Interna poslovna prezentacija mađarskog MOL-a i nedavno sintetizirane i objavljene, javno dostupne informacije otkrivaju kako je hrvatski premijer Andrej Plenković, u dogovoru s vodećim ljudima MOL-a, trasirao put protagonistu plinske mega-afere Damiru Škugoru na mjesto direktora Inina Sektora trgovine prirodnim plinom, otkud je Škugor preko privilegirane pljačke lansirao tvrtku OMS Upravljanje u sam vrh hrvatskog gospodarstva.

To su ključne okolnosti koje su omogućile da OMS Upravljanje u 2022. ostvari dobit od preko milijardu kuna i zahvaljujući privilegiranoj preprodaji plina smjesti se među top 5 najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, preskočivši po visini dobiti čak i tvrtke poput Plive, Lidla i Hrvatskog Telekoma. Pritom su tu dobit ostvarili s jednim ili dvoje zaposlenih te na povlaštenom mešetarenju plinom pretekli korporacije koje zapošljavaju tisuće radnika.

To je ujedno i ključni razlog zašto, unatoč potpuno neodrživoj situaciji da je uhvaćen u višestrukim teškim lažima vezano uz kontakte i dopisivanje sa suvlasnikom OMS Upravljanja i protagonistom plinske afere Goranom Husićem, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović ne samo da nije sam podnio ostavku ili dao svoj mandat na raspolaganje, već i dalje uživa povjerenje premijera Andreja Plenkovića.

Zato više Nacionalovih visokih pravosudnih izvora smatra da Plenković ima “debeli razlog” štititi Filipovića, i to zato što ga se preko njemu bliskih ljudi može povezati s tom aferom.

Upravo je Plenković, tvrde i visoki Nacionalovi izvori bliski Ini, u dogovoru s vodećim ljudima MOL-a, omogućio glavnom protagonistu plinske mega-afere Damiru Škugoru da bude postavljen na mjesto direktora Inina Sektora trgovine plinom. Ta je operacija izvedena 2021., nakon što je MOL u dogovoru s Plenkovićem smijenio niz operativnih direktora u Ini, a među njima i tadašnju Škugorovu šeficu na čije je mjesto potom postavljen upravo on. Postoji čak i videosnimka koja potvrđuje da je Plenković osobno povezan s tim smjenama. Osim toga, Nacionalovi izvori još su ranije svjedočili da je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon tvrdio da je upravo Plenković preko tadašnjeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića tražio da Škugor bude postavljen na tu poziciju. S mjesta direktora Sektora trgovine prirodnim plinom Škugor je utjecao na odluku da u biznis s trgovinom plinom uđe tvrtka OMS Upravljanje, čiji su osnivači bili šef Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak i poduzetnik Goran Husić. Ta je tvrtka osnovana krajem 2019., zatim je 2020. poslovala bez prihoda i s gubitkom da bi već 2021. ostvarila dobit od 117 milijuna kuna, a 2022. dobit od preko spomenutih milijardu kuna.

Jedan od ključnih aktera te afere, Goran Husić, na vrhuncu te rabote, u svibnju 2022. godine, dopisivao se s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem. A upravo je Plenković omogućio Škugoru da dođe na poziciju s koje je sa svojim kompanjonima mogao sve to organizirati.

Zato premijer, kako smatraju Nacionalovi izvori, štiti Filipovića unatoč činjenici da u tajnom spisu plinske mega-afere postoji najmanje 30 stranica prepiske između Filipovića i Gorana Husića, suvlasnika tvrtke OMS Upravljanje preko koje je iz Ine izvučeno više od milijardu kuna. Filipović je i iz svog i iz Husićevog mobitela obrisao poruke koje mu je slao putem aplikacije WhatsApp, ali tragovi tih poruka ipak postoje.

Najveći dio te prepiske odvijao se u svibnju 2022. godine, usred najveće pljačke Inina plina koja je tada bila na svom vrhuncu. Kao rezultat te pljačke, za koju USKOK ni nakon 10 mjeseci od uhićenja Damira Škugora, Gorana Husića, Josipa Šurjaka i ostalih aktera te afere nije podigao optužnicu, tvrtka OMS Upravljanje našla se među pet najuspješnijih hrvatskih tvrtki po visini dobiti.

Prema podacima FINA-e koje je nedavno objavio Jutarnji list, tvrtka OMS Upravljanje, preko koje je izvršena pljačka Inina plina, a čiji su osnivači bili Goran Husić i Josip Šurjak, u 2022. godini imala je skoro 1,2 milijarde kuna prihoda – konkretno, 1.198.052.452 kuna prihoda – te je ostvarila dobit od 1,03 milijarde kuna, što je u odnosu na 2021. godinu iznosilo čak 887 milijuna kuna više odnosno čak 620,77 posto više.

Time se ta tvrtka svrstala u sam vrh, to jest na peto mjesto Top 100 najvećih kompanija u 2022. godini po dobiti (prije oporezivanja) na listi Jutarnjeg lista. Iznad OMS Upravljanja u 2022. godini na toj su listi bili samo Ina, Zagrebačka banka, Privredna banka i Erste&Steiermärkische Bank. Primjerice, cijela Erste banka imala je prihod od 3,6 milijardi kuna i dobit prije oporezivanja od “svega” 1,2 milijarde kuna, samo nešto malo više nego OMS Upravljanje. Iza OMS Upravljanja po iznosu dobiti nalaze se tvrtke kao što su Pliva, OTP banka, Hrvatski Telekom, Tankerska plovidba, SuperSport, Valamar Riviera i druge najuspješnije hrvatske tvrtke. Dobit cijele Plive iznosila je 896 milijuna kuna, dakle, za oko 110 milijuna kuna manje od dobiti OMS Upravljanja. Lidl Hrvatska, pak, najuspješniji trgovački lanac po podacima FINA-e, ostvario je “tek” 485 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja 2022. godine i na listi je desetak mjesta ispod OMS Upravljanja.

Ti podaci samo ilustriraju kakva se ogromna svota našla na računu Dane Škugora, oca glavnog protagonista plinske mega-afere Damira Škugora, direktora Sektora trgovine plinom u Ini koji je omogućio Goranu Husiću i Josipu Šurjaku da Inin plin kupuju preko tvrtke Plinara istočne Slavonije po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megavatsatu, preprodavajući potom megavatsat i za 210 eura tvrtki u Švicarskoj da bi Ina potom od iste te tvrtke jednake količine plina kupovala nazad po tržišnim cijenama.

Jedna od poruka koje je Nacional objavio, a koju je Goran Husić 30. svibnja u 19 sati i 10 minuta poslao Davoru Filipoviću, glasila je:

“Jesi možda ti pogledao što sam ti poslao za Plin. Po pitanju Mađara.”

Tri minute prije toga, u 19 sati i 7 minuta, Filipović je Husiću poslao dokument u PDF-u naziva Article_20085246_215.

U to vrijeme Filipović je već bio na dužnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja. On je tu dužnost preuzeo 29. travnja 2022. od dotadašnjeg ministra Tomislava Ćorića. Dakle, u vrijeme kad mu je Husić poslao spornu poruku u kojoj ga oslovljava s “ti”, Filipović je već mjesec dana bio ministar, a način na koji mu Husić piše sugerira da se jako dobro poznaju.

Uostalom, jedna od glavnih prepiski između njih dvojice odvijala se deset dana ranije, 20. svibnja. U 12 sati i 52 minute Husić piše Filipoviću:

“Nastavno na jučerašnji razgovor oko izvoza.” Što sugerira da su njih dvojica 19. svibnja razgovarali.

U sljedećoj poruci, poslanoj u 12 sati i 55 minuta, Husić piše Filipoviću:

“Poslao sam ti Svibanj od 1-19 (odnosno do jučer).”

Točno u 13 sati Husić šalje još jednu poruku:

“Prvi slajd sa datumima je u Megavat sat za vremenski period 1-8.5. isti takav je sljedeći samo u metrima kubnim (da se lakše snađeš, ne znam kako ti inače komuniciraju oko količine, pa da imaš u oba) i tako ide svaki sljedeći tjedan.”

Zatim Husić u 13 sati i 8 minuta šalje Filipoviću sljedeću poruku, iz koje se jasno vidi da on s ministrom komunicira o količini plina u hrvatskom plinskom sustavu – i to dok kompanija u kojoj je on suvlasnik naveliko pljačka Inu.

“Ja ću za primjer uzeti 01.05.

ULAZI U SUSTAV:

Proizvodnja plin (INA)

15.621 Mwh/dan

LNG (terminal-uplinjavanje)

61.924 Mwh/dan

Uvoz SLO

4.826/dan

Uvoz MAĐ

441 Mwh/dan

Ukupno: 82.780 Mwh/dan

IZLAZI IZSUSTAVA (potrošnja-izvoz)

Krajnji kupci

-tvrtke

16.848 Mwh/dan

Distributivna područja (gradovi-domaćinstva)

13.714 Mwh/dan

Okoli (skladištenje)

7660 Mwh/dan

Izvor (mađarska)

44.559 Mwh/dan.”

U sljedećoj poruci, poslanoj u 13 sati i 12 minuta, Husić piše:

“Kada pogledaš od 61.924 Mwh/dan koje LNG uplini, 44.559 Mwh/dan izveze se prema MAĐARSKOJ (razlika između ta dva iznosa je 17.360 Mwh/dan (to je vjerojatno HEP-ova i INA-na količina). Zaključak ti donesi (dali mađari izvoze količine iz HR ili ne).”

Dalje Husić nastavlja pisati Filipoviću u 13 sati i 17 minuta:

“jučer (Vidjeti ćeš iz prezentacije) je bilo zagušenje prema Mađarskoj i puno je izvezeno na Rogatec (SLO) 6.360 Mwh. Jer se nešto više UPLINILO na LNG-u pa nisu imali gdje nego preko Slovenije.”

Ttvrtka OMS upravljanje imala je 2022. s jednim ili dvoje zaposlenih dobit od 1,03 milijarde kuna, dok je cijela Erste banka imala dobit od 1,2 milijarde kuna, Pliva 896 milijuna, a Lidl ‘tek’ 485 milijuna kuna

U 13:23 Husić još piše:

“Ne manje bitno, da ne uzmem zasluge. Kolege iz onih knjiga je to EKSPEDITIVANO odradio.”

Zatim se u prepisci pojavljuje jedna poruka Davora Filipovića, koja je – obrisana, ali se vidi da je bila poslana 20. svibnja u 14 sati.

Na to mu Husić u 14 sati i 7 minuta odgovara:

“To sam poslao da imaš instant informaciju. Tako to njihove tvrdnje nisu baš dobro namjerne.A, kada se sljedeći tjedan vidimo… procamo (pričamo, op.a.).”

To znači da su se Husić i Filipović vjerojatno vidjeli u tjednu između 23. i 29. svibnja 2022. godine i da bi istražitelji USKOK-a informacije o tom sastanku temeljem tajnog praćenja sudionika trebali imati u spisu.

U ponedjeljak 30. svibnja, na Dan državnosti, nastavljena je već ranije citirana prepiska između Filipovića i Husića u kojoj Husić, nakon što mu je Filipović poslao PDF ‘article_20085246_215’, ministra pita: “Jesi možda ti pogledao što sam ti poslao za Plin. Po pitanju Mađara.”

A na Filipovićev PDF potom Husić odgovara:

“Koliko je meni poznato JANAF ima kapacitet za njih i to bez problema. Samo neka ne dovoze iransku naftu.”

Što znači da je Husić s Filipovićem, osim o plinu koji ulazi u hrvatski plinski sustav i izlazi iz njega, komunicirao i o nafti koju transportira JANAF.

Na isti PDF koji sadrži Filipovićev ‘article_20085246_215’, Husić je potom ponovno replicirao, u 19 sati i 20 minuta, i to tako da se preslika tog dokumenta vidi u poruci pa je zato Filipović nije mogao posve obrisati. Napisao je sljedeće:

“Možda bi bilo dobro da ih na sastanku upozoriš kako će se cijene u RH povećati do kraja godine za transportne kapacitete kako Nafte, tako i Plina. (Austrija je već povećala cijene transporta preko cijevi, sigurno će i svi drugi. A ipak da imaš mogućnost povećati cijenu, ako bude potrebe. Zasigurno će potrebe biti.”

U 19 sati i 23 minute Husić dodaje:

“Bolje imati opciju mogućeg povećanja cijene, a ovo je prilika za pravovremenu najavu.”

Nakon toga, u 19 sati i 32 minute, Davor Filipović šalje poruku Goranu Husiću, ali je sadržaj te poruke obrisan.

Obrisao ju je Davor Filipović, moguće i u trenutku kad je javnost 27. kolovoza 2022. godine saznala za uhićenje dotad javnosti malo poznatog Damira Škugora, Gorana Husića, ali i predsjednika Hrvatske odvjetničke komore Josipa Šurjaka.

Upravo Škugor i Šurjak dovode se u razne relacije s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Odvjetnik Josip Šurjak, drugi suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje preko koje je iz Ine izvučeno više od milijardu kuna, Plenkovićev je dobar poznanik s fakulteta, a glavni protagonist afere Damir Škugor bio je premijerov favorit za preuzimanje uloge predsjednika Uprave HEP-a umjesto aktualnog šefa Frane Barbarića. Iako je premijer tvrdio da ne zna tko je Škugor, portal Objektivno.hr u vrijeme kad je otvorena ta afera objavio je fotografije s jednog skupa HDZ-a na kojima je Plenković u Škugorovu društvu.

Iako je riječ o jednoj od najvećih pljački u povijesti Hrvatske, optužnicu u tom slučaju USKOK još uvijek, ni 10 mjeseci od uhićenja većine aktera, nije podigao.

“Afera je naglo prigušena kao nijedna do sada. Pitam se je li i AP u toj aferi. Onaj odvjetnik Škugor njegov je frend iz mladosti, a lova je prevelika za te likove”, rekao je za Nacional jedan od visokih pravosudnih izvora.

Bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić za portal Nacional.hr znakovito je rekao: “Pitanje je – je li Husić i s premijerom na ti? To bi objasnilo puno toga.”

Inače, Damiru Vanđeliću mandat u Nadzornom odboru Ine istekao je 18. prosinca 2021. godine i nakon toga u Nadzorni odbor imenovan je upravo Davor Filipović, tada poznat javnosti kao neuspješan HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba i profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Filipović je dobio mandat na šest mjeseci – i odmah po isteku tog perioda premijer Plenković imenovao ga je ministrom u svojoj Vladi.

Otprilike dva mjeseca prije Filipovićeva imenovanja, tvrtka OMS Upravljanje počela je otkupljivati Inin plin preko tvrtke Plinara istočne Slavonije, koja je pod kontrolom Vukovarsko-srijemske županije i nedavno zbog druge afere uhićenog župana Damira Dekanića, ali i tamošnjeg HDZ-a čiji je šef inače ministar obrane Mario Banožić.

No velika pljačka plina u Ini počela se događati nakon što je najprije s mjesta direktorice Sektora trgovine plinom smijenjena Davorka Tancer. Njezina je smjena odrađena kao dio šireg paketa smjena koje je vrh MOL-a odradio u dogovoru s Plenkovićevom vladom.

Naime, izvori s neposrednim saznanjima o zbivanjima u Ini Nacionalu su krajem ljeta 2021. godine otkrili da je u prethodnih par mjeseci na raznim razinama smijenjeno devet značajnih osoba unutar Ine: operativni direktor Maloprodaje Vlatko Dujanić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje ugljikovodika Tvrtko Perković, operativni direktor Rafinerijske prerade Stjepan Nikolić (pozicije sve trojice navedenih su odmah ispod Uprave), potom direktor Projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji Rijeka (DCU) Laszlo Boda (jedini Mađar među otpuštenima), direktor Strateškog razvoja Ine Damir Miletić, direktor Odjela za razvoj projekta biorafinerije Mladen Ištuk, direktorica Odjela korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću Marina Burazer, direktor Odjela domaće prodaje Andrej Šolaja i direktorica Razvoja poslovanja s prirodnim plinom Davorka Tancer.

Nacionalu je tada dostavljena i senzacionalna interna videosnimka sa zoom-konferencije menadžmenta mađarske MOL Grupe od 5. ožujka 2021., na kojoj Gabriel Szabó, član Nadzornog odbora Ine i potpredsjednik Upravnog odbora MOL Grupe za rafinerijsku preradu, kaže:

“Ovu smo smjenu odradili u dogovoru s hrvatskom vladom kao drugim suvlasnikom koji nam je odobrio ovaj potez i to je pozadina ove smjene.”

To se odnosilo na tada posve „svježu“ smjenu operativnog direktora Rafinerija i marketinga Stjepana Nikolića, koja je u tišini obavljena krajem veljače te godine. Informacija o njegovoj smjeni nije bila ni objavljena na Ininim korporativnim stranicama, a Szabó je na pitanje odgovorio riječima:

„Kao što vam je poznato, imam prilično nov tim oko sebe. Još uvijek ima promjena i ne možete biti sigurni da ćete svoju poziciju zadržati na dulji vremenski rok. Ovu smo smjenu odradili u dogovoru s hrvatskom vladom kao drugim suvlasnikom koji nam je odobrio taj potez i to je pozadina ove smjene.“

Poslovi postavljanja i smjena operativnih direktora, prema Zakonu o trgovačkim društvima i Ininim internim dokumentima, isključivo su u nadležnosti Uprave Ine. No budući da MOL u svojim rukama drži sve procese u Ini, ne mareći pritom previše za zakone, ta videosnimka razotkrila je da Mađari u Ini ne samo da ne funkcioniraju sukladno važećim zakonima, nego ih izigravaju u izravnom dogovoru s Vladom Andreja Plenkovića. Iz te snimke proizlazi da je hrvatski premijer Andrej Plenković sklopio tajni pakt s mađarskim MOL-om te da se bavio nečim za što uopće izravno nisu nadležni ni on ni Ministarstvo gospodarstva.

Da je Plenković u dogovoru s MOL-om i da su smjene operativnih direktora u Ini možda provedene upravo s ciljem da se maknu ljudi koji su mogli primijetiti da je Ina oštećena za milijardu kuna, sugerira i tvrdnja izvora, koji je spreman svjedočiti i na sudu, a koji je Nacionalu u rujnu prošle godine, netom nakon uhićenja Škugora i ekipe, otkrio kako je tadašnji predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon najmanje jednom izjavio da je upravo premijer Andrej Plenković 2019. urgirao da se Škugora postavi na mjesto direktora Sektora za trgovinu prirodnim plinom, dakle, na poziciju koja mu je omogućila da organizira prodaju plina tvrtki u vlasništvu svojih prijatelja s kojima je podijelio zaradu od oko milijardu kuna – i potom vrtoglavi iznos od oko 500 milijuna kuna “pospremio” na tekući račun svog oca.

Dva neovisna izvora navela su tada kako je Fasimon izjavio da je on to zaključio nakon razgovora koji je vodio s tadašnjim ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem. Prema tim navodima, za postavljanje Škugora na tu poziciji izravno se kod Fasimona zauzeo Ćorić, ali navodeći da on samo prenosi želju premijera Plenkovića.

Jedan od Nacionalovih izvora koji o tomu ima neposredna saznanja, rekao je:

“Prilikom forsiranja izbora Škugora svima relevantnima u sustavu rečeno je da je to ministar tražio u ime premijera.”

‘Afera je naglo prigušena kao nijedna do sada. Pitam se je li i AP u toj aferi. Onaj odvjetnik Škugor njegov je frend iz mladosti, a lova je prevelika za te likove’, rekao je visoki pravosudni izvor

Budući da je Tomislav Ćorić tada ostao nedostupan za komentar tih navoda, izvor iz zagrebačkog HDZ-a koji dobro poznaje Ćorića i njemu je blizak, kategorički je ustvrdio:

“Škugor je godinama bio glavni u tom dijelu poslovanja plinom. I prije naše vlade bio je direktor službe u tom plinskom poslovanju. No bila je reorganizacija i potom je on došao na mjesto direktora sektora umjesto dotadašnje direktorice. To nije tražio Ćorić niti je on bio ičiji messenger. Neka tumači tko kako hoće, ali Ćorić nema nikakve veze s nečasnim radnjama u Ini. Niti ga je Ćorić gurao u Inu niti u HEP.”

Visoki pravosudni izvori otkrili su nedavno Nacionalu da je Škugor imao i tajne račune u Mađarskoj. Je li pola milijarde kuna, koliko je pospremio na račun svog oca Dane Škugora, želio prebaciti na te mađarske račune ili pak neke druge, kao i je li sav taj novac ili dio novca bio namijenjen trećim osobama, trebao bi otkriti USKOK

Škugor je direktorom Sektora trgovine prirodnim plinom u Ini postao 2021., nakon što je smijenjena Davorka Tancer s kojom je on i prije toga u tom sektoru blisko surađivao i – kako ispada – čekao priliku za promaknuće, koju mu je vrh MOL-a u suradnji s premijerom Plenkovićem i osigurao.

A on je pak upravljanje energetskim sektorom u vrijeme izbijanja ruske agresije na Ukrajinu i najveće energetske krize u novijoj povijesti, povjerio u ruke neiskusnog Davora Filipovića, čovjeka koji se o plinskim i naftnim kretanjima, kako se čini, informirao i savjetovao s Goranom Husićem, akterom najveće pljačke plina iz Ine.

Damir Filipović imenovan je članom Nadzornog odbora Ine 20. prosinca 2021. godine, šest mjeseci prije no što će postati ministar. On je u to vrijeme ujedno bio i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskih šuma, gdje je sjedio i general Mladen Mikolčević – koji je povezan s Goranom Husićem i koji je od njega otkupio tvrtku Only Men Stuff koja je u vrijeme pandemije prodavala Ini zaštitne maskice.

A Nacional je još u rujnu prošle godine otkrio da je ministar Filipović uhvaćen u tajnim mjerama s protagonistima plinske afere koje je USKOK pratio.