Stota obljetnica rođenja kipara Ivana Sabolića: Upućen apel za pomoć u obnovi njegove rodne kuće

Autor:

Rodna kuća Ivana Sabolića i Sabolić u ateljeu. PHOTO: Marija Braut, Muzej za umjetnost i obrt Zagreb

Općina Peteranec, Udruga Galovićev dom Peteranec i ogranak Matice hrvatske u Koprivnici uputili su na adrese Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Akademije likovnih umjetnosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu te Koprivničko-križevačkoj županiji apel za pomoć u obnovi rodne kuće Ivana Sabolića, cijenjenog akademskog kipara.

Njegova rodna kuća izvorište je Sabolićeva života i umjetničkog rada, a od proljeća 2021. godine u vlasništvu je Općine Peteranec.

Kuća je izgrađena na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Riječ je o prizemnici s tri prozora na pročelju, u Podravini nazvana ‘frontača’, od oko 65 kvadrata stambenog prostora, skromno ukrašena historicističkom plastikom, u dvorištu s djelomično očuvanim gospodarskim objektima s oko 80 kvadrata namijenjenim za budući atelje. Danas se nalazi se u Ulici Kralja Tomislava 102.

Ivan Sabolić u ateljeu. PHOTO: Marija Braut, Muzej za umjetnost i obrt Zagreb

Iz općine Peteranec ističu da će raditi na uvrštenju rodne kuće Ivana Sabolića u popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske te u nadolazećem razdoblju namjeravaju posvetiti iznimnu pažnju projektu reanimacije rodne kuće akademskog kipara Ivana Sabolića i namijeniti je u cjelogodišnji živi kiparski atelje i umjetnički kiparski kamp sa stalnim voditeljem, primarno studentima i profesorima kiparstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U kući bi kući posebno bila priređena i memorijalna izložba o životu i radu Ivana Sabolića.

Ivan Sabolić nakon pučke škole u rodnom selu, od 1932. godine polazio je Gimnaziju u Koprivnici te od 1938. godine Obrtnu školu u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje 1940. i diplomira 1946. u klasi prof. Frana Kršinića. Od 1959. postaje prof. na Akademiji na kojoj 1968. postaje Dekan, a nakon smrti prof. Antuna Augustinčića postaje voditelj majstorske radionice 1979. godine. Za Izvanrednog člana JAZU/ HAZU izabran je 1981. godine. Autor je brojnih plastika, portreta i javnih spomenika. Godine 1983. ostavio je 77 svojih radova (bronca, gips, crteži, makete) za buduću Galeriju kipova koja je i otvorena 1986. u njegovu rodnu selu u zgradi ‘Kapetanije’ u baroknoj jednokatnici.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.