Europski parlament i države članice EU-a postigli su kasno u utorak dogovor o jačanju standarda kvalitete zraka u Europskoj uniji.

Nova pravila postavljaju standarde kvalitete zraka za 2030. u obliku ograničenja onečišćujućih tvari i ciljnih vrijednosti koje su bliže smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Europska agencija za okoliš priopćila je u studenom da je onečišćenje uzrokovano finim česticama (PM2,5), koje posebno pogađa ljude sa srčanim bolestima, dovelo do 253.000 smrtnih slučajeva u EU-u 2021. Onečišćenje dušikovim dioksidom (NO2), najštetnije za ljudi s dijabetesom, rezultiralo je 52.000 smrti, a kratkotrajna izloženost ozonu (O3) dovela je do 22.000 smrti.

Prema privremenom sporazumu od utorka, godišnje granice za PM2,5 i NO2 bile bi smanjene s 25 µg/m³ na 10 µg/m³ odnosno s 40 µg/m³ na 20 µg/m³.

Sporazumom se državama članicama daje mogućnost da do 31. siječnja 2029. iz posebnih razloga i pod strogim uvjetima zatraže odgodu roka za postizanje graničnih vrijednosti kvalitete zraka.

Dogovor moraju formalno potvrditi Europski parlament i Vijeće, a zatim će proći proceduru usvajanja.

Kako će se to reflektirati na Hrvatsku?

Riječ o velikim promjenama, a kako će se urbane sredine u Hrvatskoj nositi s tim, teško je u ovom trenutku procijeniti. Ali, usporedbe radi, dnevne količine dušikovih oksida na mjernoj postaji Zagreb 1 u veljači variraju između 25,41 i 253,73 µg/m3.

Situacija s lebdećim česticama je nešto bolja, a najgori izmjereni dan na istoj postaji je 20. veljače s 44,65 µg/m3.

Podatke o kvaliteti zraka možete pronaći na stranicama DHMZ-a