Standard & Poor’s potvrdio rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3’ i stabilne izglede

Agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3‘, uz stabilne izglede, istaknuvši da je oporavak gospodarstva zahvaljujući turizmu stvorio uvjete za smanjenje javnog duga u ovoj godini s rekordne razine u pandemijskoj 2020.

Rejting Hrvatske i dalje podupire umjerena neto vanjska zaduženost i štedljiva proračunska politika vlade u prethodnom razdoblju, ističe agencija.

Ograničava ga pak umjerena razina dohotka i visoki javni dug. Hrvatska također ima “manje fleksibilan” monetarni okvir od usporedivih zemalja, iako on funkcionira kao sidro njezine stabilnosti, primjećuju u S&P-u.

Stabilni izgledi signaliziraju očekivanja S&P-a da će izgledi za snažan oporavak hrvatskog gospodarstva i spremnost na reforme pomoći vladi da postupno obnovi proračunski prostor izgubljen nakon pandemije.

U agenciji ističu i da se izgledi temelje na pretpostavci da će cijepljenje građana protiv covida 19 napredovati i da će i dalje podupirati aktivnosti u turizmu.

Ljetni oporavak

Hrvatski turistički sektor snažno se oporavio ovoga ljeta, nadmašivši očekivanja, primjećuje agencija, podigavši procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,1 na 6,5 posto.

“Solidan investicijski program” poduprt značajnim financiranjem EU-a, oporavak osobne potrošnje i neometana turistička aktivnost rezultirat će u idućoj godini rastom gospodarskih aktivnosti za pet posto, uz pretpostavku da se pandemija stiša, procjenjuje agencija.

Do sada su bili očekivali da će porasti 3,5 posto.

Upozoravaju ipak da prognoza ovisi o razvoju pandemije koja još nije jenjala, ali i o napretku programa cijepljenja i riziku nekontrolirane pojave novih varijanti virusa. Hrvatska je dosada imunizirala 44 posto stanovništva, manje od prosjeka EU-a koji iznosi 61, posto, napominju.

U 2023. rast bi po njihovim procjenama trebao blago usporiti, na 3,0 posto.

Dug se smanjuje

Budući da je Hrvatska u pandemiju ušla s poboljšanim stanjem u proračunu, vlada je imala prostora za snažne fiskalne mjere potpore, kojima je ublažila posljedice pandemije na tržištu rada.

Zbog tih je mjera javni dug iskazan udjelom u BDP-u dosegnuo prošle godine rekordnih 88,7 posto, iako njegovom profilu na ruku idu povijesno niski troškovi financiranja i produljeni rokovi dospijeća.

Agencija procjenjuje da će se dug ove godine početi smanjivati i kliznuti na 84,1 posto, na temelju vladinih nastojanja da konsolidira proračun i oporavka gospodarstva.

U 2022. trebao bi se spustiti na 81,2 posto, te na 79,1 posto, procjenjuju u agenciji, napominjući ipak da se ne bi trebao vratiti na pretkriznu razinu do 2025. godine.

Potpora u koronakrizi

Vlada želi brzo usvojiti euro, što joj daje poticaj da smanji proračunski manjak ispod najviše propisane razine u EU od tri posto, iskazano udjelom u BDP-u u razdoblju od 2022. do 2024.

U agenciji procjenjuju da će se deficit u proračunu opće države ove godine spustiti na 3,5 posto, sa 7,4 posto u 2020., iako na potrošnju i dalje utječu programi potpore u koronakrizi i rast troškova zdravstvene skrbi.

Protuteža povećanju fiksnih stavki u potrošnji mogli bi biti dobri fiskalni prihodi tijekom ovoga ljeta, posebno od poreza na dodanu vrijednost, ističu u agenciji.

Procjenjuju da će proračunski manjak iduće godine pasti na 2,5 posto, te na dva posto u 2023.

Institucije i cijepljenje

Agencija upozorava da bi mogla podići rejting Hrvatske ako se hrvatsko gospodarstvo stabilizira i putanja srednjoročnog rasta ojača, što bi značilo primjetno poboljšanje razine bogatstva.

U tom bi scenariju vlada efikasno i pravodobno iskoristila dodijeljena sredstva EU-a i nastavila s programom fiskalne konsolidacije objašnjava S&P.

Na dulji će rok na kvalitetu duga utjecati i pristup Hrvatske eurozoni, ističu.

Agencija bi pak mogla razmotriti sniženje rejtinga bude li se hrvatsko gospodarstvo oporavljalo slabije no što se trenutno očekuje. Na rejting bi nepovoljno utjecala i institucionalna nesposobnost Hrvatske da ‘povuče’ financijska sredstva EU-a i iskoristi ih za ulaganja, ističu.

Rizik predstavlja i eventualni sporiji tempo cijepljenja, budući da bi uslužni sektor izložio prijetnji nekontroliranih varijanti koronavirusa, ističe Standard & Poor’s.

Komentiraj