Srpski zdravstveni sustav pred raspadom, a Aleksandar Vučić govori o herojima i junacima

U Srbiji tijekom 24 sata broj novih slučajeva koronavirusa dostiže skoro 8000, s oko 60 umrlih i gotovo 8000 zaraženih na bolničkom liječenju, ali restriktivne mjere nisu ni približno stroge kao prošloga proljeća kada je zaraženih i preminulih bilo puno manje

Bila su to “sretna vremena” kada je u ožujku predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, govoreći o tada 48 osoba zaraženih koronavirusom i već umornim liječnicima, proglasio izvanredno stanje i uveo, vjerojatno, najstrože mjere u Europi, uključujući izvođenje vojske na ulice da se snajperskim puškama bori protiv zaraze, zabranu izlaska na otvoreno osoba starijih od 65 godina, policijski sat u trajanju od devet, a zatim (tijekom uskrsnih praznika) 84 sata, zabranu ulaska stranim državljanima, ukidanje međugradskog autobusnog i željezničkog prijevoza, prekid rada parlamenta, zatvaranje vrtića i obrazovnih institucija, ali tek tri tjedna kasnije i ugostiteljskih objekata, shopping centara, kladionica, kockarnica, frizerskih salona i fitness klubova.

Devet mjeseci kasnije, u Srbiji tijekom 24 sata broj novih slučajeva koronavirusa dostiže skoro 8000, s oko 60 umrlih i gotovo 8000 zaraženih na bolničkom liječenju, ali vojska je u kasarnama, stariji od 65 godina su na ulicama kad god požele, policijskog sata nema, a parlament radi. Vlasti su, doduše, poslije dugog oklijevanja, usprkos dramatičnom porastu broja zaraženih i umrlih od covida-19, prije nekoliko dana odlučile uvesti i konkretne restriktivne mjere, kao što su skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata do 17 sati i potpuna zabrana rada tijekom vikenda. Isto vrijedi i za shopping centre, trgovine s odjećom, kladionice, kockarnice, frizerske i kozmetičke salone, teretane, fitness centre, bazene, balone za nogomet, košarku, tenis…

Za razliku od proljeća, kada je Srbija praktički bila paralizirana mjerama protiv koronavirusa, sada se insistira na tome da država ne bi mogla ekonomski podnijeti novo zatvaranje. Vučić je poručio da “država mora isplatiti penzije i plaće”, a da to neće moći “ako zatvorimo sve”.

Srpski privrednici tvrde da brojne firme neće izdržati pandemiju i da će mnogi radnici ostati bez posla, a da država više nema prostora da pomogne jer se istrošila tijekom prvog vala koronavirusa. Tada je 350 milijuna eura potrošeno na plaće zaposlenih u malim i srednjim poduzećima, što je, kako se ocjenjuje, moglo biti usmjereno samo na najteže pogođene firme. Država je tada potrošila i 600 milijuna eura davanjem po 100 eura svakom punoljetnom građaninu Srbije, umjesto da pomogne isključivo najugroženijim pojedincima. Ali bilo je to vrijeme pred parlamentarne izbore, zakazane za 21. lipanj, pa Vladi nije bilo teško donositi populističke mjere, uz obećanja da će srpska privreda ove godine zabilježiti najmanji pad u Europi, a 2012. ostvariti najveći rast. Očekuje se da će pandemija najteže pogoditi uslužni sektor i transport te navodi da srpski privrednici priželjkuju da ih Vlada tretira “bar jednako” kao strane investitore, kojima je dala više od 80 posto državnih subvencija.

 

Za razliku od proljeća, kada je Srbija bila paralizirana mjerama protiv virusa, sada se inzistira na tome da država ne bi mogla podnijeti novo zatvaranje, a Vučić je poručio da ‘država mora isplatiti penzije i plaće’

 

Za sljedeću godinu najavljen je rast od pet posto plaća u javnom sektoru. To treba financirati privatni sektor, gdje zaposleni imaju u prosjeku za petinu manje plaće nego državni službenici. Privatnici tvrde da razumiju povećanje primanja zdravstvenih, prosvjetnih i znanstvenih radnika, ali ne i svih zaposlenih u državnom aparatu, čije su plaće ove godine narasle 10 posto usprkos padu domaćeg bruto proizvoda od 1,5 posto.

 Odsustvu proljetnih ograničenja kretanja sigurno pridonosi i sjećanje na lipanjske ulične prosvjede, inicirane Vučićevom najavom ponovnog uvođenja policijskog sata, ukinutog kako bi mogla biti provedena predizborna kampanja. Vučić je izvanredno stanje proglasio 15. ožujka, kada je samo 48 osoba bilo zaraženo, a ukinuo ga je 6. svibnja iako je tog dana zabilježeno 114 novih slučajeva, dok su tri osobe umrle. Tijekom predizborne kampanje, prema službenim podacima, u Srbiji je svakog dana registrirano nešto više od 90 novozaraženih i po jedan smrtni slučaj. Tako je bilo do 21. lipnja, kada je oko tri milijuna ljudi izašlo na birališta i Vučićeva Srpska napredna stranka (SNS) zabilježila trijumfalnu pobjedu, kojom je opozicija, praktički, isključena iz parlamenta. Odmah poslije izbora je Balkanska istraživačka novinarska mreža, pozivajući se na podatke Državnog informacijskog sustava covid-19, objavila da je u Srbiji od 19. ožujka do 1. lipnja koronavirus odnio 632 života, što je bilo za 388 više od službenog podatka o 244 umrlih. Prema istim podacima, dnevni broj zaraženih pred izbore nije bio oko 90, već više od 300 svakoga dana. Prema službenim brojkama, u lipnju je, tijekom triju predizbornih tjedana, u Srbiji 18 puta zabilježen dnevno jedan smrtni slučaj izazvan covidom-19, a tri dana nije bilo umrlih. Broj novih slučajeva koronavirusa uglavnom je bio oko 90 dnevno. Dokoni matematičari su izračunali da je mogućnost da se tako nešto zaista dogodi jedan prema četiri milijuna. Ali po okončanju izbora, dnevni broj zaraženih narastao je na oko 300, s dvocifrenim brojem umrlih. Vučić je takav rast pripisao nedisciplini građana i, navodeći da se više od 82 posto novih slučajeva registrira u Beogradu, 2. lipnja najavio skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata i zatvaranje studentskih domova. Zbog čega su studenti izišli na ulice i okupili se pred zgradom Skupštine Srbije, a Vučić im odmah poručio da mogu ostati u domovima.

Pet dana kasnije Vučić je pokazao da ipak nije shvatio studentsku poruku, jer je najavio da će, zbog jačanja epidemije, tijekom vikenda u Beogradu biti ponovo uveden policijski sat, u trajanju od 59 sati. Što je dovelo do višednevnih uličnih prosvjeda u centru grada, koje je policija gušila uz pomoć suzavca, konja, službenih pasa. Vjerojatno je da Vučić ne želi ponavljanje takve situacije. Pored toga, akcije policije iz lipnja izazvale su u Europi brojne ocjene da se radilo o prekomjernoj upotrebi sile. Vjerojatno su utjecale i na izvjestiteljicu Europskog parlamenta za Zapadni Balkan Violu von Cramon da prije nekoliko dana poruči: “Dobra vijest! Europsko vijeće i Komisija neće sada otvoriti pregovaračka poglavlja sa Srbijom. Stanje demokracije je ove godine u Srbiji pogoršano. Napadi na medije, nasilje nad mirnim demonstrantima i izbori s ozbiljnim problemima. To nije način za integraciju u Europsku uniju.”

24, NovemIako su policijske snage i dalje prisutne na ulicama, mjere u Srbiji puno su blaže nego u ožujku i travnju ove godine. PHOTO: Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

Iz SNS-a su reagirali tvrdnjom da “takav ispad nije zabilježen u europskom parlamentarizmu, posebno imajući u vidu da je završetkom Drugog svjetskog rata stavljena točka na ideju esencijalne mržnje prema narodima i državama, koja se izjavom Viole von Cramon ponovo relativizira”.

Viola von Cramon se tako pridružila dugom spisku neprijatelja srpskog režima, na kojem su i liječnici koji kritiziraju rad Vlade i njenog Kriznog štaba formiranog radi borbe protiv koronavirusa.

Članovi Kriznog štaba se kontroverznim izjavama ističu od ožujka, kada je pulmolog Branimir Nestorović koronavirus opisao kao “najsmješniji virus u povijesti čovječanstva, koji samo na Facebooku postoji”. Krizni štab je okupio liječnike koji tijekom proljeća, kada je osobama starijim od 65 godina bio zabranjen izlazak na ulicu, kao da nisu vodili računa o činjenici da se starijima preporučuje kretanje jer se šetanjem može smanjiti opasnost od dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog udara, osteoporoze, debljine, depresije. I poslije nekoliko mjeseci nema detaljnih podataka o posljedicama karantene niti odgovora na pitanje koliko je ljudi u Srbiji zaista umrlo od koronavirusa, a koliko zbog mjera protiv koronavirusa.

Članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević, koja je nedavno postala ministrica rada, u travnju je ocijenila da sposobnost koronavirusa da izazove teže oblike bolesti slabi. Dva mjeseca kasnije tvrdila je da izbori nisu bili krivi za povećanje broja zaraženih jer su poduzete sve mjere predostrožnosti, zbog čega izlazak na birališta nije predstavljao rizik veći od odlaska u kupovinu.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Zapadni Balkan Viola von Cramon prije nekoliko dana je poručila: ‘Dobra vijest! Europsko vijeće i Komisija neće sada otvoriti pregovaračka poglavlja sa Srbijom’. PHOTO: Europski parlament

 

Kada je u jednom danu broj zaraženih smanjen 10 puta, odnosno preko noći je kod više od 4.000 inficiranih koronavirus nestao, Krizni štab je objasnio: “To su zaraženi koji su otpušteni s jednim negativnim nalazom, a prošlo je 28 dana.” Do tada je bilo obavezno da se pacijenti testiraju još jednom kako bi bili sigurni da kod njih više nema virusa, ali je postupak preko noći promijenjen. Što je bio još jedan znak da rad medicinskog dijela Kriznog štaba diktira politika, pa je više od 700 liječnika, potpisnika otvorenog pisma “Ujedinjeni protiv covida”, zatražilo da se javnosti objasni nadležnost nad bazom podataka o slučajevima koronavirusa, organiziranje postupka pouzdanog utvrđivanja broja zaraženih, oboljelih i umrlih, kao i formiranje novog Kriznog štaba “koji bi činili eksperti s dokazanim stručnim i moralnim kvalitetama”.

Vučić je otvoreno pismo okarakterizirao kao “iživljavanje nad najboljim liječnicima u Srbiji”.

Anesteziolog i predsjednik Sindikata liječnika Srbije Rade Panić je prije desetak dana ocijenio “da je zdravstveni sustav zvanično pukao”, navodeći kako je ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio da je u tom trenutku koronavirusom zaraženo više od 2300 zdravstvenih radnika.

Panić je pozvao na hitno uvođenje značajno oštrijih restriktivnih mjera, uz poruku: “Hitno je, ne da u Srbiji neće biti mjesta u bolnicama, već nema mjesta u covid bolnicama… S mjerama se kasni mjesec dana. Ne znam zašto Krizni štab ne zasjeda u ovoj izvanrednoj situaciji 24 sata dnevno. Pozivam ih da se probude i da, ako ne znaju što se dešava u Srbiji, zamole za službene automobile, provezu se i vide što se događa.”

Navodeći tvrdnje političara i liječnika iz Kriznog štaba da strožih mjera nema zbog zaštite ekonomije, Panić je rekao: “Upravo se sada na primjeru zdravstvenog sustava vidi što će biti s ekonomijom kada iz sustava ispadne 2300 radnika. Kad oboli veliki broj ljudi, ako su na ključnim mjestima, onda cijela firma stane. Ako u bolnici stane anestezija, nijedna kirurška grana ne može raditi.” Kada su Vučića pitali za komentar Panićeve izjave, rekao je da bi odgovorio “brutalno” da nije predsjednik države i dodao: “Naš zdravstveni sustav je u teškoj situaciji, ali napreduje svakoga dana, raste, rađa heroje i junake.”

 

Srpska premijerka Ana Brnabić u subotu je otvorila novu covid bolnicu u Beogradu, navodeći da počinje raditi u najtežem trenutku jer se skoro 800 pacijenata dnevno prima na bolničko liječenje

 

Profesor Medicinskog fakulteta Goran Belojević izjavio je da je u srpnju predložio da se naprave privremeni montažni objekti za tretman zaraženih koronavirusom kako bi se bolnice vratile u ne-covid sustav, a medicinska njega bila omogućena i pacijentima koji imaju druge bolesti. Ugledni epidemiolog Zoran Radovanović je kao ilustraciju stanja zdravstvenog sustava naveo činjenicu da se “redovnim” pacijentima odlažu kirurški zahvati i da se Beograđani oboljeli od covida-19 voze u medicinske centre udaljene i po 240 kilometara.

Radovanović je konstatirao da su dodatne epidemiološke mjere uvedene prekasno, za što ne postoji ni znanstveno, ni stručno, ni logičko opravdanje.

„U službenu statistiku ne smijemo i ne bismo trebali vjerovati jer se pokazalo da se brojke i dalje krivotvore i odudaraju od realnosti“, izjavio je Radovanović, uz ocjenu da je cijepljenje i dalje na dugačkom štapu, s tim da nije važno odakle cjepiva dolaze, već jesu li dobra i provjerena. Kritike na rad Vlade stigle su i iz samog SNS-a, poznatog po unutarnjoj disciplini, kada je u nedjelju član parlamenta iz vladajuće partije Vladimir Đukanović naveo izjave najeksponiranijeg člana Kriznog štaba Predraga Kona – da je rizik od koronavirusa mali, da je obična gripa opasnija od covida-19, da će podnijeti ostavku ako se prekine nastava u školama, dok sada tvrdi da se zakasnilo s mjerama. Vučić se samo petnaestak minuta kasnije ispričao Konu i Kriznom štabu “zbog napada i iz stranke koju vodi”. “Ispričavam im se jer to ničim nisu zaslužili. Nažalost, u Srbiji se najmanje cijeni odgovornost, a da pobijedimo politikantstvo i neozbiljnost bit će nam potrebno još mnogo vremena”, poručio je Vučić.

Srpska premijerka Ana Brnabić u subotu je otvorila novu covid bolnicu u Beogradu, navodeći da počinje raditi u najtežem trenutku jer se skoro 800 pacijenata dnevno prima na bolničko liječenje.

„Potreban je čovjek s vizijom, kakav je Vučić, da u srpnju i kolovozu, kada je sve djelovalo mirno i kao da smo naučili sve o koroni, kaže da se moraju izgraditi dvije bolnice i da uložimo 80 milijuna eura u zgrade i opremu. Za četiri mjeseca je napravljeno nešto što ranije nismo mogli 40 godina, a bolnica je, u odnosu na ostale, svemirski brod“, rekla je Ana Brnabić. Najavljeno je da će bolnica moći primiti 800 pacijenata, o kojima će se brinuti više od 1600 zdravstvenih radnika.

Uočeno je da se u bolnici koriste ruski respiratori Aventa M, koji su u svibnju u Rusiji povučeni iz upotrebe jer su izazvali požare u dvije bolnice, gdje je poginulo pet osoba. Respiratori su u Rusiji plaćani više od 25.000 dolara, a njihov proizvođač KRET je saopćio da su prošli sva neophodna testiranja i da se bez problema koriste u ruskim bolnicama od 2012. godine. Rusija je 45 respiratora tog tipa uputila u travnju, u sanducima s porukom “Iz Rusije s ljubavlju”, kao pomoć u Sjedinjene Američke Države, ali tamo tvrde da ih nisu koristili, već su ih bacili.

Komentiraj