Područje današnje Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije (FYROM) nalazilo se sjeverno od helenske Makedonije, a danas se njezina južna granica proteže duž grčke pokrajine Makedonije.

Grčka tvrdi da ima pravo na ime Makedonija i njezino povijesno nasljeđe, uključujući najvećeg vladara Aleksandra Velikog i optužuje Skoplje da ima teritorijalne pretenzije i pripisuje si grčku povijest.

Otkako je Makedonija izašla iz bivše Jugoslavije 1991., Atena blokira Skoplje na međunarodnoj pozornici i dopustila joj je samo da uđe u UN pod imenom FYROM.

U lipnju ove godine, nakon 27 godina diplomatskog natezanja, dvije zemlje postigle su dogovor o promjeni imena FYROM-a u Republika Sjeverna Makedonija.

Dogovor mora biti ratificiran s obje strane granice nizom koraka. Tek tada će Atena ukloniti diplomatske blokade.

Makedonija je bila grčko kraljevstvo koje je doživjelo vrhunac tijekom 4. stoljeća prije Krista, za vrijeme vladavine gotovo mitskog Aleksandra Velikog, jednog od najpoznatijih vladara klasičnog helenskog razdoblja.

Sin i nasljednik drugog velikog makedonskog kralja Filipa II., u samo 33 godine života i 13 godina vladavine Aleksandar je osvojio golem teritorij, pregazivši prvo suparnička helenska kraljevstva. Svoje je snage poslije poslao preko Perzijskog Carstva sve do Indije na istoku i Egipta na jugu.

Njegov je otac na sjever ranije osvojio Peoniju, drevno kraljevstvo koje se nalazilo na teritoriju moderne Makedonije i zapadne Bugarske. Peonci su bili tračanskog ili ilirskog podrijetla, ili mješavina to dvoje, a ne helenskog ili grčkog i njihov je jezik izumro.

Nakon 3. stoljeća prije Krista, tim je teritorijem stoljećima vladalo Rimsko, pa Bizantsko Carstvo, kao i Slaveni – Bugari i Srbi – koji su došli u ranom srednjem vijeku.

Osmanlije su osvojile to područje u 14. stoljeću šireći se na sjever preko Balkana i ostali su ondje idućih 500 godina.

Ideja autonomne Makedonije počela se pojavljivati potkraj 19. stoljeća, pridonijevši nastanku Makedonske revolucionarne organizacije (MRO) 1904., prethodnika Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO). Stranka je u početku bila otvorena samo za Bugare, a kasnije za sve neosmanlije.

Kada je nakon Prvog svjetskog rata osnovana Kraljevina Jugoslavija, teritorij Makedonije nazvan je Vardarska Makedonija, po najvećoj rijeci koja njome protječe. U 1920-ima, VMRO je ugrožavao srpsku vlast u Vardarskoj Makedoniju, ali uz cijenu velikih represija nad stanovništvom.

Sve utjecajnija međunarodna komunistička organizacija Kominterna počela je promovirati ideju Makedonije kao autonomne države i makedonskog kao jezika sredinom 1930-ih.

Komunističke vlasti proglasile su Narodnu Republiku Makedoniju dijelom Federalne Narodne Republike Jugoslavije 1944., u tijeku Drugog svjetskog rata.

Time je posijano sjeme neovisne Republike Makedonije nakon raspada Jugoslavije.

Komentiraj