Sabor sutra o Prijedlogu zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta

Hrvatski sabor u četvrtak nastavlja s radom raspravom o Prijedlogu zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta kojim će se definirati mjesta, razdoblje i način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta te druge aktivnosti s tim u vezi te ustrojiti posebno međuresorno tijelo.

Međuresorno tijelo bit će sastavljeno od predstavnika svih relevantnih institucija Republike Hrvatske, kao i predstavnika  braniteljsko-stradalničke populacije (Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj) koje će imati važnu ulogu u praćenju i analizi stanja na vukovarskom području i predlaganju razvojnih mjera za područje Vukovara.

Zakon će imati pozitivan učinak na društveni razvoj vukovarskog područja s naglaskom na demografski, gospodarski, kulturni, odgojno-obrazovni odnosno znanstvenoistraživački razvoj, stabilizaciju i očuvanje mira, navodi se u obrazloženju.

Provedba toga zakona neće iziskivati dodatne troškove nego će se isto podmirivati s postojećih, za to predviđenih, razdjela u državnom proračunu Republike Hrvatske, navodi se u obrazloženju.

Vukovar ima iznimno važno simboličko, u mnogim vidovima prijelomno, pa i sudbonosno mjesto u hrvatskoj povijesti i povijesti današnje hrvatske države, osobito u formiranju modernoga hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Iskustvo i značenje Vukovara 1991., koji predstavlja simbol otpora, žrtve i zajedništva u Domovinskom ratu, nadilaze lokalnu i nacionalnu razinu, ističe se u obrazloženju.

Hrvatski građani, dodaje se, prema Vukovaru se odnose s dubokim poštovanjem koje iskazuju na različite načine, a najviše stalnim i sve brojnijim dolascima na vukovarska memorijalna mjesta sjećanja. To posebno dolazi do izražaja u danima sjećanja na žrtvu Vukovara 17. do 20. studenoga. Tada Vukovar postaje odredište desetaka tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta, koji se slijevaju u Kolonu sjećanja – Vukovarski križni put, kako bi na dostojanstven i primjeren način odali duboko poštovanje herojstvu i mučeništvu vukovarskih branitelja i civila, stoji u obrazloženju.

Strahote razaranja grada i stradanja ljudi u njemu tijekom oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj, označile su Vukovar posebnim mjestom. Broj poginulih i ubijenih, nasilno odvedenih i nestalih, ranjenih i prognanih, uz golemu materijalnu ratnu štetu koja je gotovo u cijelosti izbrisala srednjoeuropsku urbano-arhitektonsku, sakralnu, kulturnu, gospodarsko- materijalnu i nematerijalnu baštinu Vukovara, nesumnjivo upozoravaju da su nad tim gradom i njegovim braniteljima i civilima, počinjeni zločini ogromnih razmjera.

Kršenja međunarodnog humanitarnog prava osobito su bila prisutna upravo na području Vukovara gdje je uz hrvatske branitelje zarobljeno više tisuća civila. Tijekom oružane agresije na Vukovar koju je izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Hrvatskoj nisu počinjeni samo brojni zločini nad stanovništvom, nego i namjerno uništavanje Vukovara, navodi se u obrazloženju prijedloga Zakona.

Komentiraj