Što se više isplati: Narodne obveznice ili štednja u banci?

Autor:

09.01.2023., Zagreb - Ilustracija - Euro.
 Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

Ovoga tjedna građanima će biti ponuđeno prvo izdanje narodnih obveznica. Je li isplativije ulaganje u obveznice u odnosu na štednju u banci?

Prema najavi ministra Primorca, narodne obveznice izdaju se na rok od dvije godine, a građani će ih moći upisivati od 22. veljače do 1. ožujka. Minimalni pojedinačni iznos ulaganja iznosi 500 eura, a kamatna stopa će biti iznad tri posto, piše N1.

Ulagačima koji kupe obveznicu država garantira isplatu fiksne kamate svake godine i povrat glavnice nakon dospijeća obveznice.

Zaradu na obveznicama tportal je izračunao na primjerima ulaganja od 1000 i 10.000 eura, uz uvjet da je kupac obveznice drži do dospijeća. Kako će se točna kamatna stopa utvrditi tek nakon upisa, zarada je izračunata prema očekivanom rasponu od tri do četiri posto.

Ulagaču koji uloži 1000 eura svake godine bit će isplaćeno između 30 i 40 eura kamata, a ulagaču koji uloži 10.000 eura kamate će svake godine donijeti prihod između 300 i 400 eura.

Pripadajuća kamata bit će isplaćena u dva navrata – po isteku prve godine od izdavanja i po dospijeću, kada se uz kamatu isplaćuje i glavnica.

Dakle, pod uvjetom da obveznice kupi po nominalnoj cijeni i bez transakcijskih troškova, kako je obećao ministar Primorac, nakon dvije godine ulagač koji je uložio 1000 eura ukupno će zaraditi od 60 do 80 eura, a onaj koji je uložio 10.000 eura od 600 do 800 eura.

Prema stupnju rizika, ulaganje u državne obveznice najbliže je bankovnoj štednji. No brojke pokazuju da je ulaganje u obveznice u ovom trenutku višestruko isplativije nego držanje novca u banci. Ulaganje u investicijske fondove ili dionice u roku od dvije godine prilično je rizičan posao te ga zbog razlike u rizičnosti uopće nije moguće uspoređivati s proizvodima malog ili nikakvog rizika, poput štednje u banci ili državnih obveznica.

Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na dugoročno oročene eurske depozite iznosi 0,28 posto.

Na uloženih 1000 eura oročenih na rok od dvije godine prihod od štednje iznosi u prosjeku 5,6 eura, a na uloženih 10.000 eura – 56,1 euro.

Tportal napominje da se obračun kamata na oročenu štednju i ulaganja u obveznice razlikuje. Naime kod obveznica se kamata isplaćuje svake godine dok se kod dugoročne štednje kamata po isteku godine pripisuje glavnici i ponovno ukamaćuje.

Također, važno je naglasiti da je prihod od kamata na obveznice neoporeziv dok se kamate na štednju oporezuju po stopi od 10 posto godišnje uvećano za prirez.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.