Znanstvenim kolokvijem posvećenim Faustu Vrančiću i snimanjem milenijskih fotografija fotografa Šime Strikomana u Pragu će se početkom idućeg tjedna obilježiti 400. godišnjica smrti velikog hrvatskog polihistora, izumitelja i leksikografa koji je dio svojeg života proveo u tome gradu.

Vrančić je od 1581. do 1594. živio u Pragu kao savjetnik rimsko-njemačkog cara te češkog i hrvatskog kralja Rudolfa II., što je uvelike odredilo njegovo djelovanje na više područja.

U sklopu projekta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”, Veleposlanstvo Hrvatske u Češkoj, Češko-hrvatsko društvo iz Praga i Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba obilježit će 400. godišnjicu njegove smrti znanstvenim kolokvijem te snimanjem triju milenijskih fotografija fotografa Šime Strikomana.

U ponedjeljak 9. listopada u Domu nacionalnih manjina u Pragu održat će se znanstveni kolokvij o Vrančiću na kojem će o Vrančiću, kao izumitelju svjetskog glasa, predavanje održati Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU, voditeljica projekta “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”.

Faust Vrančić dugi je niz godina boravio u Pragu čija mu je razvijena sredina bila poticaj da započne rad na djelima iz područja leksikografije, tehnike, filozofije, historiografije i književnosti.

“Svojim je profesionalnim, intelektualnim i duhovnim djelovanjem povezivao različite političke prostore Europe svoga doba. Djelima i značajem Vrančić nadilazi okvire nacionalne baštine, a vizionarskim projektima prerasta granice epoha”, ističe Borić u najavi događanja.

Sanja Vulić s Hrvatskih studija govorit će o hrvatskom jeziku u Vrančićevo doba, a Zrinka Blažević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o Misaonim horizontima i političkoj koncepciji Fausta Vrančića.

Vrančić se u Pragu, uz službu na dvoru, zanimao i za tehničke projekte te dovršio u rukopisu hagiografsko djelo “Život nikoliko izabranih divic”, objavljeno 1606. Također je u Pragu prikupljao i jezičnu građu za svoj “Rječnik pet najuglednijih europskih jezika” (latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog), prvi rječnik hrvatskog jezika, koji je dovršio i objavio u Veneciji 1595.

U utorak 10. listopada fotograf Šime Strikoman na Strossmayerovom trgu u Pragu snimit će tri milenijske fotografije posvećene trojici hrvatskih velikana povezanih s glavnim gradom Češke: uz Fausta Vrančića, to su Josip Juraj Strossmayer i Nikola Tesla.

Bit će to 591., 592. i 593. Strikomanova fotografija u sklopu projekta “Milenijska fotografija” koji realizira od 2000., te prvi puta da proslavljeni fotograf iz Vodica istom prigodom na jednoj lokaciji snima čak tri milenijske fotografije, i to uz pomoć praških vatrogasaca.

U snimanju će sudjelovati nekoliko stotina učenika osnovne škole Strossmayerovo náměstí koja se nalazi na Strossmayerovom trgu, a koja ove godine slavi svoju 110. godišnjicu. U čast tog jubileja učenici će formirati logo svoje škole koji se sastoji od natpisa “Stross” i četiri olovke.

Đakovački i srijemski biskup, političar i mecena Josip Juraj Strossmayer, osnivač HAZU-a, bio je od 1888. počasni građanin Praga gdje je nakon smrti 1905. dobio čak sedam ulica koje danas nove druga imena, a od 1925. ima i svoj trg koji Pražani zovu Štrosmajrák ili Štros, kao i Zagrepčani Strossmayerovo šetalište.

Na Strossmayerovom trgu je u veljači 2017., na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i hrvatskog Veleposlanstva u Pragu, postavljena spomen-ploča u Strossmayerovu čast.

Svjetski poznati hrvatski izumitelj Nikola Tesla je 1880. jedan semestar studirao filozofiju na Karlovu sveučilištu u Pragu, a 1936. postao počasni doktor Češkog visokog tehničkog učilišta. U Pragu ima i svoju ulicu u kojoj mu je 2014., temeljem inicijative Hrvatsko-češkog društva i uz financijsku potporu Grada Zagreba postavljen spomenik.

Strossmayerov trg i Ulica Nikole Tesle dvije su najpoznatije “hrvatske” javne površine u Pragu, kao što su u Zagrebu najpoznatije “češke” ulice Masarykova i Praška.

U spomen Nikoli Tesli učenici škole Strossmayerovo náměstí svojim će tijelima formirati natpis Tesla i znak munje, dok će milenijska fotografija posvećena Vrančiću imati motiv njegovog najpoznatijeg izuma – padobrana.

Komentiraj

FOTO:HINA / Javno dobro
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.