Osnivač WikiLeaksa Julian Assange, računalni stručnjak, australski urednik, izdavač i aktivist, sutra i prekosutra (20. i 21. veljače 2024. godine) u Londonu će voditi presudnu pravosudnu bitku za odgodu izručenja SAD-u zbog optužbi za špijunažu.  To se dešava nekoliko mjeseci prije nego što Assange napunio 53 godine života, od kojih je posljednjih 12 proveo neslobodan. Nakon 7 godina u veleposlanstvu Ekuadora već pet godina je u britanskom zatvoru, čekajući hoće li ga Velika Britanija izručiti Visokom sudu Sjedinjenih država.

Za Juliana Assangea ovo bi mogla biti i doslovno bitka za život jer mu je zdravlje značajno narušeno u zatočeništvu, koje je započelo njegovom odlukom, a pretvorilo se u život u britanskom zatvoru i iščekivanje hoće li završiti u američkom, gdje bi ga neminovno čekala dugogodišnji, a vjerojatno i doživotni boravak. 

Assange je suočen sa ukupno 18 optužbi zbog objavljivanja tisuća dokumenata s oznakom tajnosti još 2010. godine, u projektu WikiLekas.  Optužen je da je u suradnji s obavještajnom analisticom američke vojske Chelsea Manning hakirao računalni sustav Pentagona i ukrao te objavio tajnu diplomatsku prepisku i vojne dokumente vezane za ratove u Iraku i Afganistanu.

Njegovi odvjetnici tvrde da bi, bude li izručen SAD-u, Assange mogao dobiti do 175 godina ukupne zatvorske kazne. Sam Assange kao i mnogi njegovi podržavatelji širom svijeta, smatraju da je on djelovao kao novinar, otkrivajući vojne i diplomatske tajne, među kojima i one kojima su skrivane pogrešne, štetne, pa i protuzakonite odluke. Među njima su i nekažnjena ubojstva civila, uključujući i novinare.

Objavljujući sve do čega je došao, bez provjere i stavljanja u potpun kontekst Julian Assange svakako nije djelovao u skladu s normama novinarske profesije, ali dio njegovih objava jest pomogao novinarima da istražuju te dokažu prikrivanja, prevare te izravne laži američke administracije i vojske.  U svakom slučaju  Assange se brani pravom na slobodu informiranja zajamčenim Prvim amandmanom Ustava SAD-a.

„Julian je optužen zbog primanja, posjedovanja i objave informacija javnosti o ratnim zločinima koje je počinila vlada SAD-a. Izvještavati o zločinu nije zločin“, izjavila je Asaangeova supruga Stella novinaru agencije Associated Press uoči londonskog saslušanja.

Optužbe SAD-a protiv Juliana Assangea otpečaćene su tek 2019. godine kad je on već proveo 7 godina u samoizabranom izgnanstvu u ekuadorskom veleposlanstvu tražeći politički azil. Razlog je bio strah od odluke britanskog suda da ga izruči Švedskoj zbog istrage o silovanju za koje je Assange tvrdio da se nije dogodilo nego su optužbe protiv njega namještene. Nakon što su Šveđani odustali od optužbi Asange je postao željen ‘plijen’ i britanskog i američkog pravosuđa – sve do danas.

Ako londonski sud odbije  argumente Juliana Asaangea na saslušanju sljedeća dva dana, on bi mogaobiti izručen SAD-u čim Velika Britanija to službeno odobri. Assangeov pravni tim spreman je takvu mogućnost i već priprema obraćanje Europskom sudu za ljudska prava, no postoji mogućnost da se izručenje obavi i prije nego li u Strasbourgu bude donesena odluka o zaustavljanju izručenja.

Od 2008. godine Julian Assange je dobio ukupno 24 priznanja i nagrada humanitarnih organizacija, te onih za slobodu govora, kao i novinarskih redakcija i organizacija. Zahtjev za njegovim oslobađanjem potpisala je na desetine tisuća novinara, aktivista za ljudska prava i javnih osoba, među kojima su i oni iz Hrvatske.

S obzirom da je ulazak u sudnicu ograničen, a mnogo je onih koji bi željeli pratiti saslušanje, omogućeno je čak i online praćenje onoga što će se dešavati sljedeća dva dana u Londonu, uz posebnu najavu.