Od srpnja 2021. do danas Hrvati uzimaju sve više i više nenamjenskih gotovinskih kredita i u tome ih ne sprečavaju ni rastuće kamatne stope.

Vrijednost ‘gotovinaca‘ koji se koriste za financiranje sitnijih projekata, kupnju automobila i financiranje ostale potrošnje u Hrvatskoj je u prosincu prošle godine iznosila gotovo osam milijardi eura, što je udio od 36,7 posto vrijednosti svih kredita, piše N1.

U odnosu na prosinac 2022. godine, vrijednost gotovinskih kredita porasla je za čak 10,9 posto u prosincu 2023., a rast na mjesečnoj razini iznosio je pola posto, što je najviša stopa mjesečnog rasta još od svibnja 2019. godine.

Analitičari Raiffeisen banke smatraju je do snažnog rasta potražnje za ‘gotovincima’ došlo zbog “snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih, ali i realnih plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama uslijed inflatornih pritisaka u posljednje dvije godine”.

U uvjetima rasta nominalnih plaća može se očekivati nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. U najvećim bankama uvjeti kredita gotovo su isti, uz jednu bitnu razliku – kamatu.

Prema podacima iz informativnog izračuna Hrvatske narodne banke, sedam najvećih banaka u Hrvatskoj nudi maksimalan iznos nenamjenskog gotovinskog kredita od 40 tisuća eura na najdulji rok od 120 mjeseci, tj. čak 10 godina. Varijabilne kamatne stope uopće nisu u ponudi najvećih banaka, već se ovi krediti nude uz fiksni kamatnjak u rasponu od 5,9 do 7,44 posto.

Najbolje prolaze klijenti državne Hrvatske poštanske banke, u kojoj se može dobiti gotovinski kredit uz kamatu od 5,9 posto. Tek je nešto skuplja Erste banka s kamatom od 6,06 posto. Kamate od 6,7 i 6,91 posto nude OTP i najveća domaća banka, Zagrebačka banka. Tri banke s najvišim kamatama na ‘gotovince’ su PBZ (7,21), Addiko Bank (7,23) i Raiffeisen (7,44 posto). No, riječ je o HNB-ovim informativnim izračunima pa posjet poslovnici banke može uroditi i nižim kamatama.