‘Sve je bilo spremno da HE Dubrovnik radi punim kapacitetom, ali je Barbarić to stopirao kako bi uvozio struju’

Autor:

Grgo Jelavic, Neva Zganec/PIXSELL

Nakon smjene zbog afere s gradnjom nelegalne vikendice na Hvaru, bivši šef HEP-a bit će suočen s novim optužbama za enormnu štetu koju mu pripisuju zbog opstruiranja stavljanja HE Dubrovnik u puni pogon pet godina nakon katastrofalne nesreće

Plenkovićev bivši miljenik Frane Barbarić – donedavni šef Uprave HEP-a koji je, unatoč aferi Plin za cent, mjesecima odolijevao smjeni jer je uživao zaštitu vrha HDZ-a na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem i glavnim tajnikom HDZ-a Krunoslavom Katičićem, s kojim ga veže “hvarska loza”, ali je na kraju bio smijenjen te je morao odstupiti zbog gradnje nelegalne vikendice na Hvaru – prouzročio je HEP-u i Republici Hrvatskoj štetu od najmanje 60 milijuna eura.

Nacional otkriva službene dokumente koji pokazuju da je Barbarić, nakon kobnog požara 2019., godinama opstruirao stavljanje HE Dubrovnik u Platu u puni pogon. Barbarić je time blokirao uspostavu energetskih kapaciteta HEP-a i Republike Hrvatske, kao i izvoz električne energije u Republiku Srpsku, koja se snabdijeva upravo iz HE Dubrovnik. Štoviše, blokirao je službenu odluku HEP-a o proglašenju projekta uspostave spremnosti HE Dubrovnik za pogon, projektom od strateške važnosti i posebnog interesa za HEP. I to iako je HEP zbog spore sanacije te elektrane trpio štetu koja je iznosila i oko dva milijuna kuna odnosno oko 265 tisuća eura – dnevno. Umjesto da izvozi struju, HEP je pod Barbarićevim vodstvom bio prisiljen nadomjestiti te kapacitete uvozom.

Dokumente koji podupiru te teške optužbe Nacionalu je na uvid dostavio izvor blizak vodstvu HEP-a koji tvrdi da će Frane Barbarić s tim optužbama biti suočen na suđenju zbog nesreće koja se dogodila 10. siječnja 2019. u HE Dubrovnik u Platu, kao i da bi te optužbe trebale rezultirati Barbarićevim procesuiranjem jer smatra da on više ne uživa zaštitu vrha Vlade i HDZ-a.

Suđenje zbog požara u HE Dubrovnik u kojem su smrtno stradala trojica radnika elektrane Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko, nastavilo se 25. siječnja. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Ti dokumenti pojavit će se na suđenju protiv bivšeg člana Uprave HEP-a Nikole Rukavine, kojeg DORH tereti kao jednog od odgovornih za stravičnu tragediju koja se prije punih pet godina, 10. siječnja 2019., dogodila u HE Dubrovnik u Platu, kada su tijekom požara u elektrani zbog zapaljivih ploča ugrađenih u plafon smrtno stradala trojica radnika: Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko. Oni su poginuli kada su se od požara i gustog dima, koji ne bi bili takvih razmjera da u plafon nisu ugrađeni zapaljivi materijali, pokušali spasiti skokom u odvodni kanal.

U petak, 25. siječnja, na sljedećem zakazanom ročištu u tom suđenju koje bi se trebalo održati unatoč još jednom štrajku sudaca, bit će dostupni i dokumenti o tome kako je Barbarić posljednjih pet godina opstruirao stavljanje elektrane u puni pogon i time HEP-u i Republici Hrvatskoj prouzročio enormnu štetu koja iznosi najmanje 60 milijuna eura.

To je interesantno tim više jer je trenutno, kako doznaje Nacional od izvora bliskih vrhu HEP-a, Frani Barbariću ponuđeno da ostane u sustavu HEP-a na funkciji savjetnika, ali on još nije donio odluku hoće li ostati ili otići i ta odluka uvelike ovisi o njegovom egu.

“Barbariću je nezamislivo da hoda hodnicima HEP-a, a da ga više ne oslovljavaju s ‘predsjedniče’. Osim toga, možda se boji i da će mu se sada ljudi, posebno žene nad kojima se iživljavao, početi osvećivati. Naime, ljudi su morali izlaziti iz lifta kad bi Barbarić naišao”, tvrdi izvor blizak Upravi HEP-a.

Frane Barbarić mogao bi biti procesuiran nakon iznošenja dokumentacije koja ga tereti da je HEP-u prouzročio štetu od najmanje 60 milijuna eura, jer navodno više ne uživa zaštitu vrha Vlade i HDZ-a. FOTO: Sime Zelic/PIXSELL

Nikola Rukavina još je ranije otvoreno optužio Barbarića za direktno uplitanje u istragu, to jest za usmjeravanje cijelog postupka i prikrivanje dokumentacije te manipuliranje istragom kako bi zaštitio pojedince izravno odgovorne za propuste koji su doveli do tragedije koja je odnijela živote trojice djelatnika HEP-a. Pojedinci koje je Barbarić htio zaštititi, kako je Nacional pisao još u veljači prošle godine, navodno su bliski ministru graditeljstva Branku Bačiću, a Barbarić je fokus krivnje želio staviti na Rukavinu kao najviše rangiranog zaposlenika HEP-a odgovornog za tragediju. Na sudu će sada, međutim, biti prezentirana tri ključna dokaza, odnosno, službeni dokumenti Končara koji su nastali u ožujku 2020., dakle, godinu i dva mjeseca nakon kobnog požara, a iz kojih proizlazi da su već tada bili zadovoljeni svi tehnički preduvjeti da HE Dubrovnik u Platu nastavi raditi punim kapacitetom. Međutim, vodstvo HEP-a na čelu s Franom Barbarićem te je dokumente ignoriralo.

Nacional je dobio na uvid te dokumente koji teško terete Barbarića jer pokazuju da su agregati još u ožujku 2020. bili spremni za paralelni rad s mrežom u punom kapacitetu, a umjesto toga puni kapacitet ni pet godina nakon požara još uvijek nije uspostavljen – a sve se to odvijalo u mandatu Frane Barbarića. Prvi dokument je zapravo službena izjava iz Končara koju je još 23. ožujka 2020. potpisao voditelj ispitivanja u tvrtki Končar – Inženjering za energetiku i transport d.d., dipl. ing. el. Tihomir Kovačić.

‘Agregat A i pripadni sustavi spremni su za paralelni rad s mrežom do maksimalne snage 126 MW‘, stoji u potvrdi Končara iz ožujka 2020. Umjesto da odmah počnu s pojačanim radom, HEP do danas trpi štetu

U predmetu tog dokumenta stoji „Izjava o spremnosti agregata A na HE Dubrovnik za paralelni rad s mrežom“, a u tekstu Izjave piše sljedeće:

“U periodu od 16. 3. do 23. 3. 2020. provedena su završna ispitivanja i provjere agregata A i pripadnih pomoćnih sustava na HE Dubrovnik nakon sanacije prema operativnom planu i programu broj 5A-20-0003.

Sva ispitivanja predviđena operativnim planom i programom završnih ispitivanja i provjera agregata A i pripadnih pomoćnih sustava na HE Dubrovnik nakon sanacije uspješno su provedena, o čemu će svi ispitivači specijalisti dostaviti izvješća.”

Potom se nabraja tehnička dokumentacija koja će biti dostavljena, a na kraju dokumenta „boldanim“ crnim slovima navedeno je: “Agregat A i pripadni sustavi spremni su za paralelni rad s mrežom do maksimalne snage 126 MW.”

Izjavi je priložen i Zapisnik o završnom ispitivanju agregata A, kojeg je u ime tvrtke Končar – Generatori i motori d.d. potpisao Karlo Tunjić, a u kojem se navodi:

“Rezultati ispitivanja potvrđuju da agregat može sigurno raditi do maksimalne snage generatora od 127 MW, na kojoj je izvršeno zagrijavanje generatora.”

Bivši član Uprave HEP-a Nikola Rukavina (drugi zdesna) jedan je od optuženih na suđenju zbog požara u HE Dubrovnik, kao i Željko Starman, ali izvori bliski vodstvu HEP-a tvrde da su oni završili na optuženičkoj klupi isključivo zahvaljujući manevrima frane barbarića, koji je prikrivao prave krivce za požar. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Treći dokument je potvrda na službenom memorandumu tvrtke Litostroj Power iz Ljubljane o završetku ispitivanja nakon remonta turbinske opreme agregata A, a potpisali su ga Simon Hamler, Ivica Čuljak, Martin Mavec i Nikola Mijalić.

Ukratko, u tom dokumentu stoji: “Sva ispitivanja predviđena prema programu Litostroj power br. 1256207 su završena. Rezultati ispitivanja potvrđuju, da može agregat sigurno raditi kod stacionarnih i kod prijelaznih režima rada. Agregat A je bio ispitan na maksimalnoj generatorskoj snazi od 126 MW.”

Kako objašnjavaju Nacionalovi izvori upoznati s načinom funkcioniranja HE Dubrovnik, nesreća uzrokovana požarom u elektrani u kojoj su smrtno stradala trojica djelatnika elektrane, a koja se dogodila 10. siječnja 2019. godine, otvorila je nedoumice i pitanja u vezi nekih tehnološko-ekonomskih pojedinosti.

“Prevedeno, otvorilo se pitanje namjernih radnji koje su prouzročile štetu HEP-u to jest javnom interesu”, tvrdi Nacionalov izvor.

Požar sa smrtnim posljedicama koji se dogodio 10. siječnja 2019. poremetio je funkcioniranje elektrane jer je umjesto brze revitalizacije skoro potpuno stopiran njezin normalan rad. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Naime, nakon izvršene revitalizacije HE Dubrovnik, koja je trajala od 2011. do 2015. godine, povećana je snaga agregata za 2 x 18 MW te je postignuta nova snaga koja je iznosila 2 x 126 MW. Prije toga agregati su imali snagu 2 x 108 MW. Nakon puštanja u pogon jedinice A u prosincu 2015. godine, elektrana je radila do maksimalne snage od 126 MW po agregatu, za HEP i Elektroprivredu Republike Srpske.

No požar koji se dogodio 10. siječnja 2019. poremetio je funkcioniranje elektrane jer je, umjesto brze revitalizacije, gotovo potpuno stopiran njezin normalan rad, što je prouzročilo nemjerljivu štetu. O tome što se točno događalo nakon požara, Nacionalov izvor kaže:

“Nakon požara, Frane Barbarić je smijenio dotadašnjeg direktora HEP Proizvodnje Željka Starmana i postavio Roberta Krkleca, bivšeg direktora HEP Toplinarstva, koje je za njegova mandata zabilježilo rekordne gubitke u poslovanju. Robert Krklec je na to mjesto postavljen isključivo zbog prijateljsko-poslovnih kontakata s Franom Barbarićem, s obzirom na činjenicu da nikad nije radio u proizvodnji i da nije poznavao osnove funkcioniranja kompliciranog sustava ove HEP-ove tvrtke. Frane Barbarić mu je omogućio da se konsolidacija elektrane provede bez natječaja te je primijenjeno direktno pogađanje s ‘ad hoc’ odabranim tvrtkama. Krklecu je trebalo godinu dana kako bi proveo čišćenje elektrane i radnje koje su nužne za ponovo pokretanje agregata. I Nacional je pisao o napuhanim cijenama radova i materijala, kao i o gubicima HEP-a uslijed nedopustivo sporog vraćanja elektrane u prvobitno stanje. Gubici zbog izgubljene energije su iznosili oko 100 milijuna eura, okvirni proračun je temeljen na korištenju podataka s likvidne burze električne energije – HUPX Mađarska. Jer izgubljena energija se trebala nabaviti iz uvozne kvote koju HEP nemilice koristi umjesto da gradi vlastite elektrane.”

‘Barbarić je nakon požara smijenio direktora HEP Proizvodnje Željka Starmana i postavio Roberta Krkleca, bivšeg direktora HEP Toplinarstva koje je za njegova mandata bilježilo rekordne gubitke’

Nacional je pisao o petogodišnjoj nabavi električne energije tijekom krize prouzrokovane ratom u Ukrajini 2022. godine. Nacionalovi izvori sada tvrde da se iz Barbarićeva nasljeđa sada najjasnije vidi kako je njemu prioritet bio isključivo uvoz ogromnih količina električne energije i plina umjesto gradnje i razvijanja vlastitih kapaciteta.

HEP nije gradio nove kapacitete. Iznimka su neke male sunčane elektrane o kojima su pisali mediji – naravno, na poticaj direktora sektora za korporativne komunikacije, Barbarićeva bliskog suradnika Ivice Žigića, vezano za milijunske donacije – gdje se HEP hvali zelenom energijom. Zna se da pojedini privatni poduzetnici, domaći i strani, posjeduju neusporedivo više obnovljivih izvora od HEP-a, što je nacionalna sramota”, ističe Nacionalov izvor blizak vodstvu HEP-a.

Taj izvor upozorava na još jednu činjenicu koja se tiče kaznene prijave protiv Nikole Rukavine i Željka Starmana. Naime, Starman je također jedan od ukupno osmero osumnjičenih zbog požara u HE Dubrovnik. Nacionalov izvor tvrdi: “Za Željka Starmana je interesantno napomenuti da je radio u sektoru za termoelektrane. Odlukom Uprave o raspoređivanju za direktora HEP Proizvodnje 17. 4. 2017., prvi put je dobio nadležnost za upravljanje i općenito vođenje sektora hidroelektrana. On uopće nije sudjelovao u procesima tijekom revitalizacije HE Dubrovnik (2011. – 2015), a uhićenje je bilo aranžirano od Frane Barbarića jer je navodno bio u korektnim odnosima s Nikolom Rukavinom.”

Na sudu će biti prezentirana tri ključna dokumenta, među njima i izjava Končara, koja su nastala godinu i dva mjeseca nakon kobnog požara, a iz kojih proizlazi da su već tada bili zadovoljeni svi tehnički preduvjeti da HE Dubrovnik u Platu nastavi raditi punim kapacitetom. FOTO: Nacional

Dalje taj izvor upozorava:

“Jedan od argumenata tužbe je primjedba da HE Dubrovnik nema građevinsku dozvolu, što je osporavano i u svakom slučaju nije izravno bilo u relaciji s tragičnom pogibijom djelatnika elektrane. Prema navodima osoba koje su detaljno involvirane u slučaj, građevinska dozvola isključivo je u nadležnosti poslovično spore hrvatske administracije i niza tijela hijerarhijski od Ministarstava nadolje. Uostalom, poslije puštanja u pogon 2020. godine, HE Dubrovnik dan-danas nema građevinsku dozvolu. Je li trebalo zaustaviti hidroelektranu i prouzročiti još stotine milijuna eura štete!?”

Uostalom, upozoravaju upućeni izvori, elektrana je radila punim kapacitetom i prije nesreće u siječnju 2019., a to se sve odvijalo u mandatu Frane Barbarića – pa bi to značilo da ako nije bilo građevinske dozvole, i on za to snosi odgovornost.

‘Starman uopće nije sudjelovao u procesima tijekom revitalizacije HE Dubrovnik (2011-2015), a uhićenje je bilo aranžirano od Frane Barbarića jer je navodno bio u korektnim odnosima s Rukavinom’

Nacionalovi izvori bliski vodstvu HEP-a ističu da o Barbarićevoj odgovornosti najbolje svjedoči upravo navedena Izjava o spremnosti agregata A za paralelni rad s mrežom, potpisana od izvođača radova tvrtke Končar- Inženjering za energetiku i transport d.d.

“Dokument kazuje da je agregat A, onaj koji koristi HEP odnosno RH, spreman raditi do maksimalne snage od 126 MW, onolike kako je i bilo predviđeno projektom revitalizacije, a to je rad na maksimalnoj snazi od 2 x 126 MW. Nadalje, informacije koje smo dobili od najbližih ljudi Frane Barbarića i stručnjaka involviranih u problematiku, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede navodno je ishodio rješenje, to jest mišljenje Ministarstva unutarnjih poslova, u kojem se navodi da agregat A ne smije raditi na snazi većoj od 108 MW!? Ta ‘mjera’ bila je izravno usmjerena na člana Uprave Nikolu Rukavinu, jer je on u vrijeme radova na elektrani u periodu od 2011. do 2015. godine bio direktor tvrtke HEP Proizvodnja.

Frane Barbarić je na sve načine pokušao diskreditirati svog kolegu u Upravi iz samo sebi poznatih razloga, što se vidjelo u mjesecu lipnju 2019. godine kada se dogodilo uhićenje Nikole Rukavine i Željka Starmana. Cijeli HEP bio je konsterniran tim događajem, pogotovo ljudi koji su poznavali Rukavinu, jer su znali da je uhićenje bilo montirano i da je glavni vinovnik događaja bio upravo Frane Barbarić”, tvrdi Nacionalov izvor blizak vodstvu HEP-a.


HEP je zbog neisporučene energije u sustav pretrpio štetu koja se računa umnoškom sati rada elektrane, smanjene snage od 18 MW i cijene na burzama energije

Hidroelektrana Dubrovnik – HE Dubrovnik jedna je od najvećih hidroelektrana u Hrvatskoj, a proizvodi u prosjeku (po agregatu) od 650 do 750 GWh električne energije. Njena prosječna proizvodnja nešto je manja od HE Zakučac, koja je najveća hrvatska elektrana. Budući da je HE Dubrovnik sagrađena još u Jugoslaviji 1965. godine, HEP je odlučio pokrenuti njenu revitalizaciju s ciljem izmjene uglavnom elektroenergetske opreme, generatora i turbina te pomoćne opreme. Revitalizacija je započela 2011 godine.

Poslije Domovinskog rata dogovoreno je da agregat A radi za HEP, dok je agregat B namijenjen isporuci električne energije Bosni i Hercegovini to jest Republici Srpskoj. Cjelokupni zahvat procijenjen je na 320 milijuna kuna.

HE Dubrovnik je zadnja hidroelektrana na slivu rijeke Trebišnjice i nalazi se u dvjema državama, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri čemu su brana, umjetno jezero i dio tlačnog cjevovoda u Bosni i Hercegovini, dok su svi ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. HE Dubrovnik koristi vodu rijeke Trebišnjice iz umjetnog jezera Bileća, koje je nastalo izgradnjom brane Grančarevo, dok je zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica koja stvara kompenzacijski bazen. Prije osamostaljenja Hrvatske prihodi su se dijelili 78:22 posto u korist Trebinja, no nakon Domovinskog rata, a prema posljednjem sporazumu između Hrvatske i BiH, prihodi elektrana dijele se pola-pola te jedna turbina radi za potrebe HEP-a, dok druga radi za potrebe tvrtke iz Republike Srpske.

Iz dostupnih podataka o radu HE Dubrovnik poslije puštanja u pogon krajem ožujka 2020. godine, može se procijeniti da je HEP zbog energije neisporučene u sustav pretrpio štetu koja se računa umnoškom sati rada elektrane, ograničene/smanjene snage od 18 MW i cijene na likvidnim burzama energije. Gubici u neisporučenoj energiji u sustavu HEP-a mogu se okvirno prikazati u donjoj tablici.

Izračun je bio izrađen korištenjem godišnjeg prosjeka cijena burze električne energije HUPX, sagledavajući takozvani „baseload“ cijene (osnovno opterećenje). Kada bi se napravio proračun rada elektrane u vršnom režimu rada, gubici bi bili još veći. Naime, većina akumulacijskih elektrana radi upravo danju, kada je energija na tržištu skuplja odnosno bolje valorizirana.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

JOZA

prije 2 mjeseca

Izvucice se Barbaric neocesan,pa instalirao je Plenki svoje ljude di je god trebalo.Rvacka je ovo brale