Sjećanja starih kapetana i tisuće poklonika spasili su ‘najvoljeniji hrvatski brod’

Autor:

Jadrolinija, Facebook

Zahvaljujući inicijativi ‘Tijat u srcu’ Jadrolinijin brod ‘Tijat’, koji je 68 godina plovio jadranskim otocima, ipak neće biti poslan u rezalište, već bi trebao postati brod za izlete na šibenske tvrđave i muzeje, a smiješe mu se i fondovi EU-a

Tisuće ljudi je 7. srpnja 2023. godine pozdravilo i ispratilo motorni brod „Tijat“ na njegovu posljednjem putovanju iz Šibenika, preko Zlarina i Prvića do Vodica, odakle se nakon 68 godina plovidbe Jadranom omiljeni brod uputio prema Cresu.

„Mnogi su ga ispratili s tugom i žaljenjem jer ‘Tijat’ je otočanima više od broda. Najvoljeniji hrvatski brod otišao je u mirovinu i vjerovalo se da je brodu na kojem se slavilo i tugovalo, zaljubljivalo, družilo i prijateljevalo, kojim se odlazilo u školu i na otok bakama i djedovima za praznike – rezalište neizbježna sudbina“, kazuje liječnica iz Splita Ivana Beban, jedna od osnivačica grupe „Tijat u srcu“ na Facebooku, koja je od djetinjstva provedena na Prviću i Zlarinu vezana uz „Tijat“.

I doista, sve do prije desetak dana činilo se da „Tijatu“ nema spasa, unatoč svim naporima Inicijative za spas „Tijata“, koja preko Facebook grupe „Tijat u srcu“ postoji, djeluje i bori se za očuvanje i prenamjenu tog posebnog broda još od 2014. godine. „Ultima partenca“ ili posljednje putovanje bilo je prilika da se u svakoj luci okupi puno ljudi koji su za „Tijat“ zapalili baklje, pljeskali mu, pozdravljali ga s „adio, lipi naš“, pjevali mu „debelim morem sad me vozi stari, ruzinavi brod“, a u Prvić Šepurinama brod je i dočekala i ispratila limena glazba. „Nisu ‘Tijat’ ispratili samo stanovnici Prvića, Zlarina, Vodica, njega su na putu prema brodogradilištu na Cresu, gdje je sada u raspremi, pozdravljali sirenama i u Kukljici na Ugljanu, i na Unijama, i na Susku. ‘Tijatu’ su na pozdrav trubili drugi Jadrolinijini brodovi, poput ‘Lastova’ i ‘Premude’“, ističe Robert Udiljak, administrator i jedan od osnivača grupe na Facebooku, tehničar cestovnog prometa iz Zagreba.

Saša Jurat, jedan od osnivača grupe ‘Tijat u srcu’, zadovoljan je odlukom Jadrolinije da odlazak broda u rezalište ne dolazi u obzir. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

„Dogodio se obrat, pojavila se nova nada. Naše uporne poticaje, prijedloge za spas, podršku sve više članova grupe, prikupljene fotografije i objave dokumenta o svemu što je ‘Tijat’ – nekada ‘Ohrid’, čak po želji posade vrlo kratko i ‘Hrid’ – dao jadranskim otocima kroz 68 godina plovidbe – od Kvarnera i Primorja, preko srednje Dalmacije sve do dubrovačkog područja – a posebno šibenskom akvatoriju u više od četrdeset godina – čuli su, vidjeli i ozbiljno shvatili čelni ljudi Šibensko-kninske županije Marko Jelić i šibenski gradonačelnik Željko Burić“, ističe jedan od troje osnivača grupe „Tijat u srcu“ Saša Jurat, zaposlenik Lučke kapetanije u Šibeniku.

„Nedavno je Šibensko-kninska županija uputila Jadroliniji pismo namjere da je spremna kupiti brod ‘Tijat’ i dati mu novu namjenu. Iz Jadrolinije je stigao pozitivan odgovor, voljni su predati brod u vlasništvo Županije, vjerujemo za simboličnu naknadu. Jadrolinija je i ranije imala plan obnove tog broda, ali se to nije ostvarilo. Sada je, vjerujemo, na redu dogovor kapetana Vjekoslava Dorića, člana Uprave Jadrolinije, i župana Jelića s ministrom Olegom Butkovićem u Ministarstvu mora i pravno reguliranje te primopredaje. Županija je spremna uložiti u obnovu broda, posebno trupa, palube, interijera, stroj mu je u dobrom stanju. Lučka uprava Šibensko-kninske županije obećala je za ‘Tijat’ stalni vez. U cijeli proces spreman se uključiti i Grad Šibenik, posebno u osiguranju sredstava za obnovu broda iz fondova EU-a. Ako se to dogodi, a sve više vjerujemo da hoće, bit će to doista isplativ i hvalevrijedan projekt“, naglašava Saša Jurat.

‘Šibensko-kninska županija uputila je Jadroliniji pismo namjere da je spremna kupiti ‘Tijat’ i dati mu novu namjenu. Stigao je pozitivan odgovor’

Tako bi „Tijat“, nazvan po jednom od nenaseljenih otoka šibenskog arhipelaga, postao brod za izlete na šibenske tvrđave i muzeje, posebno za prijevoz posjetitelja na tvrđavu sv. Nikole u šibenskom kanalu, ali i posjet pomorskim muzejima na Zlarinu i Kaprijama ili posjet Skradinu. „Tijat“ bi mogao prevoziti i kupače do šibenskog kupališta Jadrija. „Motorni brod ‘Tijat’ tako će, nadamo se, opet ploviti i povezivati muzeje i tvrđave, jer brod je i sam muzej. Taj 37-metarski brod sagrađen je 1955. u splitskom brodogradilištu. Prije nekoliko mjeseci smo doznali da su limovi od kojih je napravljen 12 tona teški brod s motorom od 400 KS, nastali na stroju koji je Jugoslavija dobila od Njemačke na ime ratne reparacije. A to su strojevi koji su izvaljali limove za čuveni njemački bojni brod ‘Bismarck’, jedan od najpoznatijih brodova Drugog svjetskog rata koji su Britanci potopili 1941. godine“, napominje Robert Udiljak.

„Naš ‘Tijat’ je brod koji ima priču i što prije ga valja dovući natrag i staviti u tu novu funkciju, na ponos brodograditeljima, na ponos pomorcima koji su decenijama na njemu plovili, na ponos svim zaljubljenicima koji se bore za njegov spas“, kazala je dr. medicine Ivana Beban. „Brod ‘Tijat’ je čudo. I to znaju svi oni koji su se, makar i jednom, na njemu vozili, bilo turisti, učenici, izviđači ili prognanici koje je ratnih godina prevozio na otok Obonjan, nekad zvan i Otok Mladosti. To je brod za svako more. Nikada njegova linija nije otkazana zbog lošeg vremena ili nemogućih uvjeta plovidbe“, naglašava Ivana Beban, jedna od troje začetnika grupe „Tijat u srcu“. „Robert, Saša i ja počeli smo se dopisivati još 2009. godine na forumu ‘Brodovi i pomorstvo’. Tada se nismo ni poznavali, pisali smo pod pseudonimima. Bila sam jedina žena koja je pisala o brodovima. Upoznali smo se tek 2014. godine, dakle, upravo u ovo vrijeme prije devet godina, kad smo odlučili formirati grupu ‘Tijat u srcu’ na Facebooku. Na ideju o grupi navelo nas je sjećanje na stradali ‘Perast’, brod heroj Domovinskog rata, i trojicu poginulih pomoraca na njemu. Željeli smo raditi po uzoru na grupu ‘Perast’, koju je vodio kapetan Milo Sršen, nekad kapetan ‘Tijata’, sada kapetan Jadrolinijina motornog broda ‘Lastovo’“, kazala je Ivana Beban.

Arhivske fotografije broda ‘Tijat’, poput onih iz vremena kad je nosio naziv ‘Ohrid’, mogu se naći na stranici ‘Tijat u srcu’ na Facebooku. FOTO: Facebook

„Robert Udiljak je tada objavio: ‘’Perast’ u duši, ‘Tijat’ u srcu.’ I tada je sve krenulo“, prisjeća se Saša Jurat. „Grupi ‘Tijat u srcu’ pridruživalo se sve više ljudi. Prije svih kapetan Milo Sršen, koji je uz Roberta i administrator naše grupe na Facebooku, Miroslav Milić, bez kojega ‘Tijat’ ne bi prošle godine skrenuo s linije i posjetio Kukljicu, Marica Njegovan iz Rijeke, Ivan Kralj iz Zagreba, Šime Strikoman, koji je napravio čak sedam milenijskih fotografija na temu podrške i spasa ‘Tijata’ – u Skradinu, Zlarinu, Prvić Luci, u prigodi raznih ‘Tijatovih’ obljetnica. Formirala se grupa zaljubljenika u taj brod, jedna gospođa iz Engleske napisala je i prvu pjesmu o ‘Tijatu’, stižu nam članovi i podrška iz Španjolske i Švicarske…“ ističe Saša Jurat.

„Postali smo prijatelji i prava obitelj, to je ona dodana vrijednost naše akcije“, naglašava Ivana Beban. „Čulo se za brod, čulo se za našu želju da ga spasimo. Stigli smo do obećanja župana, gradonačelnika i čelnika Jadrolinije, stigli smo do točke kad je Šibensko-kninska županija trebala postati jedini vlasnik, jer to je uvjet da se zatraži logistička pomoć i novac za obnovu broda iz fondova EU-a i novi život našeg ‘Tijata’“, naglašava Ivana Beban, koja na pitanje zašto sudjeluje u svemu ovome, odgovara: „More mi je u krvi. Ja sam prava bodulica. Otac sa Zlarina, mama s Prvića, djedovi pomorci. Pola stoljeća gledala sam i slušala ‘Tijata’ kako plovi kroz naš akvatorij, veže naše otoke i Šibenik.“

‘Limovi od kojih je napravljen ‘Tijat’ nastali su na stroju na kakvom je rađen i ‘Bismarck’, a Jugoslavija ga je od Njemačke dobila na ime ratne reparacije’

Robert Udiljak sjetno je istaknuo: “Vezan sam uz ‘Tijat’ otkad sam se s 13 mjeseci na rivi u Vodicama s njim upoznao. Moja mama je Vodičanka pa me djed vodio u šetnju rivom. ‘Tijat’, tada ‘Ohrid’, jako me privlačio, njegov zvuk, njegova linija. Poseban je to brod. Uspjeli smo prikupiti sjećanja starih kapetana, na albumu grupe ‘Tijat u srcu’ postaviti tisuće fotografija iz vremena kad je plovio za mjesta na Krku, potom krajem 50-ih godina za Zaton, Raslinu i Skradin. Saznali smo da je na ‘Tijatu’, tada ‘Ohridu’, rođeno i dvoje djece. Njima je kao mjesto rođenja upisan brod ‘Ohrid’. Upoznali smo ih na snimanju milenijske fotografije Šime Strikomana u Skradinu.“

„Sjajno je kako su postavljanje novih fotografija u album grupe na Facebooku i nove objave zakotrljali stvar. Nakon devet godina postojanja ‘Tijat u srcu’ sada broji 2868 članova. Lijepo je da je jedna grupa na Facebooku, koja čak nije ni udruga građana, uspjela okupiti toliko ljudi koji žele spasiti ‘Tijat’ i vidjeti kako opet plovi ovdje u šibenskom akvatoriju. Ali da smo na istoj ideji okupili i Jadroliniju, i Šibensko-kninsku županiju, i Grad Šibenik, i Ministarstvo mora, čujem i Ministarstvo kulture – to je sjajno, ‘Tijat’ je naša pomorska i kulturna perjanica“, naglašava Saša Jurat, jako zadovoljan odlukom Jadrolinije da se na Cresu brod pažljivo čuva, da odlazak u rezalište ne dolazi u obzir i da su spremni surađivati sa Županijom na osiguranju njegove nove namjene.

‘Tijat’ pokreće izvanredni motor marke ‘Sulzer’ koji je Jadrolinija ranije namjeravala kao zamjenski ugraditi u brod ‘Premudu’, ali je zapovjednik riječnog broda pronašao isti takav pa je ‘Sulzerov’ motor u ‘Tijatu’ ostao netaknut. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Jurat se prisjeća zadnjeg dana „Tijatove“ plovidbe, kada je bez predaha održavao svoju liniju 16 sati. Sjeća se i njegova izvanrednog motora marke „Sulzer“, koji je Jadrolinija ranije namjeravala kao zamjenski ugraditi u brod „Premudu“. „Tada je na scenu stupio naš prijatelj Ralf Gertsch, Švicarac, zapovjednik riječnog broda. Uz njegovu pomoć tamo smo pronašli isti takav, zamjenski, ispravan ‘Sulzerov’ motor s dijelovima i predali ga Jadroliniji. Vjerujem da je to bilo presudno da ‘Tijat’ ostane netaknut“, naglašava Saša Jurat.

Robert Udiljak i Saša Jurat podsjećaju da su neki od većih i srednjih Jadrolinijinih brodova doživjeli svoje prenamjene: ‘Novi Sad’ je postao jahta za izlete ‘Patricija’, ‘Osijek’ je živ kao ‘Nina’ u brodogradilištu Korčula, ‘Mostar’ plovi kao ‘Harmony 2’. Nekadašnjeg ‘Vladimira Nazora’ nedavno preminuli poduzetnik Juroslav Buljubašić svojevremeno je pretvorio u luksuznu jahtu ‘Sigal’, ‘Karlovac’ je postao putnički brod ‘Emanuel’, brod ‘Valjevo“, koji se do umirovljenja zvao ‘Ozalj’, postao je party brod ‘Franeša’. Švedski poduzetnik je od Jadrolinije otkupio trajekt ‘Komiža’, koji je danas u Švedskoj pretvoren u brod muzej ‘Kalmari’ i ‘Kalma 7’, a ljeti vozi izletničke rute.

‘Tijat’ je brod za svako more. Nikada njegova linija nije otkazana zbog lošeg vremena ili nemogućih uvjeta plovidbe’, naglasila je Ivana Beban, jedna od troje začetnika grupe ‘Tijat u srcu’. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

„Sve to govori da ako brod preuzme Županija i ‘Tijat’ dobije novu namjenu, a nadamo se da hoće, to je hvalevrijedna akcija. Brod ‘Tijat’ koji je 41 godinu plovio u šibenskom akvatoriju, od 1992. godine na liniji Šibenik- Zlarin-Prvić-Vodice, zaslužuje biti sačuvan“, istakao je Saša Jurat. „I dok brod ‘Postira’ sada plovi na toj liniji kao zamjena za ‘Tijat’, svi se mi nadamo da je to privremeno rješenje i da će se ‘Postira’ vratiti na linije u dubrovačkom akvatoriju. Čvrsto vjerujemo u dogovor Jadrolinije i Šibensko-kninske županije i želimo što prije povratak ‘Tijata’ u Šibenik. Zamislite kakav li će događaj i veliko slavlje to biti“, poručio je Jurat uz odobravanje Ivane Beban i Roberta Udiljka.

U priopćenju koje nam je, na našu zamolbu, 10. kolovoza 2023. godine, dostavila Služba za korporativne komunikacije i marketing Jadrolinije, piše: „Svi rashodi brodova provode se sukladno propisanim procedurama javne nabave koja ni u kom slučaju ne može prejudicirati odlazak broda u rezalište. Takva informacija je u potpunosti netočna, dapače, naša je želja da ‘Tijat’ nastavi životni vijek u nekom novom poslovnom modelu, za što su interes već iskazali neki poslovni subjekti, inicijative građana i Ministarstvo kulture.“

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.