Slovenski parlament u petak će održati odlučujuću sjednicu na kojoj bi Marjan Šarec trebao biti izabran za mandatara nove vlade koju bi poduprlo šest stranaka iako bi formalno bila manjinska, jer stranka Ljevica (L) obećala je podršku, ali ne želi preuzeti nijedan odgovorni položaj ili ministarstvo u budućoj vladi.

Šarec koji je svojom građanskom strankom na izborima 3. lipnja osvojio drugo mjesto trebao bi dobiti natpolovičnu većinu od 90 glasova zastupnika tajnim glasovanjem.

Tada bi Šarec trebao predstaviti kratak nacrt programa svoje buduće koalicije  nakon čega ima rok od 15 dana da predloži kandidate za ministre.

Nakon predstavljanja na parlamentarnim odborima, o ministarskoj se listi glasuje običnom većinom prisutnih, pa bi nova vlada po tom scenariju mogla stupiti na dužnost malo prije sredine idućeg mjeseca.

Da bi vlada počela djelovati, potrebno je da parlament potvrdi najmanje dvije trećine od 14 ministara, a sve do tada tekuće poslove obavljat će sadašnja tehnička vlada odlazećeg prermijera Mire Cerara.

Osim Liste Marjana Šarca (LMŠ), kojoj će prema neslužbenim informacijama u vladi pripasti 5 ministarstava, među ostalim unutarnji poslovi i financije, u vladajućoj kloaliciji bit će i Socijalni demokrati (SD) za čijeg je predsjednika Dejana Židana predviđen položaj predsjendika parlamenta, a stranci 3 ministarska položaja, među kojima gospodarstvo.

Kako je u ponedjeljak objavio Slovenski radio, pozivajući se na neslužbene informacije jer kadrovski dogovor nove lijeve koalicije još nije čvrsto utanačen, sadašnji tehnički premijer Miro Cerar u budućoj bi vladi preuzeo ministarstvo vanjskih poslova, a dosadašnji šef diplomacije Karl Erjavec, čija je stranka na zadnjim parlamentarnim izborima osvojila manje glasova od očekivanja, ministarstvo obrane.

Bivša premijerka Alenka Bratušek i njezina stranka u kampanji su najviše isticale interes za sređivanje mirovinskog i zdravstvenog sustava, pa bi prema informacijama slovenskih medija u budućoj vladi Bratušekbila potpredsjednica bez resora, zadužena za proračun i zdravstvo.

Bratušek je sama javno izjavljivala da postoji kombinacija da njezina stranka ne uđe u vladu nego je samo “izvana” podrži, kako je to učinila i Ljevica (L) koja se zauzima za radikalno povećanje mirovina, minimalnih plaća i socijalnih davanja, te smanjivanje izdvajanja za obranu.

Krajnji rok do kada će Šarec nakon izbora parlamentu morati predložiti listu ministara istječe 1. rujna. Ako to ne učini, odnosno ako među budućim koalicijskim partnerima u vladi oko raspodjele resora ne postigne dogovor, parlament mu može odobriti novi rok, no ako bi se dogodilo da i taj rok propusti, prestala bi mu funkcija izabranog mandatara za sastav nove vlade, a zemlja bi se opet približila scenariju novih prijevremenih izbora.

Komentiraj