SLOVENSKI MEDIJI U RATU S VLADOM: Pobuna novinara protiv premijera Janeza Janše

Objavljeno u Nacionalu br. 628, 2007-11-26

Trogodišnji pritisci slovenske vlade na medije kulminirali su peticijom koju je potpisao 571 novinar i Janšinim obračunom s novinarima za govornicom parlamenta

‘Mi, slovenski novinari, optužujemo premijera Janeza Janšu zbog ograničavanja medijskih sloboda u našoj zemlji”, riječi su kojima su Matej Šurc i Blaž Zgaga započeli “Peticiju protiv cenzure i političkih pritisaka na novinare u Sloveniji”, koju je u protekla dva mjeseca potpisao 571 novinar, i o kojoj se već raspravlja i u inozemstvu. Pobuna novinara u tolikoj je mjeri izazvala aktualnu vladajuću koaliciju da je Janša u ponedjeljak 19. studenog – nakon što je parlament s 51 od 90 zastupničkih glasova podržao njegovu vladu – od 2 sata i 17 minuta govora, čak 90 minuta posvetio obračunu s novinarima.

U nezapamćenoj kritici optužio je novinare da blate vlastitu državu i uspoređuju Sloveniju s Bjelorusijom, govorio o lažima u peticiji, te nekoliko puta otvarao vodeći nacionalni dnevnik Delo i čitao citate svojih izjava za koje je tvrdio da su krivotvorene. Upozorio je da zbog novinarske peticije mora odgovarati na brojne upite stranih državnika koje zanima krše li se u Sloveniji prava novinara, a to ga sprečava u pripremama koje treba obaviti do 1. siječnja 2008., kada Slovenija preuzima predsjedavanje Europskom unijom.

Janšin napad bio je kulminacija trogodišnjeg sukoba njegove vlade s medijima nad kojima je pokušao uspostaviti kontrolu, međutim, čak i najžešći kritičari sadašnje državne administracije ovih se dana slažu da nitko nije očekivao takav premijerov napad.

U svojoj peticiji novinari optužuju Janšinu vladu desnog centra da je 2004., uz pomoć velikih državnih poduzeća, započela osvajanje slovenskih medija. Tvrdi se kako je vlada kriva za smjene nezavisnih urednika i imenovanje podobnih, za promjenu uređivačke koncepcije mnogih medija, a novi urednici cenzuriraju tekstove koji su kritični prema vladajućoj politici. Navodi se i novi zakon o radioteleviziji koja je sada pod nadzorom vlade, kao i da se novinari koji ne podupiru Janšinu koaliciju nerijetko profesionalno degradiraju, smjenjuju i degradiraju na različite načine. Na kraju se podsjeća kako 1. siječnja 2008. Slovenija postaje predsjedatelj Europskom unijom, uz zaključak da su napadi na demokraciju i medijske slobode, iza kojih stoji slovenska vlada, razlog za zabrinutost, kada se razmišlja o budućnosti Europske unije.

Blaž Zgaga, koji je inicirao “Peticiju protiv cenzure i političkih pritisaka”, za Nacional je objasnio razloge akcije koja je tako iziritirala Janšu. “Medijska situacija u Sloveniji je loša, novinari se sustavno šikaniraju, a vlada utječe na uređivačku politiku. Od pritisaka nisu oslobođeni čak niti privatni listovi, primjerice, nedavno je objavljeno kako je Dnevnik, koji je glavni kritičar Janšine politike, samo u posljednjih godinu dana zbog odbijanja državnih tvrtki da se oglašavaju ostao bez oko milijun eura zarade od marketinga. Tko ne vjeruje u to da vlada želi nametnuti kontrolu, neka pročita pismo Andrijane Starine Kosem, u kojem je navela kako je u Janšino ime pokušala kontrolirati Delo i Večer”, upozorava Zgaga.

Zanimljivo je da niti on, kao koautor Peticije, ne shvaća zašto je Janša u parlamentu sat i pol sipao optužbe protiv novinara. “To nikako ne mogu razumjeti. Dok sam slušao što govori, jednostavno nisam mogao vjerovati svojim ušima, mislim da je taj istup bio šok za sve nas. Ali istodobno, to je najeklatantniji dokaz pritisaka na medije iza kojih stoji Janez Janša”, upozorava Blaž Zgaga.

Tijekom nepuna dva mjeseca Peticiju je potpisalo više od 500 novinara, a podržalo ju je i Novinarsko društvo Slovenije, koje vodi Grega Repovž. On je u prošlosti radio u Delu, odakle je otišao kada je došlo do promjena uređivačke politike. Repovž je trenutačno urednik Mladine i potpisnik je apela Društva novinara u kojem od vlade i parlamenta zahtijevaju raspravu o medijskim slobodama u Sloveniji. Premda napisan u diplomatskom tonu, zahtjev također pokazuje da je Janša preuzeo kontrolu nad medijima, i uglavnom potvrđuje sve što piše i u spornoj peticiji.

“Peticija protiv cenzure” odaslana je na više od 300 različitih adresa i izazvala je reakcije brojnih europskih vlada i međunarodnih novinarskih organizacija. Među ostalim, reagirali su britanski premijer Gordon Brown, šef latvijske vlade Aigars Kalvïtis i predsjednik belgijskog parlamenta Herman Van Rompuy, koji su Šurca i Zgagu obavijestili kako će cijeli slučaj istražiti ministarstva vanjskih poslova u njihovim zemljama. Sasvim očekivano, još snažnije bile su reakcije etabliranih novinarskih udruga, koje su rezolutno i nedvosmisleno podržale kolege u Sloveniji.

Tako je International Press Institut iz Beča od Janšine vlade zatražio pokretanje nezavisne istrage o pritiscima na novinare, dok su Europska federacija novinara i Reporteri bez granica zahtijevali da o čitavom slučaju raspravlja slovenski parlament. Podršku slovenskim novinarima pružila su i medijska udruženja iz Švicarske, Hrvatske, BiH i još nekih država.

Uslijedila je reakcija Janšina kabineta koji je objavio Izjavu o slobodi medija u Sloveniji, kojom su demantirali optužbe i pritom se pozvali na pozitivna izvješća nekoliko organizacija koje ocjenjuju stupanj slobode u medijima u svijetu. Pritom su nabrojena različita pozitivna izvješća, primjerice, prema američkom Freedom Houseu, slovenski su mediji nezavisni i, prema stupnju sloboda, na 39. mjestu uz Francusku i Austriju, a ispred Italije, Španjolske i Grčke, dok su Reporteri bez granica u izvještaju za 2007., mjereći indeks novinarskih sloboda, Sloveniju stavili ispred Njemačke, Švedske, Velike Britanije, argumentirala je vlada u Ljubljani. Stvar je u tome da većina novinara u Sloveniji misli suprotno i uvjereni su kako ih vlada želi spriječiti u kritici. Janšini istomišljenici će kazati kako su slovenski mediji još od 1990. izrazito liberalni, i da ovako samo pokušavaju postići balans u načinu na koji bi novinari trebali pratiti ljevicu i desnicu. Dijelom je ta opaska točna, budući da Janez Janša nikada nije uživao simpatije medija, i kada je 2004. došao na vlast, odlučio se osvetiti. Poduzeo je značajne poteze, kojima je pod svoju kontrolu stavio glavne elektroničke i tiskovne medije.
Tako je prošle godine vladajuća desna koalicija izglasala novi zakon o Radiju i televiziji Slovenije (RTS), koji je omogućio utjecaj Janšine vlade na glavni državni medij. Izmjenom zakona omogućilo se da direktori smiju utjecati i na program, a ne kao u prošlosti, isključivo se baviti financijskom politikom RTS-a. Ubrzo su uslijedile i kadrovske promjene, a RTS je zaokrenuo udesno.

“U neku ruku, može se povući paralela s hrvatskim medijima u vrijeme Tuđmanove vladavine. Niti on nije osobno uređivao program ili smjenjivao urednike, ali svi su znali da se ništa ne radi bez odobrenja Franje Tuđmana. Tako je bilo i na RTS-u, gdje nije uvedena direktna cenzura, ali novi šefovi Informativnog programa počeli su snažno utjecati na izbor tema, način uređivanja programa i komentare, a sve se svodilo na obranu aktualne vlade”, ispričao je za Nacional novinar državne televizije uz uvjet da ostane anoniman.

Tako su se u programu – kako kaže – pojavili znakovi “ruralizacije”, koji su se očitovali u brojnim izvještajima o Katoličkoj crkvi, kao i sve većem broju domaće narodne muzike. U komentarima je žestoko napadan i Zoran Jankovič, sadašnji ljubljanski gradonačelnik, koji je na prošlogodišnjim lokalnim izborima bio kandidat opozicije. Onda je krajem ljeta 2006. uslijedio međudržavni spor Slovenije i Hrvatske zbog neriješene granice u Međimurju i pitanja smije li se na tom području graditi novi most. Situacija je bila vrlo napeta, slovenska vlast je poslala i pripadnike specijalne policije, a Jože Možina, direktor Televizije Slovenije, javno je izjavio da je “RTS državotvorni medij i da će se tako ponašati u ovoj krizi”. Takva izjava, nalik onima koje je davao Obrad Kosovac prije desetak godina, do Janšina dolaska na vlast u Sloveniji je bila nezamisliva i izazvala je kritike u novinarskim krugovima.

Janšina ekipa zagospodarila je i Slovenskom tiskovnom agencijom, kada je u srpnju ove godine kao direktoricu imenovala Alenku Paulin, koja je nekada radila u vladi. Nakon njezina dolaska, STA je također počela mijenjati politiku, zbog čega su, kao i na RTS-u, otišli brojni novinari. Najveći skandal dogodio se za vrijeme nedavne predsjedničke kampanje, kada je agencija bila naklonjena desničarskom kandidatu Alojzu Peterleu, i uoči početka izborne šutnje pokušalo se kompromitirati Danila Türka, kandidata koga je podržavala ljevica. Türkovu izjavu kako mu je politički uzor bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, Slovenska tiskovna agencija je promijenila, tako da je ispalo kako mu je uzor “bivši šef komunista Milan Kučan”.

Najzanimljivije igre vodile su se oko Dela, desetljećima vodećeg nacionalnog dnevnog lista. Glavnu ulogu odigrala je Andrijana Starina Kosem, državna tajnica Ministarstva gospodarstva. Ona je vodila operaciju promjene vlasničke strukture Dela, u kojoj je novi vlasnik postala Pivovarna Laško. Za novog direktora postavljen je Danilo Slivnik, vodeći urednik desne provenijencije, a na mjesto odgovornog urednika, unatoč snažnim prosvjedima novinara, doveden je Peter Jančič, iz mariborske Večeri. Pod njihovim vodstvom promijenjena je uređivačka politika, a u sve više tekstova podržavala se vlada. Među ostalim, redoviti kolumnist postao je šef diplomacije Dimitrij Rupel, jedan od “jastrebova” političke scene u Sloveniji. Početkom lipnja uslijedio je skandal koji je doveo do potpune promjene unutar Dela. Janez Janša je odlučio smijeniti Andrijanu Starinu Kosem s položaja državne tajnice, a ona mu se osvetila objavljivanjem pisma u kojem je opisala kako su osvajali Delo i Večer. Ukratko, na oko dvije kartice svoje ispovijesti potvrdila je da je sve radila prema premijerovim uputama.

Razlaz s Delom za Janšu je imao prilično loše reperkusije jer Andrijana Starina Kosem je imenovana predsjednicom Nadzornog odbora, a vlasnici su promijenili koncepciju za 180 stupnjeva. Slivnik i Jančič su smijenjeni, ukinuta je Rupelova kolumna, a komentari su ponovo vrlo kritični prema aktualnoj vladi. Tako je Janša izgubio važan medij koji je donedavno držao pod kontrolom, a paralelno se suočava s novinarskom pobunom doista širokih razmjera. Njegovi ljudi i dalje kontroliraju Radioteleviziju Slovenije i državnu izvještajnu agenciju, ali situacija u kojoj se nalazi predsjednik vlade u Ljubljani nije nimalo ugodna. Manje od godinu dana prije parlamentarnih izbora ušao je u otvoreni rat s novinarima, koji, ionako, favoriziraju lijevo liberalnu opoziciju predvođenu Borutom Pahorom.

Peticija protiv cenzure

Pokretači “Peticije protiv cenzure i političkih pritisaka na novinare u Sloveniji”, koju je u protekla dva mjeseca potpisao 571 novinar, poznati su novinari u susjednoj državi: Matej Šurc je zaposlen na Radio Sloveniji i u prošlosti je bio dopisnik iz Beograda i Washingtona, a Blaž Zgaga je zaposlen u mariborskom dnevniku Večer i uglavnom prati vojne i obavještajne teme. Zgaga je 2000. objavio dobro čuvanu informaciju o tajnoj suradnji slovenskih i američkih obavještajaca, zbog čega je državni tužitelj pokrenuo sudski spor, u kojem je nakon tri godine oslobođen. Osim u Sloveniji, Šurc i Zgago dobili su podršku najvećih međunarodnih novinarskih udruženja.

Kapitulacija RTS-a

Izmjenama Zakona o Radiju i televiziji Slovenije, Janša je stekao ključni utjecaj na najvažnije elektroničke medije. Došlo je do izmjena u sastavu Programskog vijeća, koje su do tada popunjavali predstavnici različitih interesnih grupacija. Zakonskim izmjenama omogućeno je da svaki pretplatnik predloži vlastitog kandidata. Vladajuća većina je u Programsko vijeće uvrstila kandidate koji su joj odgovarali i tako preuzela kontrolu nad organom koji nadzire djelovanje RTS-a.

Janša izgubio kontrolu nad Delom

Na koji način je Janša osvojio listove Večer i Delo otkrila je smijenjena državna tajnica Andrijana Starina Kosem. Nakon toga smijenjeni su Janšini ljudi u Delu a urednik je postao Janez Markeš.

 

Komentiraj

Source:Robert Bajruši