Nedostatak žitarica iz Ukrajine, koja je poznata kao „svjetska žitnica”, znatno utječe na ionako teško stanje na Bliskom istoku i u Africi, u čijim dijelovima vlada glad, a nakon ruske blokade ukrajinskog izvoza sada postoji zabrinutost da bi se kriza mogla dodatno zaoštriti

Rusija se krajem srpnja povukla iz sporazuma sklopljenog uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske, a kojim je bio omogućen siguran izvoz ukrajinskih žitarica preko Crnog mora. Kremlj je priopćio da se povlači nakon što nisu bili ispunjeni dijelovi sporazuma, koji je dogovoren prošloga srpnja i produljivan nekoliko puta. Takva odluka uzdrmala je svjetska tržišta žitarica te je istovremeno došlo i do rasta cijena. Ovo nije prvi put da se javljaju napetosti oko prijevoza žitarica jer su i tijekom nekoliko mjeseci prošle godine, od početka ruske invazije na Ukrajinu, ruski ratni brodovi blokirali izvoz žitarica iz Odese i drugih ukrajinskih luka.

Nedostatak žitarica iz Ukrajine, koja je poznata kao „žitnica Europe”, znatno utječe na ionako teško stanje na Bliskom istoku i u Africi, u čijim dijelovima vlada glad, a sada postoji zabrinutost da bi se mogla zaoštriti kriza. Američki državni tajnik Antony Blinken već je izjavio da je Rusija povlačenjem iz sporazuma kriva za nastavak korištenja hrane kao oružja koje bi naštetilo milijunima ranjivih ljudi širom svijeta. Očekuje se da će posebno biti pogođena istočna Afrika, koja se već bori s teškom glađu. Na primjer, u glavnom gradu Somalije Mogadišu cijene pšenice koje su se udvostručile kada je Rusija napala Ukrajinu, pale su za četvrtinu nakon potpisivanja sporazuma. Ta se zemlja, s Etiopijom i Kenijom, suočava s najgorom sušom na afričkom rogu u posljednjih nekoliko desetljeća. Sukob u Sudanu doveo je, pak, do raseljavanja više od tri milijuna ljudi, a potencijalna nova nestašica žitarica mogla bi dodatno otežati pružanje pomoći. Oko 350 milijuna ljudi u svijetu trenutno je pogođeno akutnom glađu, navodi se na web stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Ministarstvo je navelo podatke koji pokazuju da je za svakih jedan posto povećanja cijena hrane, dodatnih milijun ljudi gurnuto u apsolutno siromaštvo, ističući da su u jednom trenutku prošle godine cijene žitarica porasle 23 posto.

Budući da Rusija ponovo onemogućava izvoz žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora, a napada i luke na Dunavu u blizini Rumunjske, Kijev hitno traži alternativne izvozne rute kopnenim putovima. No neke od članica EU-a koje graniče s Ukrajinom – primjerice, Poljska – boje se da će ukrajinsko žito preplaviti njihova tržišta. Trenutno je legalno moguć transport preko Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske u ostale 22 zemlje EU-a i ostatak svijeta. Međutim, kapaciteti tog izvoza preko tranzitnih zemalja mogli bi biti i veći, navode kako iz ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede tako i iz Europske komisije u Bruxellesu. Obujam izvoza žitarica iz EU-a mogao bi se povećati s tri milijuna tona mjesečno na četiri ili četiri i pol milijuna tona. To još uvijek ne bi zamijenilo izvoz preko Crnog mora, koji je do okončanja sporazuma s Rusijom iznosio sedam milijuna tona mjesečno.

Ruski predsjednik Vladimir Putin proteklih dana pregovara s čelnicima Turske i Katara o novom sporazumu o izvozu žitarica. FOTO: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL

Situacija se dodatno zakomplicirala prije desetak dana kada je njemački Bild objavio kako bi Rusija, Turska i Katar mogli sklopiti novi sporazum o izvozu žitarica. Bild je objavio informaciju pozivajući se na intenzivnu ljetnu prepisku ruskog i turskog ministarstva vanjskih poslova o “pšeničnoj temi”. Prema pisanju Bilda, sporazum bi trebao obuhvatiti “izvoz ruskog žita i umjetnog gnojiva” prije svega u Afriku, a turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan želi da se obnovi Crnomorski pšenični sporazum, iz kojeg je Rusija u srpnju samoinicijativno izašla, te da i novi sporazum obuhvaća nesmetani izvoz ukrajinske pšenice. Kako piše Bild, Turska bi bila organizator dostave pšenice, a Katar – sponzor. Turska želi da u novi sporazum bude uključen i UN. Doduše, turski mediji, pozivajući se na izvore u turskom ministarstvu obrane, navode da Turska “ne radi na alternativama sporazumu o žitu”. No Ankara istodobno potvrđuje da će komercijalnim brodovima i onima za prijevoz žita omogućiti siguran prolaz kroz Bospor i Dardaneli. Prema Bildovim navodima, Moskva je bila upozorila Ankaru o povlačenju iz sporazuma o žitu, a sada Rusija, Turska i Katar rade na novom trilateralnom sporazumu, koji bi trebao zamijeniti onaj koji Rusima ne odgovara i koji koriste za političke ucjene.

S druge strane, i neke države Europske unije pokušavaju se okoristiti tom situacijom te se nadaju da će baš preko njihova teritorija Ukrajina prevoziti žito, a jedna je od tih država i Hrvatska, čiji su predstavnici krajem prošlog mjeseca bili u Kijevu gdje su dogovorili potencijalnu suradnju u prijevozu ukrajinskog žita preko luka u Vukovaru i Rijeci. I dok u samom vrhu Vlade očito vlada optimizam kada je u pitanju suradnja s Ukrajinom, ne dijele svi oduševljenje tim potencijalnim dogovorom. Jedna od njih je i direktorica udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednice Nada Barišić. Ona je za MegaWatt izjavila da postoje određene rezerve kada je u pitanju dogovor Hrvatske i Ukrajine o tranzitu ukrajinskog žita. Istaknula je da postoje tri stvari koje zabrinjavaju hrvatske ratare. Jedna je da bi dio žita mogao ostati na hrvatskom tržištu te tako srušiti cijenu domaćeg žita. Taj problem se dogodio u Poljskoj i Mađarskoj pa su te dvije države već i zabranile uvoz novog ukrajinskog žita. Iako se u javnosti taj problem u posljednjih tjedan dana najčešće spominjao, Nada Barišić upozorila je na jedan potencijalno puno veći problem s kojim bi se mogli suočiti hrvatski izvoznici žita:

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta oštro kritizirao djelomičnu zabranu uvoza ukrajinskih žitarica u EU-u te je o tome razgovarao i sa šeficom EK-a Ursulom von der Leyen. FOTO: STELIOS MISINAS/REUTERS/PIXSELL

„Puno veći problem od prodora ukrajinskog žita na hrvatsko tržište je taj što bi se tranzitom ukrajinskog žita preko Hrvatske olakšao proboj tog žita u Italiju. Zašto je to problem? Zato što dvije trećine od ukupnog izvoza hrvatskog žita ide na talijansko tržište i za naše izvoznike bi proboj jeftinijeg ukrajinskog žita mogao imati teške posljedice. No taj problem već i postoji jer je izvoz žita u Italiju u prvom tromjesečju ove godine pao čak 120 posto. Tako smo 2022. u prva tri mjeseca u Italiju izvezli 99 tisuća tona, a u istom razdoblju ove godine samo 21 tisuću tona. Treća stvar koja nas zabrinjava je i sve veći upad ukrajinskog brašna na domaće tržište te ono ruši cijenu i stvara velike probleme domaćim proizvođačima. Voljeli bismo kada bi nam netko predstavio plan kako se planiraju riješiti ovi problemi i nadam se da je netko o svemu što sam navela razmišljao prije nego što je s Ukrajinom dogovoren ovaj posljednji posao.“

O problemu ukrajinskog brašna prije nekoliko mjeseci pisao je i Nacional te su nam tada iz Ministarstva poljoprivrede otkrili da tijekom 2019., 2020. i 2021. u Hrvatsku uopće nije bilo uvoza brašna iz Ukrajine. Prema privremenim podacima DZS-a, u 2022. u Hrvatsku je iz Ukrajine uvezeno 3815 tona brašna, a samo u siječnju 2023., prema privremenim podacima DZS-a, iz Ukrajine je uvezeno 837 tona. Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da uvoz brašna u količinama od 3817 tona u 2022. nije mogao bitno poremetiti ukupnu bilancu s obzirom na to da Hrvatska godišnje troši oko 300.000 tona brašna, čime uvoz iz Ukrajine čini 1,3 posto ukupnih potreba. No iz Ministarstva poljoprivrede priznali su da se usporedbom uvoza u 2023. s istim razdobljem 2022. može donijeti zaključak o povećanom uvozu brašna iz Ukrajine te dodaju:

„Iako je riječ još uvijek o relativno malim količinama, valja istaknuti da je cijena ovog brašna značajno niža od prosječne što može imati utjecaj na tržište. Cijena tog brašna je 377,5 eura po toni, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede.“

U glavnom gradu Somalije Mogadišu cijene pšenice koje su se udvostručile kada je Rusija napala Ukrajinu, pale su za četvrtinu nakon potpisivanja sporazuma. Ta se zemlja, zajedno s Etiopijom i Kenijom, suočava s najgorom sušom na Rogu Afrike u posljednjih nekoliko desetljeća. FOTO: PIXSELL

Drugim riječima, iz Ministarstva poljoprivrede priznali su da je uvoz brašna iz Ukrajine povećan i da ima utjecaja na cijenu. Točnije, ako bi se nastavio trend iz siječnja te ako bi se i u ostalih 11 mjeseci uvozilo oko 830 tona brašna mjesečno, to bi značilo da bi se do kraja godine uvezlo oko 10 tisuća tona brašna iz Ukrajine ili dva i pol puta više nego u 2022.

Hrvatski poljoprivrednici nisu jedini koji su zabrinuti zbog prodora ukrajinskog žita na tržište Europske unije. Njemački poljoprivrednici također su zabrinuti jer smatraju da bi jeftin uvoz žitarica iz Ukrajine mogao oboriti njihove cijene. U Njemačkoj kruže glasine da se u Ukrajini pšenica prodaje za 70 eura po toni i da bi ona po toj cijeni mogla doći i na njemačko tržište. Da je to stvarno istina, bila bi to loša vijest za njemačke proizvođače žitarica jer je cijena na njemačkim burzama trenutno oko 235 eura po toni krušnog žita. To znači da postoji realna opasnost da bi uvezena jeftina pšenica mogla uništiti tržište, a time i farme u ovoj zemlji.

U Njemačkoj kruže glasine da se u Ukrajini pšenica prodaje za 70 eura po toni i da bi ona po toj cijeni mogla doći i na njemačko tržište gdje je cijena oko 235 eura po toni

Već u veljači su poljski poljoprivrednici izašli na barikade i blokirali granične prijelaze s Ukrajinom jer žito iz Ukrajine, koje je zapravo trebalo doći u luku u Gdanjsku na Baltiku, tamo nije stiglo. Ostalo je u Poljskoj uzrokujući preveliku ponudu, cijene su pale i poljski farmeri više nisu mogli prodavati svoje žitarice. Prosvjedovali su i seljaci u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Zbog toga je EU donio odluku da im se financijski pomogne iz proračuna EU-a i uvedene su zaštitne mjere. Žitarice koje su bez carine uvezene iz Ukrajine ne smiju ostajati u tim državama do 15. rujna 2023. Ali tek što je odlučeno o tim zaštitnim mjerama, u Njemačkoj su se čule kritike. Njemački poljoprivrednici strahuju da će ukrajinska pšenica sada iz Poljske završiti na njemačkom tržištu. Savezni ministar poljoprivrede Cem Özdemir (Zeleni) naglasio je da pšenica apsolutno mora završiti u Africi te da se problem ne smije prebaciti na Njemačku. Krajem srpnja u Vijeću za poljoprivredu u Bruxellesu on je kritizirao činjenicu da su Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska same poduzimale mjere, bez dogovora s drugima.

Za to vrijeme je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta oštro kritizirao djelomičnu zabranu uvoza ukrajinskih žitarica u EU. On se javio za riječ i na zadnjem sastanku ministara poljoprivrede EU-a. „Ponašanje saveznika je apsolutno neprihvatljivo i potpuno neeuropsko”, rekao je Zelenski i dodao kako EU ima racionalnije opcije od jednostavnog zatvaranja granica. Sve to pokazuje koliko je problem oko izvoza ukrajinskog žita kompleksan i koliko on zapravo utječe na svjetska tržišta hrane. Hrvatska je tu pokušala izvući korist, ali ostaje pitanje koliko će o svemu odlučivati puno važniji igrači u Moskvi, Washingtonu i Bruxellesu.