Igor Žiljak, voditelj Skijališta Sljeme, objašnjava zašto smatra da skijališta nisu mjesta visokog rizika za širenje koronavirusa

Sljemenski Crveni spust je prepun snijega i već je sada spreman za 15. Snježnu kraljicu koja je najavljena za 3. i 6. siječnja 2021. godine. Međutim, zbog nedavne odluke Stožera Civilne zaštite objekti za rekreativne sportaše zatvoreni su zbog pandemije koronavirusa pa građani ne mogu uživati u skijanju, čija je sezona ove godine mogla započeti još početkom prosinca. Naime, zbog epidemiološke situacije u cijeloj Europi mnogi Zagrepčani neće moći posjetiti svoja omiljena skijališta u inozemstvu. Ako ostane na snazi, zbog mjere Stožera neće se moći skijati ni na domaćim skijalištima, zbog čega nisu zadovoljni brojni zaljubljenici u zimske sportove.

Igor Žiljak, voditelj skijališta Sljeme, također se ne slaže s tom odlukom Stožera, a za Zagreb News je iznio svoje argumente.

“Ove godine imamo presedan na skijalištima jer smo imali fenomenalne uvjete. Snijeg smo počeli raditi 8. listopada. Prvi minus je bio sredinom studenoga i drugi u zadnjem tjednu istog mjeseca kada su temperature bile oko minus sedam stupnjeva Celzija pa smo napravili snijega na crvenom spustu kao nikad prije. Ove godine je sve išlo glatko i mogli smo skijati od 5. prosinca. Sve je spremno samo da nije mjera Stožera”, ispričao je Žiljak.

Smatra kako su skijališta epidemiološki sigurna. Objasnio je da se zaraza na austrijskim skijalištima početkom godine proširila u noćnom klubu, a ne stazama. Istaknuo je da na Sljemenu nedostaje ugostiteljskih objekata i da nema noćnih klubova, što je u trenutnoj situaciji pozitivno. “Kod nas ljudi dođu na skijanje i kad završe odu kući. Skijanje se cijelo vrijeme odvija na otvorenom, nemamo kabinske žičare. Možemo epidemiološki osigurati da na vučnicama svako sidro koristi samo jedna osoba. Na trosedežnici bi se moglo voziti po dvoje ljudi svaki na svom kraju klupe jer bi razmak između njih bio dva metra. Skijaške žičare voze skijaše manje od 15 minuta i na otvorenom su. Mnogi skijaši nose maske, zaštitne naočale, kacige… Čekanje u redovima nije problem jer skijaši imaju skije zbog kojih ispred i iza sebe moraju držati razmak te neće gaziti jedni drugima po skijama”, objasnio je Žiljak.

Spomenuo je i kako su se otvorila skijališta u Sloveniji i da se u BiH sasvim normalno skija na Jahorini i Bjelašnici. Smatra kako u ovoj situaciji gdje je gotovo sve zatvoreno ljudima treba omogućiti da se rekreiraju vani. Istaknuo je i kako brojni epidemiolozi preporučuju boravak na zraku i ako je ljudima dozvoljeno da trče i šetaju nije mu jasno zašto im je zabranjeno skijanje. “Da se mene pita, savjetovao bih Stožeru da otvori skijališta”, rekao je Žiljak.

Dodao je i kako se na skijalištima lako može ograničiti broj skijaša. Za kontrolu skijaša dok se skijaju, tvrdi, nema potrebe jer skijaši inače drže razmak na stazi kako se ne bi sudarali. “Može se prodavati manje skijaških karata. Tako su u SAD-u na skijalištima prepolovili broj ljudi koji je inače dopušten. Dakle ako mi imamo kapacitet od 2000 ljudi to možemo regulirati da prodamo 1000 karata. Imamo od prošle godine u pripremi opciju prodaje karata putem interneta, tako da točno možemo kontrolirati koliko je ljudi na skijalištu”, ispričao je Žiljak.

Osvrnuo se i na novu sljemensku žičaru za koju se još ne zna kada će biti otvorena i na kontroverze vezane za cijenu njezine izgradnje. Smatra da je nova žičara fenomenalna. Za njezinu cijena rekao je kako je identična u cijelom svijetu i da je toliki iznos platio i Grad Zagreb. “Sve ostalo što je popratno ne znam i u to ne ulazim. Neka se utvrdi koliko je što plaćeno, je li se netko okoristio i da završimo tu priču”, rekao je Žiljak.

Tvrdi kako su neki političari ‘’posudili’’ njegove ideje o povećanju sportskog i rekreativnog sadržaja kako bi nova žičara dobila puni smisao. Njegova je ideja bila da se na postojećim skijaškim stazama naprave sadržaju montažnog karaktera. “Naš je prijedlog bio ljetni bob, zip lineovi, summer tubing i slično. Sve to se može montirati i demontirati za nekoliko dana na postojećim skijaškim stazama kad nema snijega. Dakle, nikakvog uništavanje prirode ili rušenja šume ne bi bilo. Trebalo bi svima biti jasno da sva svjetska skijališta žive od turizma tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Nijedno ne bi opstalo da rade samo zimi”.

Na kraju je istaknuo i dugogodišnji problem premalog kapaciteta jezera iz kojeg se proizvodi snijeg za čije povećanje postoji projekt još od 2001. godine. Rekao je kako bi s većim jezerom ove godine uspjeli zasniježiti sve sljemenske skijaške staze. Do sada su, tvrdi, potrošili šest punih jezera, oko 22.000 kubika vode i to sve za Crveni spust. “Ako se hoćemo ozbiljno baviti skijanjem na Sljemenu, moramo imati veće jezero. Nama cijeli svijet skida kapu zbog Snježne kraljice i ne vjeruje kako mi to uspijevamo napraviti na 1000 metara nadmorske visine. Zahvaljujući tome su me uključili da radim na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022. Tamo sam angažiran kao vodeći čovjek za osiguranje snijega i staza. To govori o našem radu i koliko smo priznati i poznati u cijelom svijetu, a neki naši sugrađani sve to omalovažavaju”, zaključio je Žiljak.