Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je voljan sastati se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom “u pravom kontekstu”, dodajući da je u “teškom” odnosu dijalog važan, prenosi u ponedjeljak dpa.

Odnosi NATO-a i Rusije su zategnuti od ruske aneksije Krima 2014. i potpore Moskve proruskim separatistima na istoku Ukrajine, a napetim odnosima pridonijela su i druga pitanja, poput propasti američko-ruskog sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

“Vjerujem u dijalog s Rusijom. I stoga, ako je kontekst dobar, ja sam naravno spreman sastati se s predsjednikom Putinom”, rekao je Stoltenberg.

Po njegovim riječima, bolje je kad se održavaju kontakti, sjeda za stol i razgovara.

“Rusija je naš najveći susjed. Rusija nikuda ne ide, ona će tu ostati i bolje je težiti boljim odnosima s Rusijom. Čak i ako ne popravimo odnose, moramo se moći snalaziti u teškim odnosima s Rusijom”, istaknuo je glavni tajnik NATO-a.

Europska sigurnost i Francuska

Osvrnuo se ponovo na izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o “moždanoj smrti” transatlantskog obrambenog saveza i upitnoj pouzdanosti SAD-a u slučaju napada na Europu, ocijenivši da se Europa po pitanju sigurnosti ne može osloniti na francusko nuklearno oružje.

Macron je poručio da “Francuska zna kako sebe obraniti” te da nakon brexita ostaje “posljednja nuklearna sila u Europskoj uniji”.

Stoltenberg smatra da francusko nuklearno oružje nije “uvjerljiva alternativa NATO-u”.

“Američko naoružanje je dio jako dobro uspostavljenog mehanizma nuklearnog odvraćanja, nečega što radimo zajednički, s isprobanim procedurama”, rekao je Stoltenberg.

Francuska je jedina članica Saveza koja svoje nuklearno oružje nije stavila na raspolaganje NATO-u i stoga ne sudjeluje u radu skupine za nuklearno planiranje.

“Francuska je odlučila da neće biti dio toga. Ja poštujem tu odluku, ali onda Francuska nije dio NATO-vog mehanizma nuklearnog odvraćanja”, objasnio je Stoltenberg.

Uspon Kine i posljedice

On je također kazao da NATO svoju pažnju posvećuje i usponu Kine, ali da su Kina i Rusija sasvim različiti slučajevi.

“NATO ne stvara novog suparnika. NATO samo uvažava činjenicu da uspon Kine ima posljedice. Tu nam se otkrivaju neke prilike, ali i izazovi”, ocijenio je.

“Ne radi se o tome da NATO dovedemo u Južno kinesko more, već o tome da nam se Kina približava. Vidimo da jako ulažu u europsku infrastrukturu. Vidimo Kinu u Africi, na Arktiku i, naravno, u kibernetičkom prostoru. Moramo sagledati sigurnosne posljedice”, istaknuo je Stoltenberg.