TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: ‘Ponosan sam da u odnosu na bivšu vlast mi nemamo nijednu korupcijsku aferu’

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević govori o situaciji u Zagrebu nakon ovoljetne oluje koja je ostavila nered na ulicama i problemima s neadekvatnim zbrinjavanjem otpada

Na početku još jedne vruće zagrebačke jeseni, nakon oluje epskih razmjera, kritika zbog nepokošene trave i neadekvatnog zbrinjavanja otpada, što je i dalje gorući problem hrvatske metropole, tjednik Nacional razgovarao je sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, koji ulazi u treću godinu mandata.

NACIONAL: Ovih dana ponovo je aktualno pitanje ilegalnih migranata. Slovenija je zbog opasne sigurnosne situacije u svijetu privremeno ukinula Schengen, kao i još osam zemalja EU-a. U Zagrebu ima puno tražitelja azila, stranih radnika, migranata. Kako Zagreb rješava ta pitanja i bojite li se da bi se među njima mogli naći potencijalni teroristi?

Migranti, azilanti i strani radnici su različite kategorije. Migranti samo prolaze kroz Hrvatsku u zapadnoeuropske zemlje, a tražitelja azila nema tako puno. Suspenzija Schengena je odgovor na opasnost od terorizma zbog situacije u Izraelu, a Hrvatska je na vanjskoj granici Europske unije. Međutim, ako govorimo o stranim radnicima u Zagrebu, njih ima dosta zato što postoji potreba za radnom snagom, a država određuje kvote koliko će ih biti. Krajem ove godine predstavit ćemo paket za integraciju stranih radnika, a posebice učenje hrvatskog jezika, kako bi i Zagreb dao doprinos nečemu što je prije svega nacionalna politika. Inače, što se tiče opasnosti od terorizma, time se bave državne institucije, tajne službe i MUP. No nemam neke strahove oko toga.

NACIONAL: Hoće li koalicija SDP-a i Možemo! u gradu opstati i vjerujete li da ćete zajednički formirati vlast na nacionalnoj razini nakon parlamentarnih izbora? Naime, vaša koalicija u gradu bila je prilično ugrožena, a nova predsjednica Kluba zastupnika SDP-a Tanja Sokolić u Skupštini Grada Zagreba navodno vam nije posebno sklona i na tragu je politike smijenjenog Viktora Gotovca. 

Ne slažem se s tom tezom. Imali smo nekoliko dobrih sastanaka na kojima je bila i nova predsjednica Kluba SDP-a Tanja Sokolić. Suradnja s SDP-om i dalje je korektna, a razdoblje bivšeg predsjednika gradskog SDP-a Viktora Gotovca je iza nas. Nedavno smo imali sastanak o novom proračunu za sljedeću godinu, na koji je SDP došao sa svojim prijedlozima koje smo mi većinom uvažili.

NACIONAL: Ali oni tvrde da ne uvažavate njihove prijedloge i da ih onda predstavljate kao svoje?

Nije točno, većinu prijedloga smo prihvatili. Nedavno smo zajednički s SDP-om predstavili Antikorupcijsku platformu Zviždač. Jer u krajnjoj liniji, to i jest bila inicijativa SDP-a i dio našeg koalicijskog sporazuma. Sve što smo se dogovorili, to smo i proveli. Jedan primjer je Riznica, koja je također u koalicijskom sporazumu između Možemo! i SDP-a. To je vrlo kompleksan projekt, koji ne možemo riješiti u godinu dana, pa ćemo ga rješavati u fazama. Prva faza je objedinjeni obračun plaća za sve gradske ustanove, koji će biti proveden sljedeće godine. Nema tu nikakve fige u džepu. Ono što se dogovorimo, na tome radimo. Vjerujem da ćemo opet osvojiti mandat u Gradu Zagrebu, a što se tiče nacionalne razine, tu se tek zahuktavamo s kampanjom za nacionalne izbore.

NACIONAL: Zato je HDZ cijelo vrijeme u kampanji i optužuje opoziciju da je nesposobna i nesložna…

Pa vidjeli ste što se dogodilo kada smo predstavili Sandru Benčić kao premijersku kandidatkinju. Odmah su joj blokirali račune zbog duga od 300 eura jednom teleoperateru. Onda se odjednom pojavila informacija o prodavanju petardi prije 18 godina. To samo pokazuje da nam ništa ne mogu naći, a htjeli bi. Ako je to najgore što joj mogu naći, znači da Sandra nema mrlje.

NACIONAL: Usprotivili ste se namjeri države da preuzme upravljanje svim bolnicama u Hrvatskoj i podnijeli ustavnu tužbu zato što bi Grad Zagreb izgubio osnivačka prava nad bolnicom Sveti Duh. Mislav Herman, predsjednik gradskog HDZ-a, optužio vas je da time blokirate korištenje europskih 375 milijuna eura iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost te uskraćujete taj novac hrvatskim bolesnicima. Jeste li o tome razgovarali s premijerom ili ministrom Berošem? 

Ustavnu tužbu nismo podnijeli samo mi kao gradska uprava, već i Gradska skupština Grada Zagreba. Razlog za takvu odluku Vlade navodno je objedinjena javna nabava kao uvjet za povlačenje novca iz NPOO-a. Ja sam im objasnio da smo mi, kao Grad koji je osnivač, spremni na objedinjenu javnu nabavu. A što se tiče cijele te priče, Grad Zagreb je u KB Sveti Duh uložio preko 40 milijuna eura u posljednjih nekoliko godina.

NACIONAL: Bilo je puno skandala oko te bolnice i na kraju je ravnateljica Ana-Maria Šimundić dala ostavku.

Vidjeli ste kakva se medijska hajka digla na bivšu ravnateljicu, koja je jedna od najcitiranijih i najboljih svjetskih znanstvenica. Ona je na kraju, nažalost, dala ostavku, prije svega radi bolnice, u kojoj su javni pritisak trpjeli svi zaposlenici. Naime, ako se sjećate, cijela bolnica povlačila se po medijima svakoga tjedna. Još uvijek traje istraga o tome tko je onu strašnu snimku iz mrtvačnice pustio u medije i kada je ona nastala. I sad se odjednom preko noći sve promijenilo. Nakon ostavke Ana-Marije Šimundić nema više hajke. Mi ćemo se boriti za bolnicu Sveti Duh, a Ustavni sud mora to presjeći što prije. Išli smo preko Gradske skupštine kako bi se na to mogao primijeniti rok od mjesec dana. Bilo bi dobro da Ustavni sud donese odluku do kraja godine s obzirom na rokove za prebacivanje upravljačkih prava na državu od 1. siječnja 2024. Mi ćemo poštovati odluku Ustavnog suda jer smo legalisti.

‘Prošle su više od dvije godine, upravljamo s tri milijarde eura godišnje i do sada uz nas nije vezana nijedna afera. Ako netko misli da se to podrazumijeva u hrvatskoj politici, neka se malo osvrne oko sebe’

NACIONAL: Znamo da su vam ta pitanja dosadila, ali borba protiv smeća i dalje traje iako ste najavili sedam novih mjera. Građani su nezadovoljni jer su očekivanja na tom planu bila najveća. 

Razumijem građane, ali mi radimo nešto što se punih 20 godina nije radilo. To ne može ići preko noći, a to sam rekao i kada smo uvodili ovaj model zbrinjavanja otpada. Nijedan grad u Europi nije to uspio posložiti u godinu dana. Međutim, ne može se reći da ovo nije imalo efekta. Ne postoji grad u Hrvatskoj koji je u godinu dana uspio toliko povećati odvajanje otpada.

NACIONAL: Ali to se na ulicama ne vidi jer su pune smeća, a odvoza nema dovoljno.

Vidi se u smislu ciljeva koje smo isto tako obećali – a to je da ćemo povećati odvajanje otpada, kao i da ćemo uvesti pravedan sustav. Odnosno, da će oni koji više odvajaju plaćati manje jer će trebati kupovati manje plavih vrećica. Vidjet će se to i na manjim financijskim penalima koje bismo mi kao Grad plaćali da nemamo odvajanje. Mi smo dužni odvajati, to su europske direktive koje je Hrvatska kao članica preuzela. Da ne odvajamo, penaliziralo bi se Grad Zagreb, a to bi značilo manje novca za ulaganje u kamione, kontejnere, radnike i tako dalje. Što se tiče odvoza, povećali smo broj odvoza s obzirom na ogromne količine odvojenog otpada. Izuzev Splita, imamo najveći broj odvoza od svih gradova, uz jednu od najnižih cijena u Hrvatskoj. I zapošljavamo još 200 novih ljudi.

NACIONAL: Prema Izvješću Holdinga, podbacio je projekt „plave vrećice“ na kojem je Grad izgubio milijune kuna, prije svega zato što ih ljudi ne kupuju? 

Nije Grad izgubio novac. Kada smo mi preuzeli upravljanje Gradom, Čistoća je imala otprilike 30 milijuna eura gubitka godišnje. Mi smo taj gubitak smanjili na otprilike 11 milijuna eura.

NACIONAL: Ali i dalje je to gubitak…

Nastojat ću objasniti zašto. Zato što Grad Zagreb ima najmanju fiksnu naknadu za zbrinjavanje otpada u cijelom okruženju. Zagreb ima cijenu manju od šest eura. Velika Gorica 9,4 eura, Zaprešić 8,25 eura, Samobor 10,6 eura, Varaždin 12,15 eura i tako dalje.

NACIONAL: Ali složit ćete se da je dojam, bez obzira na dobre namjere, loš?

Kao prvo, sada je već tridesetak podzemnih spremnika postavljeno u gradu. Do proljeća sljedeće godine bit će ih ukupno 150. Ljubljani je trebalo 10 godina da to riješi u centru grada, a mi ćemo to riješiti u dvije godine.

NACIONAL: Renato Petek, vaš vjerni kritičar iz SDP-a, tvrdio je da time pogodujete tvrtki Komop koja je poklonila dva spremnika Gradu Zagrebu?

Neka tvrdi tko god što hoće. Najviše sam ponosan na činjenicu da u odnosu na bivšu vlast, čije su korupcijske afere izlazile svakoga tjedna, mi nemamo nijednu. Nula. Prošle su više od dvije godine, upravljamo drugim najvećim proračunom u zemlji – otprilike, tri milijarde eura godišnje – i do sada uz nas nije vezana nijedna korupcijska afera. Ako netko misli da se to podrazumijeva u hrvatskoj politici, neka se malo osvrne oko sebe.

NACIONAL: Ali sve više se čuje teza: nije dovoljno da ne kradu!

Naravno da nije. Da se vratim zbrinjavanju otpada u centru grada, tamo se postavljaju podzemni spremnici. Neće više biti ni zelenih otoka u centru, a polovinu zelenih otoka u drugim dijelovima grada zamijenit će 900 polupodzemnih spremnika u sljedeće tri godine, osobito tamo gdje imamo jako puno kontejnera za plastiku, pokraj nebodera i velikih zgrada. Odlučili smo da boksove sad ipak možemo financirati iz proračuna, a ne iz pričuve višestambenih zgrada. Sad si to možemo priuštiti nakon što smo stabilizirali financije Grada, a o tom uspjehu mogu govoriti do sutra ako treba. Kreditni rejting Grada rastao je triput u dvije godine.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević posjetio je redakciju Nacionala gdje se susreo s glavnim urednikom Berislavom Jelinićem i glavnom urednicom Radio Nacionala Zrinkom Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Još uvijek nije riješeno pitanje kompostane protiv koje se bune građani Resnika, nije zatvoren Jakuševec, a neće ni biti do kraja ovog mandata, a smrdi više nego ikada. Kakav je plan da se u sljedeće dvije godine ipak nešto od toga ostvari?

Jakuševec je uvijek smrdio i po svim mjerenjima koja provodimo, a inspekcija je tamo svakoga tjedna, nije ništa gore negoli je bilo prije. No sigurno da smrdi i zato radimo na zatvaranju. Već sam rekao da ne možemo zatvoriti Jakuševec do kraja ovog mandata jer su se nakon izbora promijenila pravila Europske unije za financiranje takvih projekata. Naime, to više ne mogu biti tri odvojena projekta na trima lokacijama, kako je projektirala prošla vlast, već sve mora biti na jednom mjestu. Prema postojećem prostornom planu, to jedino može biti Resnik.

NACIONAL: Stanovnici Resnika se bune i optužuju vas da ste kao opozicija bili protiv kompostane na toj lokaciji, a sada ste promijenili ploču?

Što se tiče optužbi, to nije istina. Nikad nisam bio protiv kompostane kao takve. Jer ako je ona zatvorenog tipa, nema nikakvih štetnih emisija. Cijeli centar za gospodarenje svim vrstama otpada trebao bi koštati 200 do 300 milijuna eura i to ne možemo napraviti bez europskih fondova i financijske pomoći države. Neki u Resniku prosvjeduju i protiv toga da se tamo drobi građevinski materijal i reciklira i vraća u obnovu grada. Sada je tamo u probnom radu postrojenje za recikliranje građevinskog otpada, a pored njega je betonara. Pa kako to da se nisu bunili protiv betonare?

NACIONAL: Zašto se toliko protivite spalionici? Nedavno je emitirana reportaža iz Kopenhagena, imaju najmoderniju spalionicu iz koje na kraju izlazi samo vodena para. Odlična arhitektura, odlična zaštita okoliša, proizvodnja energije…

Što se tiče tehnologije, ona se stalno unaprjeđuje. Nisu spalionice iste danas i prije 10 godina. Studija će dati odgovor na pitanje koje je nama najvažnije: kako takva tehnologija utječe na zdravlje ljudi i na okoliš? Oko zdravlja nema kompromisa. Ključno je i da se i dalje povećava odvajanje. Da se čak i onaj miješani otpad koji građani nisu odvojili, što više odvoji u tom postrojenju. I da ostane što manja količina koja se mora obraditi. A zbog modela koji smo uveli prije godinu dana, količina miješanog otpada već sada je manja za četvrtinu.

NACIONAL: Jeste li i dalje potpuno protiv spalionice ili ne?

Ja sam skeptičan, ali vidjet ćemo što će studija pokazati.

NACIONAL: Opozicija vam predbacuje da ste nastavili pogodovati Pripuzu i njegovim tvrtkama?

Pogledajte moje izjave prije izbora. Govorio sam da sve što Grad može odraditi sam, neće raditi privatne tvrtke. I mi smo to napravili. Upravo su glomazni otpad oporabljivale tvrtke iz CIOS grupe. Slično je bilo i s biootpadom. Sada to sve rade gradske tvrtke i štede osam milijuna eura godišnje. I stalno dalje proširujemo te poslove na gradske tvrtke.

NACIONAL: Udruga Ekologija grada podnijela je prijavu Državnom inspektoratu protiv Grada Zagreba, kao i kaznenu prijavu protiv vas, zbog, kako kažu, “ugroze zdravlja građana i stvaranja sveopćeg nereda propuštanjem organizacije odvoženja otpada”. Kako to komentirate?

Oni su jako glasni, a zapravo su fantomska udruga. Vi znate da sam ja u udrugama za zaštitu okoliša godinama bio jako aktivan, a ova udruga se, zanimljivo, pojavila nekoliko dana nakon što sam postao gradonačelnik. I otada nema nikakvih njihovih projekata, već samo slušam kritike vezane uz otpad, a najglasniji su bili kada smo obradu glomaznog otpada prebacili s privatnih tvrtki na gradska poduzeća. Smijali su se drobilicama koje smo nabavili, a vidite da to funkcionira. Toliko o toj udruzi, koja se pojavljuje na presicama HSLS-a koji je s HDZ-om u gradskoj opoziciji.

NACIONAL: Tužbu protiv vas najavili su i vijećnici Ivica Lovrić i Gordana Rusak, donedavno visokopozicionirani članovi stranke BM 365, koji su najavili da će Državnom odvjetništvu dostaviti dokumente koji pokazuju da pogodujete oglašivačima koji postavljaju reklamne panoe u gradu te time zaobilazite zakone i pravilnike. Što kažete na to? 

Nema smisla da uopće trošim vrijeme na te ljude. Napravili smo reviziju potpunog nereda u postavljanju plakata dok su oni bili na vlasti. Pronašli smo stotine ilegalno postavljenih plakata, pokrenuli proces da ih se ukloni i oni nas imaju obraza kritizirati. Ponavljam, ja sam naručio reviziju. Inače, čuo sam i da spremaju tužbu Europskom javnom tužitelju zato što nismo podijelili žute spremnike za plastiku, koje smo podijelili. A radi se o natječaju koji su oni proveli.

NACIONAL: Tužit će vas i tvrtka koja postavlja reklame na tramvaje?

Da, oni su to najavili iako nikome nije jasno kako su došli do tog ugovora da postavljaju reklame po svim tramvajima i autobusima, o čemu je USKOK vodio istrage. Ta tvrtka me tužila. Ono što je ključno, to je jako mali novac za ZET i ogromna vizualna šteta. Građani se bune jer ne vide ni van ni unutra, a osim toga, kada se lijepe te reklame, tramvaji su izvan pogona i izlaze iz voznog reda. Do kraja godine maknut ćemo sve reklame i tramvaji će opet biti plavi. Proveli smo pravnu analizu i uvjeren sam da ćemo to dobiti na sudu. Osim toga, dolazi 11 obnovljenih tramvaja, a nakon toga i 20 novih.

‘Razumijem građane, ali mi radimo nešto što se punih 20 godina nije radilo. To ne može ići preko noći, a to sam rekao i kada smo uvodili ovaj model zbrinjavanja. Nijedan grad nije to uspio posložiti u godinu dana’

NACIONAL: I tu su vas optužili da lažete oko starosti tramvaja i da ste kupili krntije.

Uskoro će doći ti tramvaji pa će ih onda svi moći vidjeti. Morali smo ih nabaviti kao privremeno rješenje, jer za proizvodnju novih tramvaja koje smo naručili trebaju dvije godine. Garantiram da su puno udobniji od nekih koji su sada u funkciji, jer neki su skoro 50 godina stari. Prvi potpuno novi Končarevi tramvaj trebao bi doći u proljeće 2025.

NACIONAL: Kako podnosite sve te optužbe i tužbe? Naime, to su stvarni život i stvarna politika, a vama i dalje predbacuju da ste aktivist.

Ne bojim se. Sve što radim, radim u interesu Zagreba i njegovih građana. Kad procijenimo, kao u slučaju Rotor jug odnosno Mali Manhattan, da ćemo izgubiti između 30 i 50 milijuna eura ako poništimo projekt, onda odustajem od poništenja ugovora koji je izglasala prošla vlast. To nisam provjerio samo s gradskim uredima, već i s vanjskim odvjetničkim društvima. Neka oni koji tvrde suprotno malo pogledaju podatke i dokumentaciju. U takvim stvarima treba biti racionalan. Ako je izdana lokacijska dozvola prije nas, ako je prodano zemljište prije nas, nema šanse da ja idem raditi takvu financijsku štetu Gradu. Želim naglasiti da mi u tom slučaju nismo ništa dopustili, već smo aneksirali ugovor tako da za komunalnu infrastrukturu Grad mora platiti manje, a investitor više. Osim toga, tražili smo od njih i da se izgradi dječji vrtić unutar tih novosagrađenih zgrada. Uostalom, još traje spor između prvotnih vlasnika i investitora i pitanje je kada će se to uopće realizirati. Nažalost, to je UPU (Urbanistički plan uređenja) koji je naslijeđen. Ali tamo gdje možemo mijenjati, to i radimo. Pokrećemo proceduru za stavljanje četiriju UPU-a, koji su stari 15 godina, izvan snage kako bismo izbjegli buduću preizgrađenost grada.

NACIONAL: Moglo se čuti dosta kritika građana, kao i opozicije, da Grad nije učinio dovoljno za obnovu nakon potresa. 

To je nevjerojatno i to naprosto ne stoji. Mi smo jedini u Zagrebu od svih aktera završili cjelovitu obnovu šest objekata, što nije učinila nijedna državna institucija. Ukupno bismo ih trebali obnoviti 20-ak u vlasništvu Grada Zagreba. Do kraja godine planiramo završiti još četiri cjelovite obnove, a ostalo je na državi: fakulteti, bolnice, različite kulturne i obrazovne institucije. Htio bih dodati i da smo što se tiče europskih fondova, nakon 2019. kada se europskim novcem financirao zagrebački rotor i kada se uspjelo dobiti za bivšu vlast rekordnih 30 milijuna eura, mi samo u prvoj polovici ove godine uspjeli povući čak 90 milijuna eura. Dakle, utrostručili smo svotu u samo pola godine, a još godina nije završila. Petnaest škola smo otvorili u dvije godine, što novih što cjelovito obnovljenih i proširenih.

NACIONAL: Za to se uglavnom ne zna, znači, imate loš PR?

Jako puno pozitivnih stvari koje smo napravili uopće nije doprlo do javnosti. Koliko ljudi zna za tih petnaest škola? To, nažalost, nije u fokusu medija.

NACIONAL: Kad smo već kod medija, primijetili smo da su novac od Grada dobivali mediji koji ga nisu trebali dobivati?

To je stvar Povjerenstva, s kojim ja nemam veze i u čiji se rad ne uplićem. HND predlaže polovinu stručnjaka koji su članovi Povjerenstva koje o tome odlučuje. Inače, radi se o stvarno skromnim sredstvima u odnosu na državu. I to želim maknuti od bilo kakve arbitrarne ocjene politike.

NACIONAL: Čini se da se vama događa ono što se često događa ljudima koji su dugo bili u opoziciji: bilo je dobro kada su vas mediji hvalili, a onda ste došli na vlast i sad su vam mediji – koji su, naravno, kritični – krivi.

A, ne. Ne pada mi na pamet da napadam medije kao ponekad Vlada ili drugi akteri. Može li se to uopće usporediti?

NACIONAL: Obećavali ste i nove vrtiće, osobito nakon što ste ukinuli mjeru roditelj odgojitelj. Koliko je neupisane djece? 

Do kraja godine završit ćemo četiri nova vrtića, što znači da će ih biti ukupno pet do kraja godine. Jako puno ih je u fazi projektiranja. Što se tiče neupisane djece, ima ih nekoliko stotina na kraju jer su ih primili i privatni vrtići kojima smo povećali subvencije. Sljedeće godine samo na mjeri roditelj odgojitelj imat ćemo uštedu od čak 30 milijuna eura, što ćemo iskoristiti za izgradnju novih vrtića.

‘Glomazni otpad oporabljivale su tvrtke iz CIOS grupe. Slično je bilo i s biootpadom. Sada to sve rade gradske tvrtke i štede osam milijuna eura godišnje. I stalno dalje proširujemo te poslove na gradske tvrtke’

NACIONAL: Roditelj odgojitelj bila je populistička mjera bivšeg gradonačelnika koju je trebalo ukinuti, ali zašto je niste ukinuli tek nakon što ste osigurali dovoljno kapaciteta u vrtićima? 

To vam je „kokoš ili jaje“ situacija. Nikada mi ne bismo mogli izgraditi sve te vrtiće da nismo ukinuli mjeru. Jer, kako bismo ih financirali? Nama se ovako oslobađa novac, koji se usmjerava u financiranje gradnje vrtića. U normalnom gradu to smo mogli riješiti tako da dignemo kredit, izgradimo vrtiće i onda ukinemo mjeru. Međutim, mi nismo bili normalan grad jer smo bili na rubu bankrota kad smo počeli mandat.

NACIONAL: Mnogi vam zamjeraju da se stalno izvlačite na Bandićevu ostavštinu i prethodnu vlast. Pa prošle su dvije godine…

Neki pak kažu da to premalo spominjem. Ali, evo činjenica: triput nam se povećao kreditni rejting, stabilizirali smo financije Grada. U Holdingu je smanjen broj ljudi u administraciji za 700. Recite mi jednu političku opciju koja je došla na vlast i smanjila broj ljudi u javnom poduzeću. Pri čemu se radi o administraciji, a ne operativi. Nama fali operativnih radnika, zato sada i zapošljavamo dvjesto novih radnika u Čistoći, sto u Zrinjevcu i sto u Zagrebačkim cestama. Prošli smo vrlo teške procese restrukturiranja unatoč svim unutarnjim i vanjskim otporima.

NACIONAL: Po mnogima je problem i vaš način kadroviranja. Pročelnici nekih ureda još uvijek nisu imenovani. Raspisali ste natječaj za novog šefa financija Grada Zagreba, odnosno, pročelnika Gradskog ureda za financije i javnu nabavu. Zašto tek sada?

Naime, v.d. pročelnica je do sada bila Danijela Juroš Pečnik, iz doba Milana Bandića. Ona je relativno kasno postala pročelnica tijekom vladavine bivšeg gradonačelnika. Međutim, podsjetit ću da je upravo ona otvorenim pismom upozoravala na sumanuto trošenje bivše gradske vlasti i neodrživo planiranje proračuna, o čemu su svi mediji izvještavali. U posljednje dvije godine ona se pokazala vrlo profesionalnom. Što se tiče pročelnika, na početku sam rekao da neću lažirati javne natječaje, a zakonska procedura za izbor jednog pročelnika traje četiri mjeseca. Svi kandidati prolaze pisane testove pa idu na intervju kod mojih zamjenika i onda ja na kraju donosim odluku. Moji zamjenici moraju intervjuirati sve kandidate koji su prošli pisani test. Možete zamisliti koliko to traži njihova vremena. Do sada je imenovano 12 od 16 pročelnika, a kad imate odgovornost za stabilizaciju sustava od preko tri milijarde eura i oko 25 tisuća ljudi kojima upravljamo, to se ne može napraviti preko noći. Usput, da bi pročelnik Gradskog ureda za opću upravu bio imenovan, mora dobiti suglasnost Ministarstva odnosno države, kao i pročelnik Gradskog ureda za katastar. Dakle, imamo urede koji su de facto uredi državne uprave u Gradu Zagrebu.

NACIONAL: Kad smo već kod kadroviranja, ravnateljica MSU-a Zdenka Badovinac dala je ostavku. Ona je na to mjesto stigla iz Ljubljane i iako je ostavku navodno dala iz osobnih razloga, mnogi iz kulturnih krugova smatraju da je bila loša ideja dovoditi nekoga iz druge zemlje budući da dovoljno ne poznaje situaciju u Zagrebu i Hrvatskoj. Jeste li zažalili, jer očito se nije najbolje snašla?

Ne bih rekao da se nije najbolje snašla, što se vidi po brojnim pokazateljima vezanim uz MSU. Na primjer, prošle godine bilo je ukupno 70 tisuća posjetitelja, a u prvoj polovici ove godine 47 tisuća. Tamo su održane brojne izložbe, poput one Sanje Iveković, napravljeni su vidljivi pomaci. Mislim da je struka bila ugodno iznenađena jer je ona jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za suvremenu umjetnost. Meni je žao što gospođa Badovinac odlazi, ali otišla je iz privatnih razloga, a mi na to nismo mogli utjecati. Grad Zagreb ima 340 ustanova – muzeja, škola, vrtića. Pa naravno da će tu i tamo neki ravnatelj dati ostavku.

NACIONAL: Zatvorili ste Masarykovu zbog čega se bune i stanari i taksisti. Jeste li spremni uvažiti neke od njihovih prigovora?

Da to malo stavimo u kontekst: prosvjedovalo je 20 taksista, i to onih koji ne pripadaju nijednom udruženju. To su slobodnjaci koji nakon liberalizacije tržišta mogu postaviti bilo kakvu cijenu. Njihov biznis-model bio je čekati strance, turiste i slično i naplaćivati koliko žele. A pedeset metara dalje je taksi-stajalište. Nama u programu piše: proširenje pješačkih zona u centru grada – i to radimo. Završavamo i neke stvari koje je Bandić obećao prije 20 godina pa nas sada optužuju da preuzimamo Bandićeve projekte. Evo, neki dan smo otvorili Gavellu. Taj idejni projekt počeo je 2005., a izgradnja 2017. godine. Mi smo ti koji smo je završili i uspjeli raspetljati gordijski čvor koji je s radovima trajao čak od 2017. godine.

NACIONAL: Prozivaju vas zbog projekta Centra za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak, vrijednog 60 milijuna eura, koji je trebao biti financiran iz fondova EU-a. Projekt je propao iako su smijenjeni ravnatelj Nogalo i njegov tim uložili godine rada da ga dovedu u Zagreb. Zašto Nogalo nije vraćen na mjesto ravnatelja i zašto je projekt propao?

Gospodin Nogalo je vraćen u bolnicu, ali točno je da više nije ravnatelj, a na svoje radno mjesto vraćena je i profesorica Turkalj koja opet vodi taj projekt. I to je najvažnije. Bitno je reći da je dobar dio tog projekta trebao biti završen u mandatu bivše gradske vlasti. Radi se o više od dvije godine – dakle, više od dvije trećine vremena projekta – kada se nije radilo ništa. U trećini vremena ne može se odraditi cijeli projekt. A ogroman rizik za Grad bio je da krene u gradnju i ne završi je na vrijeme. U tom slučaju cijeli trošak od 60 milijuna eura više ne bi išao iz EU-ovih fondova, već iz gradskog proračuna. Međutim, nismo odustali. Namjeravamo nastaviti s tim projektom, ali u fazama. Tražimo način da ga se u novoj europskoj financijskoj perspektivi može financirati. Predali smo zahtjev za faziranje. Sada čekamo odluku Ministarstva i Europske komisije da nam to dopuste. U suprotnom bi sve palo na Grad, a Grad za to nema novca.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.