U zadnjih pet godina Vlada pet puta povećala financiranje SNV-a iz državnog proračuna

Autor:

Patrik Macek, Robert Anic, Igor Kralj/PIXSELL

Srpsko narodno vijeće kojemu je na čelu Milorad Pupovac prošlu je godinu zaključilo s obilatim iznosom novca na svome računu: radi se o 47.538.249 kuna ili 6,3 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego 2022.

U mandatu premijera Andreja Plenkovića, odnosno u prethodnih pet godina, Srpskom narodnom vijeću (SNV) kao krovnom tijelu srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj – usko povezanom s HDZ-ovim koalicijskim partnerom SDSS-om – financiranje iz državnog proračuna više se nego upeterostručilo. Godine 2018. SNV je po službenim podacima primio 2,5 milijuna eura javnih sredstava, a taj iznos potom je sukcesivno rastao na 3,34 milijuna eura 2019. godine, zatim na 4,28 milijuna 2020., na 8 milijuna eura 2021., da bi lani dosegao respektabilnih 13 milijuna eura. Radi se o ukupnim državnim davanjima SNV-u na temelju podataka iz Državne riznice, no treba reći da u ove iznose nisu uključena dodatna sredstva koja ova organizacija za provedbu projekata financiranih iz europskih fondova također prima iz državnog proračuna, odnosno od Ministarstva pravosuđa i Ministarstva rada. Podaci Državne riznice o dosadašnjim isplatama iz državnog proračuna tijekom 2023. upućuju na dodatno povećanje: Vlada mu je dosad transferirala čak 15.328.287,41 euro.

Istovremeno, Srpsko narodno vijeće kojemu je na čelu Milorad Pupovac prošlu je godinu zaključilo s obilatim iznosom novca na svome računu: radi se o 47.538.249 kuna ili 6,3 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, što su i potvrdili u opširnom odgovoru za Nacional koji potpisuje generalni sekretar Saša Milošević.

Sigurnu većinu u Hrvatskom saboru Andrej Plenković prije svega može zahvaliti zastupnicima manjina predvođenim SDSS-om koji su mu već sedam godina siguran koalicijski partner. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

U priči oko financiranja ove utjecajne organizacije postoji jedna nejasnoća: u financijskim izvještajima SNV-a iznosi deklarirani kao ‘’prihodi od donacija iz proračuna’’ dramatično se razlikuju u odnosu na stvarne isplate iz proračuna, koje precizno broji sustav Državne riznice. Više Nacionalovih izvora ukazalo je na taj detalj sugeriravši da se radi o mogućem kaznenom djelu utaje ili pronevjere.

‘’Do 2015. godine iznosi su se potpuno poklapali, a nakon toga nastaje razlika koja se s godinama povećava i gotovo redovito SNV prima više novca iz proračuna nego što prikazuje u svojim izvještajima. Sami izvještaji tehnički su potpuno korektni i ispravni, javno se objavljuju i prolaze različite kontrole, no problem je u isplatama koje se barem naočigled gube. Radi se o ukupnom iznosu od oko 50 milijuna’’, tvrdi jedan od sugovornika Nacionala, sugerirajući da je novac završio ‘’negdje drugdje’’ jer naprosto nije prikazan u primicima ove organizacije. On tvrdi da je potrebna detaljna kontrola svih isplata s računa SNV-a koja bi potpuno razotkrila pravo stanje stvari.

Krovna organizacija hrvatskih Srba – Srpsko narodno vijeće – blisko je povezano sa SDSS-om Milorada Pupovca koji je u koaliciji s HDZ-om Andreja Plenkovića. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

Nacional je detaljno proučio sve javno dostupne dokumente oko financiranja Srpskog narodnog vijeća i u njima doista postoji nesrazmjer, odnosno iznosi se doista ne poklapaju. U SNV-u, međutim, tvrde da se zapravo radi isključivo o knjigovodstvenom pitanju i upućuju da se dio novca koji primaju iz proračuna knjiži kao ‘’obveza’’ – preciznije, onaj dio namijenjen projektima koji još uvijek nisu realizirani. Premda kod isplata iz državnog proračuna postoji pravilo da se neutrošen novac u njega mora uplatiti natrag, SNV objašnjava da je za dio svojih projekata zatražio produljenje rokova realizacije i da upravo tome služe sredstva koja danas posjeduje na računu.

Javno financiranje rada SNVa godinama je predmet osporavanja jednog dijela javnosti, uglavnom s krajnje desnog spektra motiviranog isključivo nacionalističkim pobudama, no povremeno su se pojavljivale i aluzije da HDZ i Plenković time zapravo kupuje naklonost predstavnika srpske nacionalne manjine u Saboru, odnosno tri glasa SDSS-a ključna za opstanak njihove parlamentarne većine, pa tako i vlasti. Na koncu, upravo SDSS jedan je od njegovih osnivača. Podatak da je samo u proteklih pet godina ovoj organizaciji isplaćeno više od 31 milijun eura – a samo u ovoj godini još polovica tog iznosa – sasvim sigurno će poslužiti kao argument njihovim oponentima, s time da treba napomenuti da se dio SNV-ovih aktivnosti pored državnih financira i sredstvima lokalnih samouprava.

Bivši potpredsjednik Vlade i član SDSS-a Boris Milošević bio je prisiljen napustiti Vladu nakon što je protiv njega USKOK pokrenuo istragu. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

S druge strane, Srpsko narodno vijeće doista ima značajnu ulogu u poboljšavanju položaja ove nacionalne manjine jer ono koordinira sva vijeća nacionalne manjine na lokalnim razinama i time zapravo, kako stoji u njegovim osnivačkim aktima, djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj i štiti njihova ljudska, građanska i nacionalna prava. Ono je osnovano još 1997. na temelju Erdutskog sporazuma i jedan je od ključnih faktora i uvjeta za mirnu reintegraciju okupirane istočne Slavonije u ustavni poredak Hrvatske. Nakon donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2002. godine, mijenja se način formiranja i organiziranja manjinskih vijeća, pa se ona biraju u svim jedinicama samouprave na čijem području broj Srba prelazi 1,5 posto. U jedinicama lokalne samouprave vijeća se biraju ako na tom području živi više od 200 pripadnika srpske manjine, a u jedinicama regionalne samouprave ako njihov broj premašuje 500. U slučajevima kada nije ispunjen barem jedan od ovih uvjeta, a na području samouprave živi najmanje 100 pripadnika manjine, bira se predstavnik. Mrežu SNV-a danas čini 144 vijeća i predstavnika, a ukupan broj vijećnika je 1744.

Javni novac SNV prima prije svega temeljem Operativnog programa za nacionalne manjine koji donosi Plenkovićeva vlada, a kanali za njegovo transferiranje su institucije poput Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjeta za nacionalne manjine i slično, a sve to na temelju programa rada ove organizacije za svaku pojedinu godinu. Izvješće koje je o njenom poslovanju u 2022. godini obavila i objavila revizorska tvrtka Werkmann nije pronašlo nepravilnosti, a poslovanje SNV-a od 2017. do 2021. provjeravao je lani i Sektor za proračunski nadzor Ministarstva financija i utvrdio da su ‘’za nadzirana sredstava iz državnog proračuna dostavljeni zakonom propisani izvještaji o potrošnji proračunskih sredstava s vjerodostojnom dokumentacijom kojom se dokazuje namjensko korištenje doznačenih sredstava’’. Dakle, premda Srpsko narodno vijeće iz godine u godinu prima sve veće iznose državnog novca, što kod mnogih budi sumnju u neki oblik pogodovanja ili barem kupovanja naklonosti iz HDZ-a i Vlade, zasad nema indicija da se ta sredstva troše nenamjenski.

Premda SNV prima svake godine sve veće iznose što kod mnogih budi sumnju u neki oblik pogodovanja ili barem kupovanja naklonosti iz HDZ-a i Vlade, zasad nema indicija da se ta sredstva troše nenamjenski

‘’Nakon što Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Savjet za nacionalne manjine prihvate program rada za pojedinu godinu, s njima potpisujemo ugovor koji detaljno regulira svrhu, način, poslovne postupke i vrijeme korištenja sredstava. Nakon toga slijedi dostavljanje sredstava, putem kvartalnih uplata, a ona se pravdaju tako što se svi troškovi upisuju u proračunske tablice po vrsti troška, a uz njih se skeniraju i prilažu svi ulazni računi, obračuni plaća i honorara, JOPPD obrasci, odluke, ugovori o suradnji i slično. Donatorima dostavljamo izvještaje i svu potrebnu dokumentaciju i od partnera s kojima imamo ugovore o suradnji, od lokalnih vijeća kojima dajemo podrške, kao i putne naloge uz obavezne izvještaje’’, opisali su u Srpskom narodnom vijeću za Nacional kompletnu proceduru.

Na upit o načinu trošenja proračunskog novca u ovoj godini odgovorili su opširnim opisom njihova programa rada, koji uključuje besplatnu pravnu pomoć prije svega povratnicima, za njih 1600, brojne komemoracije ‘’povodom ratova 40-ih i 90-ih’’, obnovu spomenika, umjetničku produkciju, istraživanja, izdavaštvo, razvoj i investicije, informiranje preko tjednika i portala Novosti te Televizije Vida koju razvijaju od prošle godine, Arhiv Srba, stvaranje muzejskog fonda za budući muzej Srba u Hrvatskoj, podršku područjima oštećenima potresom, pomoć povratnicima u teškim materijalnim uvjetima, koordinaciju rada manjinskih vijeća, Akademiju SNV-a, podršku obrazovanju na srpskom jeziku i kulturi, podršku drugim organizacijama poput Prosvjete, Privrednika, SDF-a, Srpskog doma Vukovar te izbjegličkim i antifašističkim organizacijama.

Podaci Državne riznice o dosadašnjim isplatama Srpskom narodnom vijeću iz državnog proračuna tijekom 2023. upućuju na poprilično povećanje jer mu je Vlada dosad transferirala čak 15.328.287,41 euro

‘’Posljednjih pet godina izdvajamo značajna sredstva za kapitalne investicije, odnosno izgradnju, rekonstrukciju i opremanje društvenih domova po manjim mjestima te kulturnih centara po većim gradovima. Izdvajamo domove u Glini i Vukovaru, Srpske kulturne centre u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Pakracu, Belom Manastiru, Slavonskom Brodu, Slatini i Kninu, studentsko ­ učenički centar u Zagrebu, izgradnju brojnih dječjih i sportskih igrališta na povratničkim i ugroženim područjima, nabavu informatičke i tehničke opreme za rad brojnih udruženja. Ukupno se radi o više od 400 različitih projekata’’, objasnili su u Srpskom narodnom vijeću za Nacional. Kako se proučavajući financijske izvještaje SNV-a i uspoređujući ih s iznosima uplaćenima toj organizaciji preko Državne riznice ipak mogu uočiti poprilične razlike – na prvi pogled vidljivo je da je stavka ‘’donacije iz proračuna’’ znatno manja od novca koji se ondje zbilja transferirao – u SNV-u su za Nacional detaljno objasnili svoje knjigovodstvene metode i objasnili da se prispjela sredstva knjiže na prihode, ali neka sredstva i kao ‘’obaveze’’ koje se tek nakon zatvaranja knjiže kao prihodi.

‘’Riječ je o dijelu primljenih sredstava koja ne predstavljaju prihod neprofitne organizacije u trenutku primitka, već prilikom ili u vremenu njihove namjenske realizacije, prema dinamici ostvarivanja programa, npr. kapitalnih investicija. Dakle, drugim riječima, preostali dio primljenih, a nerealiziranih proračunskih sredstava prikazan je pod obvezama u iznosu od 49.371.982 kune. U trenutku realizacije programa te se obveze umanjuju, a primljena sredstva iskazuju kao prihodi’’, kažu u SNV-u potvrđujući da je za dio odobrenih i plaćenih projekata zatraženo produljenje rokova za realizaciju pa je upravo stoga dio novca ostao još uvijek neutrošen.

Koncem prošle godine, naime, na računu su imali respektabilan iznos od 47.538.249 kuna koji se, kaže, trošio u idućem razdoblju. Tek treba vidjeti s kolikim će plusom SNV završiti 2023., odnosno ući u predizborno razdoblje i posljednje dane mandata Andreja Plenkovića. Podaci o ovogodišnjem izdvajanju za potrebe ove organizacije zasad su rasuti po različitim programskim stavkama i izvještajima, no dosad isplaćenih više od 15 milijuna eura upućuju na vrlo plodnu godinu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.