbne mreže u duljini od 223 kilometra, rekonstruirati vodoopskrbna mreže u duljini od 9,2 kilometara, izgraditi pet vodotornjeva i 4624 kućna priključka. Taj projekt dio je velikog projekta EU-a „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok” vrijednog oko 884 milijuna kuna, koji se u najvećoj mjeri financira iz bespovratnih sredstava Kohezijskog fonda EU-a. Tim projektom, čiji se završetak očekuje za tri godine, stanovnici gradova Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te desetak pripadajućih općina dobit će pristup vodi iz javnog vodovoda, čime će se u konačnici povećati dostupnost vode, njezina kvaliteta, ali i smanjiti cijena vode za oko 106.000 stanovnika tog područja Zagrebačke županije.

Ono što je zanimljivo jest da svi ti gradovi, odnosno njihovi stanovnici, ne bi mogli realizirati takav projekt da prethodno nisu oformili zajedničkog isporučitelja vodnih usluga, što se dogodilo prvi put u Hrvatskoj. Gradovi Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te desetak općina, nakon nekoliko godina pregovora, osnovali su tako Vodoopskrbu i odvodnju Zagrebačke županije. Tom društvu pripojeno je šest trgovačkih društava s područja obuhvata projekta. Stvaranjem jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga na projektnom području ostvareni su uvjeti za odobravanje financiranja projekta iz Kohezijskog fonda Europske unije.

Tomislav Masten, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije koja je sufinancirala projekt, pojasnio je koliko je taj projekt značajan:

“Od oko 106.000 stanovnika obuhvaćenih ovim projektom svega je njih 62 posto priključeno na sustav javne vodoopskrbe. Projektom je planirana izgradnja nove vodoopskrbne mreže u duljini od 316 kilometara, izgradnja vodocrpilišta Kosnica, izgradnja 15 crpnih stanica/hidrostanica, pet vodotornjeva, 8934 kućnih priključaka, izgradnja nadzorno-upravljačkog sustava, rekonstrukcija vodoopskrbne mreže u duljini od 108 kilometara i rekonstrukcija crpne stanice Lonja. Projektom se osigurava kvalitetna pitka voda za sve stanovnike istočnog dijela Zagrebačke županije, smanjuju se gubici u regionalnom vodoopskrbnom sustavu s prosječnih 29,2 posto na 18 posto, povećava se broj stanovnika s pristupom na javni vodoopskrbni sustav, stopa priključenosti povećava se s postojećih 62 na 90 posto te se povećava operativno djelovanje i učinkovitost isporučitelja vodnih usluga dodatnim ulaganjem u opremu i kontrolu u upravljanju sustavom javne vodoopskrbe. Prema raspoloživim podacima, na području Zagrebačke županije gotovo 29 posto stanovnika još uvijek se opskrbljuje vodom na palijativan način, dakle korištenjem individualnih zahvata. Tako, primjerice, na području istočnog dijela Zagrebačke županije postoje naselja u kojima još uvijek nije zastupljena ili je u vrlo malom postotku zastupljena javna vodoopskrba. Posebno se tu mogu izdvojiti općine Preseka i Rakovec u kojima ne postoji te Dubrava i Farkaševac u kojima gotovo da ne postoji sustav javne vodoopskrbe.”

 

 

‘Projektom se osigurava kvalitetna pitka voda za sve stanovnike istočnog dijela Zagrebačke županije, a stopa priključenosti povećava se s postojećih 62 na 90 posto’, kaže Tomislav Masten

 

 

Kako je rekao Masten, vodoopskrba na području istočnog dijela Zagrebačke županije trenutačno se obavlja putem nekoliko sustava javne vodoopskrbe koji obuhvaćaju uglavnom prostor uz središnja gradska područja – Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike također je sufinanciralo taj projekt. Kako su rekli u Ministarstvu, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. odobreno je 59 projekata vezanih uz izgradnju vodoopskrbnog sustava i/ili javne odvodnje te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 24,39 milijardi kuna, od čega vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 19,45 milijardi kuna, a bespovratna sredstva 13,62 milijarde kuna, što iznosi 170,75 posto ukupno dostupne alokacije. U postupku odobravanja je još pet projekata ukupne vrijednosti 2,36 milijardi kuna, a u visokom stupnju spremnosti je 12 projekata ukupne vrijednosti 5,80 milijardi kuna. Osim navedenih projekata, u pripremi je još četrdesetak projekata koji će sufinancirati sredstvima iz fondova EU-a. Ukupna vrijednosti tih projekata je oko deset milijardi kuna. O projektu „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok” iz Ministarstva su rekli:

“Projektom će se poboljšati vodoopskrbna infrastruktura u gradovima Vrbovec, Dugo Selo, Ivanić Grad i Sveti Ivan Zelina te općinama Brckovljani, Rugvica, Rakovec, Preseka, Gradec Farkaševac, Dubrava, Kloštar Ivanić, Križ i Bedenica. Smanjit će se gubici u javnom vodoopskrbnom sustavu, povećat će se broj stanovnika koji imaju pristup javnom vodoopskrbnom sustavu za 29.183 stanovnika te će se povećati priključenosti stanovništva na javni sustav vodoopskrbe s postojećih 62,95 na 90,75 posto do kraja 2023. Vezano uz pitanje o priključenosti na sustav javne vodoopskrbe, naglašavamo da je u Republici Hrvatskoj javna vodoopskrba na visokom stupnju razvijenosti. Naime, 94 posto ukupnog stanovništva u Hrvatskoj ima mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe. Međutim, u odnosu na mogućnost priključenja, stvarna priključenost je nešto niža i iznosi 86 posto. Dio stanovništva, naime, nije priključen na sustave javne vodoopskrbe iako im je priključenje dostupno, već se opskrbljuju vodom za ljudsku potrošnju putem lokalnih vodovoda ili na individualan način – bunari, zdenci, spremnici za vodu i slično.”

Iz Ministarstva su naveli i najveće probleme u javnom vodoopskrbnom sustavu. Najveće probleme predstavljaju gubici vode te lokalni vodovodi i opskrba stanovništva na otocima u naseljima u kojima nema izgrađenih sustava javne vodoopskrbe. U cilju smanjenja gubitaka vode od 2018. godine provodi se Program sanacije gubitaka u okviru kojeg su u 2018. i 2019. sufinancirani projekti javnih isporučitelja vodnih usluga u ukupnom iznosu sto milijuna kuna. Dodatnih sto milijuna kuna osigurano je za sufinanciranje u 2020.:

“Osim navedenog, na direktno smanjenje gubitaka utječu i velika ulaganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe, za što se koriste sredstva europskih fondova. Lokalnih vodovoda je u Hrvatskoj još uvijek oko 200 te na njima postoji problem nesukladnosti s parametrima zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju – mikrobiološki parametri – jer nisu pod upravljanjem javnih isporučitelja vodnih usluga i redovito se ne provodi monitoring zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Zakonom o vodnim uslugama propisana je obveza preuzimanja svih lokalnih vodovoda na upravljanje od javnih isporučitelja vodnih usluga, nakon čega će se oni postupno sanirati i rekonstruirati, a oni koji su toliko dotrajali da nisu uporabljivi, zamijenit će se novima. Na nekim vodovodima nisu potrebni veliki zahvati koji iziskuju značajna sredstva, već je potrebno osigurati samo propisanu dezinfekciju. Za tu svrhu Hrvatske vode osigurale su 2,8 milijuna kuna. Problem lokalnih vodovoda intenzivno se rješava, pri čemu je najveća odgovornost jedinica lokalne samouprave i javnih isporučitelja vodnih usluga da za svoje područje pripreme odgovarajuće programe sanacije kako bi planirana sredstva mogla biti utrošena u tu svrhu.”

 

 

U Vrbovcu je projektom obuhvaćeno 20 naselja toga grada s investicijom od 151,4 milijuna kuna, od čega je 101,5 milijuna sredstava EU-a. Izgradit će se novi gravitacijski kolektori u duljini od 46 kilometara

 

 

U spomenutom Vrbovcu projektom je obuhvaćeno 20 naselja toga grada s investicijom od 151,4 milijuna kuna, od čega je 101,5 milijuna sredstava EU-a. Projekt uključuje izgradnju novih gravitacijskih kolektora u duljini od 46 kilometara, izgradnju novih tlačnih cjevovoda u duljini od 11 kilometara, izgradnju 18 novih crpnih stanica te 1460 novih kućnih priključaka za oko 4950 stanovnika. Kako je rekao gradonačelnik Denis Kralj, trenutačno je kanalizacijom pokriven sam grad Vrbovec i nekoliko okolnih naselja koja su s Vrbovcem zapravo spojena. Ovim projektom kanalizaciju će dobiti još 12 naselja, što će značajno povećati kvalitetu života u tom gradu:

“Pomoć europskih fondova tu je presudna. Pitanje je kada bismo i bismo li uopće mogli graditi kanalizaciju da nema bespovratnih sredstava iz EU-a. Ovaj projekt za stanovnike znači kvalitetniji život te zdraviji i čišći okoliš. Septičke jame u brojnim našim naseljima loše su izvedene i zato je vrijednost ovog projekta tim veća. Moramo reći i da će sela koja su manja i udaljenija od središta grada i dalje zasad ostati bez sustava kanalizacije jer nažalost nisu mogla ući u obuhvat ovog projekta. Suradnja četiriju gradova i 10-ak općina na ovom projektu putokaz je koji nam pokazuje da smo ujedinjeni u veće cjeline jači i konkurentniji kad su u pitanju veliki projekti. Mislim da bismo kao država trebali nastaviti u tom smjeru i kad je u pitanju ukidanje općina, gradova i županija i povezivanje u veće i snažnije cjeline.”

Općina Dubrava, koja gravitira Vrbovcu, jedna je od onih čiji stanovnici uglavnom nemaju vodu iz javnog vodovoda. Što za njih znači taj projekt, pojasnio je načelnik Tomislav Ormoša:

“Općina Dubrava je desetljećima imala niz infrastrukturnih problema, a u posljednje tri godine obnovljena je sva komunalna infrastruktura. Od cesti, preko odvodnje i ugradnje štedljive LED rasvjete do obnove i proširenja mosta Črnec na ulazu u općinu. Novi sustav vodoopskrbe za nas znači završetak faze obnavljanja i proširenja infrastrukture u općini, a početak iduće faze. Faze koja će biti usmjerena na privlačenje direktnih investicija koje bi se realizirale kroz poslovnu zonu koju planiramo izgraditi. Dubrava ima 5200 stanovnika, a važno je spomenuti da smo ove godine upisali više vrtićke djece nego lani. Stoga možemo reći kako projekt obuhvaća sve žitelje općine, svi stanovnici općine Dubrava ovim će projektom dobiti besplatan priključak na vodoopskrbnu mrežu. Projekt će pridonijeti rastu životnog standarda i jačanju poljoprivrede. U Dubravi imamo veliki broj poljoprivrednika, a pogotovo mladih poljoprivrednika, kojima će ovaj projekt olakšati poslovanje.”

Vrijednost projekta na području grada Sveti Ivan Zelina iznosi oko 65 milijuna kuna, od čega je oko 70 posto sufinancirano sredstvima EU-a, oko 20 posto Hrvatskih voda i Republike Hrvatske te preostalih 10-ak posto iz sredstava naknade za razvoj. Gradonačelnik Hrvoje Košćec o tome je rekao:

“Dio projekta koji obuhvaća Zelinu sastoji se od radova na izgradnji i rekonstrukciji oko 65 kilometara vodovodne mreže i sedam precrpnih stanica te će osigurati priključak na zdravstveno ispravnu vodu za 95 posto naših sugrađana. Ovim projektom obuhvaćena je oko trećina naših sugrađana, više od 1500 kućanstava. Trenutačno imamo situaciju da postoji 10-ak takozvanih privatnih vodovoda, koje su građani organiziravši se u udruge sami gradili u svojim naseljima koristeći lokalna izvorišta. Međutim, spomenuta izvorišta ponekad nisu u ljetnim mjesecima imala dovoljan kapacitet za sve potrebe mještana, a ponekad se čak nije ni dozvoljavalo priključenje novih korisnika. Upitna je bila i kvaliteta vode s obzirom na to da nije postojao nikakav sustav filtracije te kontinuirane kontrole kvalitete vode. Novim projektom omogućit ćemo svim zainteresiranim kućanstvima priključak na javni vodoopskrbni sustav te zdravstveno ispravnu vodu.”

Gradonačelnik Zeline rekao je da je aktualna vodoopskrbna mreža u tom gradu relativno dobra i razgranata. Postoji dio starih instalacija koje imaju značajne gubitke, no ovim projektom zamijenit će se stare i neadekvatne cijevi. Ima i nekoliko naselja koja nisu pokrivena vodovodnom mrežom, a objektivan razlog je velika razvedenost naselja jer se na prostoru grada nalaze čak 62 naselja raštrkana po prigorskim brežuljcima. Redovito se godinama ulagalo u vodoopskrbni sustav, no zbog ograničenih financijskih sredstava razvoj vodoopskrbne mreže bio je spor. Bez ovog projekta i bez sufinanciranja EU-a, kako je rekao Košćec, trebalo bi oko 15 godina da se pokrije cijelo područje.

Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela, pojasnio je što je tim velikim projektom obuhvaćeno u sklopu toga grada i općine Rugvica koja mu gravitira. Kako je naglasio, taj projekt znači da se grad u komunalnoj opskrbljenost priključuje modernim europskim gradovima:

“U Dugom Selu gradi se velikim intenzitetom i potrebni su novi kilometri odvodnje pa ćemo u budućem razdoblju izdvojiti dodatna vlastita sredstva i pomoći svim građanima da se spoje na odvodnju. Od mjesta koja sada nemaju odvodnju napominjem da se za Andrilovec već radi projekt, a Prozorje i Donje Dvorišće su u sljedećem projektu. Tada će odvodnjom biti opskrbljena većina stanovnika grada. To nam je cilj u razdoblju do 2025. Drugi projekt važan za cijelu aglomeraciju je RVS, regionalni vodoopskrbni sustav, koji obuhvaća cijelu aglomeraciju. Dugo Selo je relativno dobro opskrbljeno vodovodnim sustavom, ali on je star, stvara velike gubitke vode od 42 posto i bila je potrebna hitna rekonstrukcija. Cjelokupni sustav je sastavljen od nekoliko velikih projekata koji obuhvaćaju sve gradove i općine istoka županije. Najveći dio otpada na Vrbovec i okolne općine. Primjerice, Farkaševac nema ni metra vodovoda. Ovaj projekt je neprocjenjive vrijednosti.”

 

 

‘Dio projekta koji obuhvaća Zelinu sastoji se od radova na izgradnji i rekonstrukciji oko 65 km vodovodne mreže te će osigurati priključak na zdravstveno ispravnu vodu za 95 posto naših sugrađana’, kaže Košćec

 

 

Panian smatra da će se projektom svim stanovnicima istočnog dijela Zagrebačke županije omogućiti pristup modernoj odvodnji i vodoopskrbi, vlastiti izvor vode u Kosnici, opskrba građanstva i poduzetničkih zona komunalnom opremom, drastično smanjenje gubitaka vode, smanjenje zagađenja otpadnim vodama, desetak tisuća novih priključaka i u konačnici smanjenje cijene vode.

Za projekt „Rugvica – Dugo Selo – sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda” izdvojena su 173 milijuna kuna, od čega 121,5 milijuna kuna iz Europske unije. U okviru projekta „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok” izvodi se izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda i pripadnih objekata na vodoopskrbnom području Dugo Selo koji obuhvaćaju rekonstrukciju 48 kilometara mreže, izgradnju kilometar i pol mreže, izgradnju dviju crpnih stanica i izgradnju 963 kućna priključka.

Projekt pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Ivanić Grad vrijedan je 216,2 milijuna kuna i dio je Regionalnog vodoopskrbnog sustava. Kako je rekao gradonačelnik Ivanić Grada Javor Bojan Leš, postojeći sustav vodoopskrbe i odvodnje ne zadovoljava potrebe grada i okolnog područja te su i same studije i analize potreba pokazale da su potrebne žurna rekonstrukcija i izgradnja novih kapaciteta. Na postojeći sustav priključeno je 3200 kućanstava, što je nedovoljno, a sam sustav izgrađen je 1995. i treba temeljitu rekonstrukciju i dogradnju.

“Problematika odvodnje je višegodišnji problem Ivanić Grada i šireg područja na kojem se sustavno radi već sedam godina. Radovi su započeli ove godine i očekujemo da će biti gotovi do 2023. kada ćemo imati moderan, siguran i kvalitetan sustav kojim ćemo u potpunosti riješiti problem. Ovim projektom izgradit će se 71 kilometar novog i sanirati 5,4 kilometra postojećeg sustava javne odvodnje. Uz to, izgradit će se tri kišna preljeva, četiri retencije bazena, 19 crpnih stanica te 1769 priprema za ključne priključke. Više od 2400 kućanstava tj. skoro 7200 stanovnika dobit će novi priključak na sustav odvodnje, što znači da ćemo podići priključenost na odvodnju s 55 na 95 posto, odnosno na 5943 priključka. U današnje doba i bez obzira na blizinu glavnog grada, nažalost, još uvijek postoje mjesta u kojima nema modernog sustava vodoopskrbe i odvodnje. Ovim sustavom to će se promijeniti. Zajedničkim naporima sva kućanstva u deset općina i četiri grada dobit će besplatne priključke, što predstavlja veliku prednost i rasterećenje”, zaključio je Leš.

Komentiraj