Prošlotjedni kibernetički napadi Rusije na Organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW) su ozbiljni jer su dio već viđenog obrasca, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Nekoliko zapadnih zemalja optužilo je prošlog tjedna Rusiju da je odgovorna za niz kibernetičkih napada svjetskih razmjera, među njima i na pokušaj hakiranja OPCW-a.

“Vidimo kako Rusija koristi hibridne taktike, uključujući one kibernetičke, kako bi se miješala u demokratske procese u nizu zemalja, uključujući članice NATO saveza, te kako bi napadala međunarodne institucije”, istaknuo je Stoltenberg u Zagrebu.

“Primjer prošlog tjedna je ozbiljan jer je dio obrasca. Ranije smo vidjeli slične napade Rusa”.

Stoltenberg je naglasio da je NATO u odgovoru na sve prodorniju Rusiju intenzivirao obavještajnu suradnju i snažnije ulaže u kibernetičku spremnost u sklopu najveće adaptacije saveza nakon Drugog svjetskog rata, a u čemu sudjeluje i Hrvatska.

Glavni tajnik NATO-a je za posjeta Zagrebu čestitao Dan neovisnosti i pozdravio hrvatsko sudjelovanje u zajedničkim operacijama i vježbama te odluku o povećanju izdvajanja za obranu do 2 posto, na što su se obvezale i druge članice saveza. Plenković i Stoltenberg su prije susreta u prostorijama Banskih dvora razgledali fotografiju bombardiranja te zgrade.

Hrvatski premijer je na konferenciji naglasio da vlada kontinuirano ulaže u sposobnost hrvatske vojske, a da izdvajanja trenutno iznose 1,30 posto proračuna, što je rast s oko 1,15 posto koliko je iznosio prije dvije godine.

Dvojica čelnika razgovarali su o situaciji o regiji, o pitanju Makedonije, izborima u Bosni i Hercegovini, te rastu napetosti između Kosova i Srbije.  Stoltenberg je u Zagreb doputovao u ponedjeljak upravo iz Beograda gdje je sudjelovao na velikim NATO-ovim vježbama civilnih snaga.

Naglasio je da je ta vježba važna jer je pokazala da su NATO saveznici i partneri u ovoj regiji sposobni surađivati u borbi protiv prirodnih katastrofa, ali i jer se zajedničkim vježbama smanjuju tenzije i izbjegavaju konflikti kakvi su viđeni devedesetih godina.

“Moramo biti oprezni u predviđanju budućnosti jer nam to prije nije išlo, te moramo biti spremni u slučaju nesigurnosti”, kazao je Stoltenberg.

No istaknuo je da, iako postoji puno problema i izazova, u usporedbi s devedesetim godinama na području jugoistoka Europe ima puno napretka, za što je primjer Hrvatska, ali i da je taj napredak nerazmjeran.

Plenković je na konferenciji istaknuo da je tijekom razgovora jasno ponovljen stav da su cilj i bit Daytonsko-pariškog sporazuma koncept jedne države, dva entiteta i tri jednakopravna, konstitutivna naroda, zbog čega nije dobro da jedan narod unutar Federacije izabere predstavnika drugom narodu.

“Analiza izbornog rezultata pokazuje kako je novi član Predsjedništva Komšić uvjerljivom većinom izabran bošnjačkim glasovima”, rekao je.

“Načelo jednakopravnosti iznimno je bitno kako bi BiH funkcionirala i kako bi se Hrvati u njoj osjećali dobro”, zaključio je hrvatski premijer.

Komentiraj