Španjolski parlamentarni izbori protječu mirno u Kataloniji

Španjolski prijevremeni parlamentarni izbori protječu u nedjelju mirno u Kataloniji, sjeveroistočnoj autonomnoj pokrajini, gdje su proteklih tjedana izbili nemiri nakon osuđujućih presuda dužnosnicima zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017.

Španjolska vlada, pribojavajući se incidenata, među kojima i zauzimanja biračkih mjesta, u Kataloniju je poslala 2.000 španjolskih policajaca kao podršku katalonskoj policiji koja treba čuvati red i mir.

Zagovornici nezavisnosti Katalonije održali su u subotu, na dan predizborne šutnje, oko 300 događaja kojima su zatražili puštanje na slobodu devetero dužnosnika osuđenih na zatvorske kazne od 9 do 13 godina. Ispred zgrade španjolske nacionalne policije u Barceloni navečer je došlo do kratke napetosti kada su članovi Odbora za obranu Republike (CDR), organizacije za nezavisnost, zamaskiranih lica počeli gurati kontejnere namjeravajući postaviti barikade ispred zgrade policije. “Ova zgrada će postati knjižnica”, vikali su.

U tamošnjoj ulici La Laietana došlo je proteklih tjedana do najžešćih okršaja prosvjednika i policije s desecima ozlijeđenih. U subotu su prosvjednici bacali jaja i boce na katalonske policajce koji su zablokirali prilaz. Policija je, međutim, brzo rastjerala prosvjednike pa nije bilo ozlijeđenih.

Oko 7.000 prosvjednika okupilo se pak u subotu na jednom od trgova u mirnom okupljanju s kojeg su poručili kako je “dan za predizborno promišljanje”, dan u kojem bi “španjolska vlada trebala promisliti o nepravednim osuđujućim presudama”. Ondje su postavljeni šatori studenata u štrajku protiv presuda.

U Kataloniji, sa 7,5 milijuna stanovnika, glasovanje se u nedjelju odvija mirno. Na birališta su izašli predstavnici stranaka za nezavisnost i za cjelovitost Španjolske.

Dvije najveće stranke za nezavisnost, koje čine vladajuću koaliciju u Kataloniji, su pozvale birače na glasovanje.

Laura Borrás, čelnica stranke Zajedno za Kataloniju (JxCat) kojoj pripada katalonski predsjednik vlade Quim Torra, pozvala ih je kako bi „pobijedili represiju“. „Na nepravednu presudu odgovorit će demokracijom, napunit ćemo biračke kutije svojim glasovima“, poručila je.

Ondje bi, pak, najviše glasova mogla dobiti Katalonska republikanska ljevica (ERC), koja upravlja Katalonijom zajedno s JxCat-om. Njen čelnik Oriol Junqueras osuđen je na 13 godina zatvora zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti Katalonije kojeg je bio zabranio španjolski ustavni sud.

„Španjolska država je 14. listopada osudila naše kolege, jedinim načinom kojeg poznaje – represijom i zatvorom. Narod Katalonije odgovorit će onako kako on zna, glasovima“, rekao je Gabriel Rufian, zastupnik ERC-a u španjolskom parlamentu.

Stranke koje zagovaraju odcjepljenje od Španjolske, na izborima u travnju osvojile su 21 mjesto u španjolskom parlamentu s 350 mjesta.

Inés Arrimadas, čelnica najveće oporbene stranke Građani, koja zagovara cjelovitost Španjolske, došla je na biralište u pratnji svog supruga no na ulazu su ju dočekali prosvjednici zvižducima i povicima “van” i  “fašist”.

“Kada me ova gospoda žele izbaciti, oni žele izbaciti sve koji će danas glasovati. Neka se birači ne predaju, neka izađu na birališta žele li suživot na ulicama”, izjavila je Arrimadas ispred birališta u Barceloni.

Španjolci u nedjelju ponovo glasuju jer na izborima u travnju niti jedna stranka nije dobila dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade. Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza dobila je najviše glasova no nije uspjela dogovoriti koaliciju sa srodnom lijevom strankom Unidas Podemos, niti je dobila podršku ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade.

Tri stranke s desnice nisu dobile dovoljno glasova za formiranje alternativne vlade.

U travnju se pojavila ideja formiranja velike lijeve koalicije na čelu s PSOE-om kojoj bi se priključile stranke za nezavisnost Katalonije. No nakon osuđujućih presuda i nemira u Kataloniji, obje strane su odbacile takvu mogućnost.

Napetosti u Kataloniji obilježile su kampanju uoči nedjeljnih izbora, davši vjetar u leđa španjolskoj desnici te katalonskoj ljevici koja zahtijeva nezavisnost.

Katalonija od 1978. ima svoj parlament, svoju vladu, policiju i bolnice te je katalonski jezik službeni u tamošnjim institucijama. Španjolska vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

Komentiraj