Britansko pravosuđe započelo je preispitivanje zahtjeva Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, kojim traži osporavanje odluke o izručenju SAD-u.
Velika Britanija odobrila je njegovo izručenje SAD-u 2022. godine, no on se žalio na tu odluku. Assangeovi odvjetnici su na sudu u Londonu rekli da je njegov progon političke naravi te da je kazneno gonjen zbog otkrivanja zločina na državnoj razini. Tako je WikiLeaks, među ostalim, 2010. objavio videosnimku američkih vojnih zrakoplova koji ubijaju civile u iračkoj prijestolnici Iraku, kao i informacije o stotinama ubijenih civila tijekom američke invazije u Afganistanu.
Američki tužitelji žele proces protiv 52-godišnjeg Assangea zbog WikiLeaksove objave brojnih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša. Washington tvrdi da je Australac time ugrozio živote američkih agenata te da nema opravdanja za njegova kriminalna djela. Američki odvjetnici rekli su kako se progon Assangea “temelji na vladavini prava i dokazima”. Tvrde da je neselektivno i svjesno svijetu otkrio imena pojedinaca koji su bili izvor informacija za SAD, što čini objektivni temelj njegovog gonjenja, a ne politički stavovi.
Slučaj Assangea i njegovu važnost u eteru Radio Nacionala komentira član Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva Branko Mijić, koji je tijekom jučerašnjeg skupa potpore rekao: “Bez slobodnog Assangea više neće biti slobodnih medija i to bi predstavljalo smrt slobodnog novinarstva”.
Progon Assanga traje već 15 godina. Prvo je sedam godina morao boraviti kao azilant u ekvadorskoj ambasadi, a potom pet godina u najstrožoj britanskoj tamnici bez podizanja optužnice zbog traženja SAD-a da ga se izruči kako bi mu se sudilo po zakonu o špijunaži iz 1917. godine.
Assange je optužen i želi mu se suditi samo zbog toga što ga je najveća sila na svijetu optužila kao neprijatelja broj jedan i to zbog toga što je otkrio njene najveće tajne kao što su masakri, mučenja.
Dokazano je da tzv. Afganistanski dnevnici nisu doveli do smrti niti jednog američkog agenta i nema dokaza da je netko od operativaca zbog toga stradao na terenu. On je te podatke dobio, nije ih hakirao.
U ovom slučaju radi se o licemjerju zapada gdje svi političari reagiraju na smrt Navaljnog, a o suđenju Assangeu se šuti. Mainstream mediji na zapadu pristali su da krugovi moći mogu raditi što hoće, pa se ono što se naziva demokracijom zapravo prikriva autokraciju.
Kad mali vazali poput naših koji slušaju svjetske vazale, nanjuše da se jednom tako velikom imenu kao što je Assange kojem se sprema takva sudbina, tada nam ti mali vazali donose lex AP kako bi prikrili svoje niske kriminalne radnje.
Lex AP je prizemni dokaz da svaka vlada, svaki moćnik želi sebe zaštititi od propitivanja. Ovdje se radi o pravu javnosti na istinu i istraživačko novinarstvo je tu da ih razotkrije. Kada govorenje istine postane zločin, onda počinje cenzura i tiranija.
Assange, ako nije novinar po zvanju, on je to po poslanju s onim što je napravio za istinu i javnost.
Komentari